Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pr-6/2025-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Ilki Leko kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Ivana Đurinac Vuković, odvjetnica iz Slavonskog Broda protiv tuženika Republike Hrvatske uz sudjelovanje umješača na strani tužiteljice Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Zagreb, Savska cesta 41/3, OIB 39572892750 koga zastupa punomoćnik ZJ, nakon glavne rasprave održane 10. srpnja 2025. u nazočnosti tužiteljice GJ, punomoćnice tužiteljice Ivane Đurinac Vuković, odvjetnice iz [adresa], zamjenice u ODO u Vinkovcima MJ i punomoćnika umješača na strani tužiteljice BJ i presude objavljene 27. kolovoza 2025.

p r e s u d i o j e

I Odbija se tužiteljica s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik Republika Hrvatska za Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, OIB 16950874500, [adresa] u razdoblju od 1. siječnja 2024. zaključno sa 9. srpnja 2024. propuštanjem da tužiteljici GJ, OIB [osobni identifikacijski broj] kao osobi narušenog zdravstvenog stanja i utvrđenog invaliditeta omogući pristup radnom mjestu u kaznenom odjelu kod tuženika u svrhu obavljanja dužnosti zamjenice općinskog državnom odvjetnika za mladež i odgovarajuće uvjete rada povrijedio tužiteljičino pravo na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike općinskog državnog odvjetništva."

II Nalaže se tužiteljici GJ, OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB 52634238587 naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

S preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka tužena Republika Hrvatska se kao s neosnovanim odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica GJ podnijela je tužbu protiv tuženika Republike Hrvatske radi utvrđenja i otklanjanja diskriminacije. U tužbi navodi kako je tužiteljica od 1.4.1996. zaposlena kod tuženika. 27.veljače 1997.g. imenovana je za zamjenika Općinskog državnog odvjetnika, a od 2000.g. neprekidno, na mandat od pet godina, imenovana je za zamjenika Općinskog državnog odvjetnika za mladež. Poslove svog radnog mjesta tužiteljica obavlja na adresi tuženika na [adresa], u [adresa], na koju adresu je tuženik preselio krajem rujna odnosno početkom listopada 2023.. Tužiteljica dugi niz godina, točnije od 2011.g, boluje od autoimune bolesti- psorijatični artritis. Pojednostavljeno rečeno, radi se o bolesti koja uzrokuje kroničnu upalu zglobova, uz neprekidne bolove i umor. Zadnjih deset godina, od 2014.g., radi ublažavanja upale, tužiteljica je na biološkoj terapiji, koju prima jednom mjesečno, injekcijom Golimumab-Simponi. Bolest kod tužiteljice unazad nekoliko godina, najviše pogađa kukove, koljena i donji dio leđa, zbog čega tužiteljica trpi stalne križobolje i bolove u kukovima. Zbog toga su preporuke ortopeda: pošteda od većih opterećenja, duže stajanje i hodanje, penjanje po stepenicama, pognute položaje i nošenje tereta. Zbog bolesti , i to bolova u kukovima i intenzivnoj križobolji, tužiteljica je od 17.9.2023. do 3.10.2023. bila na rehabilitaciji u Specijalnoj bolnici Naftalan u Ivanić Gradu. Tužiteljici je rješenjem HZMO-a od dana 13.7.2020. utvrđeno svojstvo osiguranika- osobe sa invaliditetom, počevši od 2.12.2011. zbog bolesti koja uzrokuje trajne posljedice za život i rad. Potvrdom HZJZ od dana 15.1.2024. tužiteljica je evidentirana kao osoba sa invaliditetom u registru osoba sa invaliditetom, ima status osobe sa invaliditetom i oštećenje organizma od 50%. Svjedodžbom o zdravstvenoj sposobnosti radnika od dana 10.6.2020. broj 2850 tužiteljici je utvrđeno da je nesposobna za rad duži od punog radnog vremena i prekovremeni rad, zbog čega tužiteljica ne obavlja dežurstva u sklopu rasporeda poslova. Kazneni odjel tuženika je krajem rujna, odnosno, početkom listopada 2023. preseljen u zgradu na Trgu pobjede 2, na treći kat, sa više od šezdeset strmih stepenica, bez lifta. Tužiteljica se zbog svoje bolesti više uopće ne može popeti na treći kat, posebno više puta dnevno u tijeku radnog vremena, radi odlazaka na ročišta pred Općinskim sudom i Županijskim sudom. Iz nalaza ortopeda od dana 28.11.2023. vidljivo je pogoršanje bolesti u zadnja tri mjeseca. Građanski odjel tuženika se nalazi na adresi [adresa], u zgradi u kojoj je ugrađen lift. Tužiteljica se zbog nemogućnosti obavljanja svog posla nalazi na bolovanju od početka ove godine, točnije od 2.1.2024.g. Zgrada na Trgu pobjede 2, u kojoj se nalazi Kazneni odjel tuženika i ured tužiteljice, ne udovoljava niti jednom od elemenata pristupačnosti osoba sa invaliditetom, u koji krug osoba pripada i tužiteljica, sukladno odredbi članka 5, članka 7. i 12. Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (N.N. 78/2013). Obveza je tuženika kao poslodavca da sukladno članku 7. i 12.stavku 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, u koji krug nedvojbeno ulazi i tužiteljica, osigurati razumnu prilagodbu radno mjesta. Po zakonskoj definiciji iz članka 7.stavka 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima. Tuženik svoju obvezu prema tužiteljici nije osigurao. Dana 18.12.2023. tužiteljica je zatražila zaštitu svog prava, i to na način da joj tuženik omogući rad u prostoru tuženika na adresi [adresa], u kojem je smješten Građanski odjel. U toj zgradi se nalazi lift, sudnice Općinskog suda, a zgrada je od [adresa] udaljene dvije minute hoda, odnosno, stotinjak metara. U prostorima tuženika, na Trgu pobjede 13, i fizički postoji mjesto za tužiteljicu, jer je slobodna jedna kancelarija. Dakle, tužiteljica je od tuženika zatražila jednu vrstu organizacijske prilagodbe, koja ne iziskuje nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje tuženika, niti dodatna financijska sredstva. Na taj način bi se u pojedinačnom slučaju tužiteljice, kao osobe sa invaliditetom, koja trpi konstantne bolove i umor zbog svoje bolesti, te ima tjelesne teškoće i to takve da se svakodnevno i više puta, ne može penjati na treći kat, osigurao rad na ravnopravnoj osnovi sa drugima. Tuženik je dana 2.siječnja 2024. tužiteljici odgovorio da je pred Centrom za profesionalnu rehabilitaciju u Osijeku, pokrenuo postupak radi analize radnog mjesta, te kao privremenu mjeru prilagodbe nudi daljnji rad u kaznenom odjelu bez odlazaka na ročišta ili raspored na građansko upravni odjel tuženika uz mjesto rada na Trgu pobjede 12. Tužiteljica privremenu mjeru organizacijske prilagodbe ne može prihvatiti jer takvo postupanje tuženika predstavlja izravnu diskriminaciju na osnovu zdravstvenog stanja i invaliditeta iz članka 1. i 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Tuženik tužiteljicu zbog bolesti i invalidnosti stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih radnih kolega. Zbog činjenice da se tužiteljica ne može popeti na treći kat, gdje joj se nalazi ured, i to zbog bolesti, tuženik joj uskraćuje mogućnost da u punom opsegu obavlja poslove svog radno mjesta na kojemu je imenovana kao zamjenica za mladež kod tuženika, točnije da ide na ročišta. Ili, ako želi biti u zgradi sa liftom, nudi joj obavljanje građansko-upravnih poslova. Takvo postupanje tuženika predstavlja i diskriminaciju opisanu u članku 4. stavku 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer je tuženik tužiteljici kao osobi sa invaliditetom i specifičnim potrebama, onemogućio pristup radnom mjestu i odgovarajuće uvjete rada. Tuženik tužiteljici nije osigurao jednake uvjete kao što ih imaju ostali djelatnici, bez invaliditeta. Napominje se da je tužiteljica za 2022.godinu ocijenjena ocjenom „izvrsno obavlja dužnost“. Tužiteljica predlaže da sud sukladno članku 21. Zakona o suzbijanju diskriminacije kao umješača na strani tužiteljice pozove Pravobraniteljicu za osobe sa invaliditetom, Zagreb, Savska cesta 41/3. Zbog gore iznesenog tužiteljica podnosi tužbu, i predlaže sudu donijeti slijedeću presudu: Utvrđuje se da je tuženik Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, OIB: 86687204743, [adresa], propuštanjem da, tužiteljici HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao osobi sa invaliditetom, omogući pristup radnom mjestu u kaznenom odjelu kod tuženika u svrhu obavljanja dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež i odgovarajuće uvjete rada, povrijedio tužiteljičino pravo na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike općinskog državnog odvjetnika kod tuženika. Nalaže se tuženiku da tužiteljici omogući pravo na rad i obavljanje dužnosti u kaznenom odjelu kao zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež kod tuženika, i to na način da ju preseli na adresu [adresa], u prostorije Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do konačne isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u roku od 15.

2. Tužiteljica je u podnesku od 24. rujna 2024. navela da uređuje tužbeni zahtjev jer su se od dana podnošenja tužbe, promijenile okolnosti. Nesporno jest da je tužiteljica istovremeno sa ovom tužbom pokrenula i postupak radi određivanja privremene mjere. U tom postupku sud nije postupao. Točno je da je postupak obustavljen jer je tužiteljica prijedlog za izdavanje privremene mjere povukla. Ovo su nesporne činjenice. Naime, Odlukom Županijskog državnog odvjetništva od dana 5.srpnja 2024.g. broj DU-5/2024 odbijen je prigovor tužiteljice i potvrđena izmjena godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu broj DU-12/2023-7 od dana 12. lipnja 2024.. Citiranu odluku tužiteljica je primila dana 9.7.2024.. Sa tim danom, i sa tom odlukom, iz koje je jasno da se tužiteljica raspoređuje na rad u Građansko upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu na adresu [adresa], u zgradu u kojoj je lift , i koja je uvjetna za bolesnu osobu poput tužiteljice, diskriminacija sa osnove zdravstvenog stanja i invaliditeta je prestala. Tako je najjednostavnije reći. I ova odluka, kao konačna i završna posljedica tužiteljičinih zahtjeva iz siječnja 2024.g kojim traži svoja zakonom predviđena prava, predstavlja svojevrsnu diskriminaciju tužiteljice po drugim osnovama, okidač i uzrok koje je invalidnost i bolest. Međutim, to nije predmet ove tužbe. Stoga tužiteljica uređuje nastavno niže dolje u podnesku, u svoj tužbeni zahtjev i to na način da ostaje deklaratornog utvrđenja iz točke 1. koje će specificirati, ali povlači točku 2. tužbenog zahtjeva jer je diskriminacija s osnove zdravstvenog stanja i invaliditeta prestala. U razdoblju od 1.1.2024. pa sve do primitka drugostupanjske odluke dana 9.7.2024. tužiteljica je bila diskriminirana i to po više osnova (zdravstveno stanje i invaliditet), sa posljedicama koje su u profesionalnom, financijskom i ljudskom smislu teško pogodile tužiteljicu, dugogodišnju zamjenicu u kaznenom odjelu u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu. Točno je da je tuženik i to dopisom od dana 2.siječnja 2024. nudio tužiteljici zakonom nepostojeću privremenu mjeru prilagodbe i to do okončanja postupka pred Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Osijek. Ovo je jasan pokazatelj da se tužiteljicu zbog bolesti i invaliditeta diskriminira, jer ju isključivo zbog bolesti i invaliditeta, tuženik, u smislu privremene mjere prilagodbe (potez koji nije predviđen zakonom), kao dugogodišnju zamjenicu općinskog državnog odvjetnika u kaznenom odjelu, premješta u građanski odjel. Istovremeno, u istom državnom odvjetništvu, bio je u tijeku natječaj za tri zamjenika općinskog državnog odvjetnika za potrebe rada Kaznenog odjela. Dakle, u tom trenutku u kazneno odjelu potreba je postojala. Tužiteljica je svu svoju profesionalnu karijeru posvetila i provela u kaznenom odjelu, te nikada, a posebno ne, pod krinkom privremene mjere prilagodbe, dobrovoljnu, takvu ponudu ne bi prihvatila, niti ju je prihvatila. O tome govori i sadržaj prigovora koji je uložen protiv Odluke o izmjeni godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu. Nadalje, tuženik nudi i penjanje jednom dnevno i organizaciju posla bez odlazaka na ročište. Međutim, tužiteljica se zbog svoje bolesti ne može popeti ili sići, niti jednom dnevno, a svoj posao, za koji se školovala, koji radi uspješno dugi niz godina, želi raditi u punom opsegu i želi ići na ročišta u svojim predmetima. To je dio njezinog posla. Sve ovo ne predstavlja razumnu organizacijsku prilagodbu, nego suprotno, kaznu i diskriminaciju jer je tužiteljica teško bolesna i ima utvrđen invaliditet javnom ispravom. Tuženik je dana 14.veljače 2024. primio mail Centra za profesionalnu rehabilitaciju u Osijeku, a tužiteljicu je toj činjenici obavijestio tek 21.3.2024., kada je tužiteljicu uputio na utvrđivanje radne sposobnosti. Naime, Centar ga je izvijestio da nije u mogućnosti provesti Analizu radnog mjesta. Više od mjesec dana tuženik nije poduzeo ništa, iako je znao da je tužiteljica na bolovanju i da se ne može popeti ili sići do svog radnog mjesta. Iz uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti od dana 21.3.2024. vidljivo je da je tužiteljica zdravstveno sposobna za poslove zamjenika u ODO, uz ogradu da je nesposobna za stajanje, hodanje i osobito penjanje uz mogućnosti fleksibilnog radnog vremena. Na uvjerenje tuženik nije uložio žalbu. Međutim, tuženik je kod liječnice tužiteljice dr. ČJ inicirao postupak za ocjenu radne sposobnosti, valjda smatrajući da tužiteljica, iako zdravstveno sposobna za obavljanje poslova svog radnog mjesta, zbog svoje bolesti i invaliditeta treba ići u mirovinu. Taj postupak tuženika također nije urodio željenim rezultatom, jer rješenjem HZMO-e od dana 5.6.2024. tužiteljici nisu priznata prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenje radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Na kraju tuženiku nije preostalo ništa drugo nego da izmjeni godišnji raspored poslova i tužiteljicu rasporedi u građanski odjel. Sve ovo, iako je činjenično situacija kristalno jasna, pokazatelji su diskriminacijskih postupka tuženika prema tužiteljici. Neobično je da tuženik nije dostavio materijale iz kojih je jasno da tužiteljicu želi prikazati zdravstveno nesposobnom za obavljanje poslova svog radnog mjesta zbog bolesti i invaliditeta, i koju smatra za mirovinu. Tužiteljica se ne žali na prostoriju u kojoj je radila, nije mogla utjecati na preseljenje , nada se da će u toj zgradi radi ostalih invalida biti ugrađen lift, međutim, tužiteljica se jednostavno svakodnevno ne može penjati , gore-dolje na svoje radno mjesto, zbog svoje bolesti. Tužiteljici je jasan i poznat Poslovnik državnog odvjetništva, pa zbog toga, izmijenjenih okolnosti tijekom godine, godišnjih rasporeda po potrebama i novonastalih okolnosti, shvaća da je tuženik premjestio tužiteljicu u građanski odjel, te tvrdi da je tom izmjenom, primitkom drugostupanjske odluke, dana 9.7.2024. diskriminacija zbog bolesti i invalidnosti prestala. Iako je jasno, da tužiteljicu zbog dugogodišnjeg rada, da nije bolesna, nitko na građanski odjel ne bi premjestio. Međutim, tuženik zbog tih okolnosti tužiteljici nije nudio privremenu mjeru prilagodbe do okončanja postupka pred Centrom za profesionalnu rehabilitaciju. Tužiteljici je tuženik izmjenu privremeno ponudio zbog njezine bolesti i invalidnosti, te na njezin zahtjev zbog nastalog problema penjanja i silaženja uz stepenice u novo preseljen prostor. Tuženik se služi „bombastičnim“ izjavama da je nemoguće organizirati rad tužiteljice kao zamjenice u kaznenom odjelu na adresi [adresa] jer bi se radi tužiteljice morao reorganizirati rad cjelokupnog kaznenog odjela i jer bi isto predstavljalo opterećenje kompletnog kaznenog odjela. Takvi navodi su netočni. Tužiteljica bi u punom opsegu mogla obavljati svoje poslove na Trgu pobjede 13, jer se tamo nalazi građanski odjel Općinskog državnog odvjetništva i Općinski sud u Slavonskom Brodu. To je zgrada u kojoj postoji lift. Ako se rad Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu može organizirati na dvije lokacije koje su u neposrednoj blizini (na manje od 100 metara) onda se vrlo jednostavno može organizirati i rad tužiteljice. Tužiteljica bi bez problema mogla ići na sva ročišta jer se nalaze u istoj zgradi (ne bi morali organizirati zamjene) kao u slučaju privremene prilagodbe i poštede ročišta, a ispitivanja svjedoka i okrivljenika bi mogla , kao i do sada, povjeriti policiji, sukladno Zakonu o kaznenom postupku. Tužiteljici daktilograf ne treba, tuženiku je to jako dobro poznati, kao i do sada 90% odluka i ostalih dopisa piše sama, onaj tko nosi poštu u građanski odjel, mogao bi donijeti tužiteljici spise, a daktilografi ne bi trebali dolaziti na adresu [adresa], nego bi tužiteljici posao, koje nije svakodnevan mogli obaviti i daktilografi građanskog odjela, i to upravo oni koji su upućeni u kazneni rad, jer dežuraju kaznenom odjelu, izvan redovnog radnog vremena. Sve ovo su izlike tuženika kako bi opravdao diskriminirajući stav i takve iste poteze prema tužiteljici, samo zbog toga što se radi svoje bolesti usudila tražiti prava koja joj pripadaju po zakonu. Sve ovo je rezultiralo premještajem na građanski odjel, na kojem tužiteljica, sigurno barem neko vrijeme, neće biti učinkovita, kao u kaznenom odjelu, jer je bila dugogodišnja i iskusna zamjenica, sa izvrsnom statistikom i ocjenama. Tužiteljica dostavlja sudu novu medicinsku dokumentaciju, koja potvrđuje tužiteljičinu bolesti, i probleme sa kukovima, unatoč biološkoj terapiji, a zbog koje se tužiteljica ne može penjati i silaziti niz stepenice, odnosno, to joj predstavlja jako veliku teškoću i prijeti pogoršanju zdravstvenog stanja. Tužiteljica napominje da je do premještaja na građanski odjel bila na bolovanju, da je bolesna, da ima status invalida, da ne dežura, da se otežano i sporo kreće, te da se teško penje uz i niz stepenice. Tužiteljica dostavlja Priručnik sa preporukama razumne prilagodbe radnog mjesta, iz kojih je na stranici 87. u poglavlju „Poteškoće u kretanju“ jasno naznačeno što znači, uobzirujući bolest, uvjete rada i pristup radnom mjestu u odnosu na tužiteljicu, razumna prilagodba. Razumna prilagodba znači osigurati zaposleniku nesmetani pristup do mjesta rada. Tuženik tužiteljici pristup do radnog mjesta, kao drugim, zdravim zamjenicima nije osigurao. To bi značilo: tužiteljici kao zamjenici u kaznenom odjelu, koja je boluje od psorijatičnog artritisa koja bolest ima posljedicu da se tužiteljica otežano kreće, penje i silazi na stepenice, omogućiti da uz pomoć lifta dođe do svog radnog mjesta, odnosno, da ju premjesti u uvjetnu zgradu, na kojoj lokaciji je građanski odjel, te da nesmetano obavlja posao zamjenice u kaznenom odjelu. To ne znači: uskratiti tužiteljici da obavlja svoj posao na način da ne odlazi na ročišta ili premjestiti ju na građanski odjel, privremeno ili stalno. U ovom priručniku su prikazani pozitivni primjeri prilagodbe sa puno težim bolestima i stanjima, kompliciranijim i višestrukim simptomima i posljedicama te puno kompleksnijim prilagodbama (arhitektonska, tehnička, prilagodba psihosocijalnih i kognitivnih aspekata radnog mjesta i okruženja) , nego što je u konkretnom slučaju, organizacijska prilagodba, koja u ovom slučaju zapravo i jedino ovisi o dobroj volji. Tuženik je organizirao rad Državnog odvjetništva na dvije lokacije u [adresa], zasigurno bi mogao organizirati i rad tužiteljice kao zamjenice u kaznenom odjelu na Trgu pobjede 13, nedostajalo je volje. Međutim, ako tuženik Republika Hrvatska ne može i neće organizacijski prilagoditi rad tužiteljici, koji sve alate ima u svojim rukama, postavlja se pitanje što sa drugim poslodavcima. Što očekivati od njih? Predlaže se sudu donijeti slijedeću presudu: Utvrđuje se da je tuženik Republika Hrvatska za Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u razdoblju od 1.1.2024. zaključno sa 9.7.2024. propuštanjem da, tužiteljici HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao osobi narušenog zdravstvenog stanja i utvrđenog invaliditeta, omogući pristup radnom mjestu u kaznenom odjelu kod tuženika u svrhu obavljanja dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež i odgovarajuće uvjete rada, povrijedio tužiteljičino pravo na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike općinskog državnog odvjetništva. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do konačne isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u roku od 15.

3. Tužena Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu navela je kako u predmetnoj pravnoj stvari rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola, broj Gž R-31/2024-6 od 18. lipnja 2024. prihvaćena je žalba tužiteljice na rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, broj Pr-3/2024-4 od 8. veljače 2024. te je predmet vraćen istom sudu na daljnji postupak odlučivanja po tužbi podnesenoj 18. siječnja 2024. Obzirom tužena prije donošenja rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, broj Pr-3/2024-4 od 8. veljače 2024. nije podnijela odgovor na tužbu, isti podnosi sada, te se očituje kako slijedi. U cijelosti se protivimo tužbi i tužbenom zahtjevu. Podnesenom tužbom tužiteljica traži da se utvrdi da je propuštanjem tuženika Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu da tužiteljici, kao osobi s invaliditetom, omogući obavljanje dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež u odgovarajućim uvjetima koje imenovana traži povrijeđeno njeno pravo na jednako postupanje u odnosu na ostale zamjenike općinskog državnog odvjetnika, te da se naloži tuženiku Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu da tužiteljici omogući pravo na rad i obavljanje dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež u kaznenom odjelu na način da ju se preseli na adresu [adresa], u prostorije građanskog upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu. Naime, tužiteljica je odmah po podnošenju tužbe, dana 19. siječnja 2024. pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu podnijela prijedlog radi određivanja privremene mjere kojom bi se Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu naložilo da, do okončanja parničnog postupka koji se vodi po tužbi pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pod poslovnim brojem Pr-3/2024, tužiteljicu privremeno preseli na adresu [adresa], i privremeno joj organizira rad u prostorijama građansko-upravnog odjela gdje bi nastavila obavljati dužnost zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež u kaznenom odjelu. Podneskom od 13. srpnja 2024. tužiteljica je povukla prijedlog radi određivanja privremene mjere jer je Izmjenama godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu od 12. lipnja 2024. raspoređena na rad u građansko - upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, gdje će obavljati poslove zamjenika općinskog državnog odvjetnika u građansko-upravnom odjelu u zgradi na Trgu pobjede 13, gdje je smješten građansko upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, te je na taj način, kako je navela u podnesku kojim povlači prijedlog, diskriminacija zaustavljena. Rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, broj Ovr-97/2024-13 od 15. srpnja 2024. obustavljen je postupak radi određivanja privremene mjere. Obzirom je tužiteljica prijedlog za određivanje privremene mjere povukla iz razloga jer je kako navodi diskriminacija zaustavljena, iako je tužena stava da diskriminacije nije niti bilo, tužba tužiteljice je u cijelosti neosnovana, te ju sud treba odbiti. Nadalje, bitno je za naglasiti da je Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu nakon što je tužiteljica 18. prosinca 2023. dostavila zahtjev za organizacijsku prilagodbu na način da ju se preseli u zgradu na adresi [adresa] u prostorije građansko-upravnog odjela gdje bi obavljala dužnost zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež, uvažavajući zdravstveno stanje i bolest tužiteljice, imenovanoj kao privremenu razumnu prilagodbu ponudilo da ostane u zgradi na Trgu pobjede 2, gdje je nalaze prostorije kaznenog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, bez odlazaka na ročišta, dakle da se jednom dnevno popne i jednom spusti stepenicama ili da se preseli u zgradu na Trgu pobjede 13, gdje je nalaze prostorije građansko-upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu i da obavlja poslove zamjenika općinskog državnog odvjetnika u građansko-upravnom odjelu. Tužiteljica je prijedlog razumne prilagodbe odbila kao neprihvatljiv i zakonski neosnovan, navodeći u tužbi da isti: "…predstavlja izravnu diskriminaciju na osnovu zdravstvenog stanja i invaliditeta iz čl. 1. i 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije." Naime, kazneni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu nalazi u zgradi na Trgu pobjede 2, u zgradi bez lifta na drugom katu, na koji se dolazi stepenicama, međutim iste su normalne konstrukcije, a ne strme kako to navodi tužiteljica u tužbi. Međutim, bitno je za naglasiti da je tužiteljica predmetne činjenice znala znatno ranije, odnosno i sama je sudjelovala u preseljenju u zgradu na adresi [adresa], tijekom kojega je izabrala adekvatnu prostoriju i na isto nije imala primjedbi unatoč tome što je i tada bila svjesna svoje bolesti, a ujedno je i bila upoznata s činjenicom da je Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu u pregovorima s najmodavcem o ugradnji lifta. Suprotno mišljenju tužiteljice prijedlog poslodavca, posebno u dijelu da se preseli u zgradu na Trgu pobjede 13, gdje je nalaze prostorije građansko-upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu i da obavlja poslove zamjenika općinskog državnog odvjetnika u građansko-upravnom odjelu, je bio i jeste prihvatljiv i zakonski osnovan jer bi tužiteljici omogućio da posao zamjenika općinskog državnog odvjetnika obavlja u zgradi na Trgu pobjede 13, u kojoj postoji dizalo, kako je i tražila, a osim toga kao zamjenica općinskog državnog odvjetnika upoznata je da se godišnjim rasporedom poslova sukladno čl. 90. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine broj 67/2018 i 21/2022) ako nastupe posebne okolnosti koje to opravdavaju, što je u konkretnom slučaju nesporno, može kao zamjenik rasporediti u građansko-upravni odjel, koja promjena, kako i sama tužiteljica u tužbi navodi: "…ne iziskuje nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje tuženika, niti dodatna financijska sredstva." Rad u građansko-upravnom odjelu ne predstavlja diskriminaciju tužiteljice po osnovi bolesti ili invaliditeta, budući da je rad u građanskom odjelu Općinskog državnog odvjetništva jednako vrijedan kao i rad u kaznenom odjelu. Tužiteljici se preraspodjelom na rad u građansko- upravni odjel ne umanjuju postojeća prava koja joj pripadaju kao pravosudnom dužnosniku. Posebno se ističe da se zamjenici svake godine godišnjim rasporedom poslova raspoređuju na rad u određenom odjelu, građanskom ili kaznenom, ovisno o potrebama posla u danom trenutku te su se i u dosadašnjoj praksi zamjenici iz građanskog odjela raspoređivali u kazneni odjel i obratno, a sve u svrhu ažurnog obavljanja poslova iz djelokruga državnog odvjetništva, sukladno odredbi čl. 53. Poslovnika državnog odvjetništva (Narodne novine broj 128/19). Štoviše, kada to izmijenjene okolnosti tijekom godine zahtijevaju, godišnji raspored poslova mijenja se, sukladno potrebama i novonastalim okolnostima. Unatoč tome što tužiteljica prije podnošenja tužbe nije prihvatila ponudu poslodavca da se izmjenama godišnjeg rasporeda poslova prerasporedi u građansko - upravni odjel i obavlja poslove zamjenice u tom odjelu, koji je smješten u zgradi koja ima lift, te se ne bi svakodnevno morala penjati i spuštati stepenicama, zbog izmijenjenih okolnosti u građansko-upravnom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu (odlazak zamjenice u više državno odvjetništvo, dugotrajno bolovanje i očekivani odlazak zamjenice na dužnost suca u Općinski sud u Slavonskom Brodu) općinski državni odvjetnik je u međuvremenu, radi osiguranja pravodobnog obavljanja poslova u građansko-upravnom odjelu Izmjenama godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu od 12. lipnja 2024. tužiteljicu rasporedio na rad u građansko - upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, gdje će obavljati poslove zamjenika općinskog državnog odvjetnika u građansko-upravnom odjelu u zgradi na Trgu pobjede 13, gdje je smješten građansko upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu. Na navedene Izmjene godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu tužiteljica je uložila prigovor, ali je isti odbijen kao neosnovan. Tužena napominje da je rad kaznenog odjela organiziran na način da su svi zamjenici, uprava, daktilografi i upisničari, prostorije upisnika kao i prostorije za snimanje smještene u zgradi na Trgu pobjede 2. Usvajanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice na način da ju se preseli na adresu [adresa], u prostorije građanskog upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu te joj se tamo omogući pravo na rad i obavljanje dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež u kaznenom odjelu, tužiteljica ne bi bila u mogućnosti obavljati svoju dužnost zamjenice u kaznenom odjelu u punom opsegu bez cjelokupne reorganizacije rada kaznenog odjela. Tako ne bi mogla vršiti ispitivanja okrivljenika, svjedoka i drugih osoba u postupku, što su svakodnevni radni zadaci zamjenika općinskog državnog odvjetnika u kaznenom odjelu, jer se prostorije za snimanje opremljene adekvatnom opremom za obavljanje navedenih dokaznih radnji, nalaze kako je već ranije navedeno, u zgradi na Trgu pobjede 2. Štoviše, čak i kada bi se reorganizirao rad cjelokupnog kaznenog odjela, dakle ostalih zamjenika, upisničara i zapisničara na način da bi se tužiteljici spisi donosili na adresu [adresa], da bi daktilografi dolazili istoj na diktat na predmetnu adresu i sl., tužena smatra da isto predstavlja opterećenje kompletnog kaznenog odjela, te bi bilo dovedeno u pitanje redovno i ažurno obavljanje poslova u kaznenom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, koji u većem dijelu ne trpe odgodu i hitne su naravi. Tužena navodi da se u konkretnom predmetu ne radi niti o jednom obliku diskriminacije, posebno ne o izravnoj diskriminaciji. O izravnoj diskriminaciji se radi kada se prema nekoj osobi postupa drugačije i lošije nego prema drugima po bilo kojoj osnovi obuhvaćenoj zakonodavstvom Republike Hrvatske i Europske unije. Dakle, temeljem odredbe čl. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne Novine broj 85/2008, 112/2012) izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekom od diskriminacijskih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom u čl. 2. je propisano da: "Diskriminacija po osnovi invaliditeta označava svako razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje na osnovi invaliditeta koje ima svrhu ili učinak sprječavanja ili poništavanja priznavanja, uživanja ili korištenja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, društvenom i svakom drugom području, na izjednačenoj osnovi s drugima. Ona uključuje sve oblike diskriminacije, uključujući i uskraćivanje razumne prilagodbe. Razumna prilagodba znači potrebu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanje, koja ne predstavlja neproporcionalno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinom slučaju, tamo gdje je to potrebno osoba s invaliditetom osiguralo ravnopravno uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na izjednačenoj osnovi s drugima." Dakle, tužena je u konkretnom predmetu ponudila tužiteljici razumnu prilagodbu upravo kako ne bi došlo do neproporcionalnog i neprimjerenog opterećenja kako same tužiteljice tako i ostalih zaposlenika tužene, stoga tužena smatra da se u odnosu na tužiteljicu ne radi o diskriminaciji. Međutim, kako je već ranije navedeno, obzirom je u međuvremenu Izmjenama godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu od 12. lipnja 2024. tužiteljica raspoređena na rad u građansko - upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, gdje će obavljati poslove zamjenika općinskog državnog odvjetnika u građansko-upravnom odjelu u zgradi na Trgu pobjede 13, gdje je smješten građansko upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, daljnje vođenje postupka po tužbi tužiteljice je neosnovano. Slijedom svega navedenog tužena se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanom u cijelosti, te predlaže sudu da tužiteljicu odbije s tužbom i naloži joj plaćanje parničnog troška.

4. Podneskom koji je kod suda zaprimljen 10. listopada 2024. u ovaj parnični postupak kao umješač na strani tužiteljice umiješao se Pravobranitelj za osobe s invaliditetom te je Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški rješenjem broj Pr-45/2024-9 od 14. listopada 2024. prihvatio sudjelovanje G za osobe s invaliditetom kao umješača na strani tužiteljice.

4.1. Umješač na strani tužiteljice u svojim navodima naveo je da se pridružuje svim navodima tužiteljice istaknutih tijekom postupka.

5. U podnesku od 9. svibnja 2025. tužiteljica se očitovala na podnesak tuženika od 7. listopada 2024. te je navela da je člankom 4. stavkom 2. podstavak 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije određeno je: „Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući:…pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti…” Tužbenim zahtjevom predlaže se utvrditi da je tuženik u spomenutom razdoblju propuštanjem da tužiteljici omogući pristup njenom radnom mjestu kao zamjenice Općinskog državnog odvjetnika raspoređene Godišnjim rasporedom poslova (kontinuirano i neprekidno od 1997. godine) u Kazneni odjel povrijedio njeno pravo na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike , odnosno počinio diskriminaciju zbog njenog zdravstvenog stanja i utvrđenog invaliditeta. Nakon što se tužiteljica dva mjeseca nakon preseljenja u zgradu na Trgu pobjede 2 svakodnevno trudila i dolazila na svoje radno mjesto koje je u cijelosti i potpuno neprimjereno njenom zdravstvenom stanju i uslijed čega je zbog neizdrživih bolova otvorila bolovanje, tuženik je , iako svjestan da se tužiteljica više ne može popeti do svog radnog mjesta, ponudio joj za nju očito nemoguću i zakonski nedozvoljenu i nepredviđenu privremenu razumnu prilagodbu radnog mjesta -ostanak na radu u navedenoj zgradi bez odlazaka na ročišta , ističući ponovno kako bi na tuženik na ovaj način opteretio druge dužnosnike .. I na takav način tuženik radi diskriminaciju jer je odlazak na ročište posao zamjenice u kaznenom odjelu, što joj je tuženik dužan omogućiti. Tuženik na strani petoj podneska navodi "tužena niti ne spori tužiteljici da se očito zbog bolesti otežano kreće, posebno da joj je otežano penjanje i silaženje stepenicama. Jasno je da se tužiteljica otežano kreće stepenicama bez obzira na njihov broj i visinu"… A istovremeno tužiteljici "velikodušno" nudi privremenu prilagodbu-ostanak na radu u Kaznenom odjelu uz poštedu odlaska na ročišta i na str. 4. navodi kako se radi o "…itekako razumnoj prilagodbi "…. O ovakvoj nedosljednosti i neusklađenosti tuženika govori i Dopis Ministarstvu pravosuđa i uprave od 25. srpnja 2023. koji je tuženik priložio kao dokaz u kojem navodi: "Obzirom na činjenicu kako su prostori državnog odvjetništva na drugom katu zgrade nužno je radi osiguranja pristupačnosti osoba sa invaliditetom koristiti dizalo kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru." I na kraju dopisa navodi: "… jer bi bez ugradnje dizala moglo doći do nepopravljive štete u vidu kontinuiranog zanemarivanja prava osoba s invaliditetom koji su bez sumnje najranjivija skupina društva". Dakle, unatoč znanju i svijesti kako je tužiteljica osoba s invaliditetom i navodima iz ovog dopisa Ministarstvu, tuženik "nudi" i očekuje od tužiteljice da prihvati ovakvu „privremenu“ razumnu prilagodbu, "stisne zube" i izdrži ovakvu situaciju do (možda i ne zna se kada) ugradnje lifta…Činjenica je da je od preseljenja Kaznenog odjela u zgradu na Trgu pobjede 2 do danas prošla sada već i dvije godine. Jasno je sad i danas, da se od tužiteljice očekivalo da i dalje u radi u takvim uvjetima –što predstavlja valjda razumnu prilagodbu, koja je privremena, ali dugo traje, a koje tuženik i sam naziva neprimjerenim (ili da bude na bolovanju). Glede prijedloga tužiteljice za prilagodbu njenog radnog mjesta na način da svoj posao zamjenice u Kaznenom odjelu u punom opsegu obavlja u zgradi Općinskog suda u Slavonskom Brodu na Trgu pobjede 13, tuženik u podnesku, na str. 4., napominje kako tužiteljici daktilograf možda i nije potreban, ali bi svakodnevno …"bilo zapisničar ili upisničar morao više puta dnevno dolaziti s jedne adrese na drugu da bi tužiteljici dostavio spise…i kako nositi poštu nije isto što i nositi spise…" Napominje se kako upisničar svoje poslove obavlja u pisarnici što jasno proizlazi iz opisa poslova Administrativnog referenta - upisničara utvrđenog Pravilnikom o unutarnjem redu u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu i nema nikakve potrebe da upisničar dolazi u prostorije zamjenika. Glede donošenja spisa, istim Pravilnikom propisano je da poslove "dostave pošte i druge srodne poslove " (a dostava spisa bi valjda bili srodni poslovi) obavlja čistačica- dostavljač, a ne niti zapisničar niti upisničar. Ista dostavljačica svakodnevno donosi spise u Općinski sud u Slavonskom Brodu (jer se spisi iz Kaznenog odjela i nadalje svakodnevno i fizički dostavljaju sudu, kako Općinskom , tako i Županijskom) pa nema valjda problema u tome da se u okviru radnog mjesta dostavljača, spisi dostave i tužiteljici u istu zgradu, i to jednom, a ne više puta dnevno. U istom odvjetništvu zaposlena je i osoba na radnom mjestu Administrativni referent - za prijem i otpremu pošte u čijem opisu poslova je također navedeno da "obavlja poslove dostave". Ovakva organizacija rada dostavljača definitivno ne predstavlja reorganizaciju rada cijelog kaznenog odjela , kako to tuženik nastoji prikazati. I to tuženik koji organizira poslove općinskog državnog odvjetništva na dvije lokacije. U međuvremenu je, u proljeće 2024. zaposlena osoba na radnom mjestu vozač-dostavljač, u čiji opis poslova ulazi i : dostava pošte, fotokopiranje i slični poslovi, pa je za pretpostaviti da takvoj osobi ne bi bio problem jednom dnevno tužiteljici , donijeti spise. Iz ovih navoda proizlazi kako je tuženik, navodno, bio spreman dodatno opteretiti druge dužnosnike odlaskom na ročišta tužiteljice, ukoliko bi tužiteljica prihvatila privremenu razumnu prilagodbu da se jednom dnevno penje na svoje radno mjesto (što je doista opterećenje drugih dužnosnika jer pripreme za raspravu u tuđim predmetima iziskuju znatan angažman drugih dužnosnika kraj svojih redovnih radnih zadataka), dok, istovremeno smatra znatnim opterećenjem i reorganizacijom da dostavljači, osim spisa za Općinski sud , istovremeno u istu zgradu nose i spise tužiteljici u njenu referadu. Ili, očito je dostavljanje spisa od strane zaposlenih dostavljača tužiteljici, u zgradu udaljenu svega 100 m, za dostavljača nerazmjeran teret i za tuženika svakako veće opterećenje nego za tužiteljicu rad i njezin premještaj u Građansko-upravni odjel , uz kratku napomenu da je tužiteljica čitav svoj radni vijek provela radeći u Kaznenom odjelu, gdje je prošla bezbroj edukacija, a ispit iz Građanskog prava, kako materijalnog tako i procesnog, položila prije 37 godina i nikada nije pohađala niti jednu radionicu niti se usavršavala u građanskom pravu i značajnim promjenama. Dakle, neizostavnim se postavlja pitanje čije je opterećenje uistinu veće? Radi li ste zaista o volji poslodavca za prilagodbom. Nadalje, polemiziranje tuženika s prijavom tužiteljice na Oglas za zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u [adresa] je krajnje neetično i nepotrebno i izvan konteksta ovog tužbenog zahtjeva, a ujedno ima i diskriminatorna obilježja. Osim toga, eventualna organizacija rada u ŽDO i da je tužiteljica imenovana, nije u nadležnosti općinskog državnog odvjetništva. Unatoč tome, tužiteljica ističe kako je i prije preseljenja Kaznenog odjela u zgradu na Trgu pobjede 2, 10-tak godina doista radila u prostorijama koje se nalaze na prvom katu zgrade na Trgu pobjede 7, svakodnevno se penjala uz stepenice i svoj posao obavljala unatoč tome što su i ovi prostori bili "potpuno neprilagođeni osobama sa invaliditetom" , kako to sam tuženik navodi i primjećuje u svom dopisu Ministarstvu pravosuđa od 25. srpnja 2023. Tužiteljica je osoba s invaliditetom, ali je jasno da nije nepokretna, i ima snažnu volju i želju raditi svoj posao za koji se školovala. Upravo zbog ove činjenice potrebno je izvršiti očevid i građevinsko vještačenje visine na kojoj se nalaze uredi ODO-a na Trgu pobjede 2, konstrukciju stepenica i njihov broj, kojem očevidu je potrebno da prisustvuje i liječnik vještak koji bi potom, uvidom u stvarno stanje, mogao dati objektivno svoj nalaz i mišljenje o mogućnosti tužiteljice da svoj posao obavlja u zgradi na Trgu pobjede 2 bez daljnjeg ugrožavanja zdravlja. Tužiteljica ponavlja definiciju razumne prilagodbe: „Razumna prilagodba je svaka promjena u vezi s radnim mjestom ili radnim okruženjem koja je potrebna da bi se osobi s invaliditetom omogućilo da se prijavi za određeno radno mjesto, obavlja svoj posao i u njemu napreduje ili sudjeluje u osposobljavanju.“ Jasno je da tuženik ne razumije pojam razumne prilagodbe, kada u podnescima ponavlja stalno i neprekidno „privremena razumna prilagodba“. To je institut koji ne postoji, i što se dokazalo, bilo bi trajno i nepromjenjivo stanje. Razumna prilagodba je promjena koja bi tužiteljici morala omogućiti da svoj posao obavlja i da u njemu napreduje. Jasno je kao dan da tuženik nije omogućio tužiteljici razumnu prilagodbu, da joj nije omogućio promjenu na način da tužiteljica nastavi svoj posao obavljati u punom i nesmetanom opsegu, pravdajući realan i objektivan zahtjev tužiteljice opterećenjem kaznenog odjela što ne odgovara pravom stanju stvari i organizaciji posla, da joj je premještajem ( i to baš nju od svih ostalih zamjenika) na građanski odjel , koja nikada taj posao nije radila (kao da psihijatar nakon 27 godina mora postati kirurg) onemogućio u bilo kakvom daljnjem napredovanju. Nitko ne može poreći da su razlozi premještaja na građanski odjel motivirani jedino i isključivo ovom tužbom i stvarno predstavljaju neizravnu diskriminaciju, jasno definiranu u članku 2.stavku 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iz podnesaka tuženika jasno je da je u spornom razdoblju jedini pravi problem u organizaciji posla i prilagodbi : tko će jednom dnevno tužiteljici 100 metara dalje, u zgradu gdje je i građanski odjel Općinskog državnog odvjetništva, odnijeti spise, koja promjena ne bi ni na koga utjecala, jer se spisi svakako fizički nose, za što postoje uredno zaposlene osobe. Sukladno članku 125. Zakona o sudovima vještaci na temelju svog stručnog znanja pred pravosudnim tijelima na njihov zahtjev izrađuju vještački nalaz. Dakle, vještaci su stručni, a poštenje se pretpostavlja. Sukladno članku 254. Zakona o parničnom postupku vještak može biti izuzet ih istih razloga iz kojih može biti izuzet sudac, a stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna za razlog za izuzeće. Sukladno članku 73. Zakona o parničnom postupku nije dopušten zahtjev za izuzeće svih sudaca nekog suda, pa tako i svih vještaka, niti je dopušten zahtjev za izuzeće u kojem nije obrazložen razlog zbog kojeg se traži izuzeće. Dakle, vještaci, pa i ortopedi, su stručnjaci, čije izuzeće unaprijed i sa određenog područja, bez obrazloženja razloga, nije dopušteno, pa je takav zahtjev ili prijedlog tuženika nedopušten.

6. Uz podnesak od 3. lipnja 2025. tužena Republika Hrvatska dostavila je izvješća o bolovanjima za tužiteljicu za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 9. srpnja 2024., izmjenu godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu za razdoblje od 2022. pa nadalje, kao i podatak koliko je zamjenika prešlo iz Kaznenog u Građansko-upravni odjel za vrijeme koje dužnost Općinskog državnog odvjetnika u [adresa] vrši Bruno Galista. Nadalje, navela je da tijekom njegova obavljanja dužnosti zamjenica LJ premještena je godišnjim rasporedom poslova broj P-31/2022-2 od 8. prosinca 2022. iz Građansko- upravnog u Kazneni odjel, a potom, kada je prestala potreba za njezinim radom u Kaznenom odjelu, godišnjim rasporedom poslova broj DU-12/2023-2 od 13. prosinca 2023. ista zamjenica je raspoređena u rad natrag u Građansko-upravni odjel. Dakle, kao što je tužena ranije već navela, zamjenici se raspoređuju iz jednog u drugi odjel Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu (a tako je i u drugim državnim odvjetništvima) sukladno potrebama rada, a ne proizvoljno, ovisno o volji državnog odvjetnika ili pojedinog zamjenika državnog odvjetnika. Svrha godišnjeg rasporeda poslova upravo i je u tome da se rad organizira na način na koji potrebe posla u danom trenutku zahtijevaju, a isti je podložan promjenama i unutar jedne kalendarske godine, ukoliko se za tim ukaže potreba. Naime, jasno je odredbom članka 53. stavka 3. Poslovnika državnog odvjetništva propisano kako državni odvjetnik utvrđuje raspored zamjenika, savjetnika i ostalih zaposlenika na određene poslove sukladno potrebama državnog odvjetništva, vodeći računa o njihovim stručnim sposobnostima i sklonostima za obavljanje određenih poslova u mjeri u kojoj je to moguće. Iz navedene odredbe jasno je kako je državni odvjetnik samostalan u odluci koji zamjenik će biti raspoređen na rad u koji odjel, a sve sukladno potrebama državnog odvjetništva u određenom trenutku. Tužena ističe da je odluka o rasporedu tužiteljice u Građansko-upravni odjel utemeljena isključivo na objektivnim okolnostima i usmjerena na pravodobno i ažurno obavljanje poslova u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu. Prilikom donošenja odluke o rasporedu tužiteljice na rad u Građansko-upravni odjel uzeto je u obzir, između ostaloga, i njezino zdravstveno stanje, budući da je zgrada Općinskog suda u Slavonskom Brodu, u kojoj je smješten Građansko-upravni odjel, u cijelosti prilagođena pristupu osoba s invaliditetom te je opremljena i liftom. Ugradnja lifta u zgradi Hrvatske pošte d.d. na [adresa] u kojoj je smješteno Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, Kazneni odjel, pak, prema posljednjim informacijama Hrvatske pošte d.d. je vremenski neizvjesna, jer ista u svojim planovima nema ugradnju lifta u ovoj kalendarskoj godini. Tvrdnje tužiteljice u podnesku od 9. svibnja 2025. kako bi službenik za prijem i otpremu pošte, odnosno vozač mogli i trebali njezine spise dostavljati njoj u zgradu Općinskog suda u Slavonskom Brodu predstavljaju pokušaj prikazivanja da je izdvojeni rad zamjenika mnogo jednostavniji nego što zaista jest, pa tako tužiteljica pokušava prikazati kako se spisi u Kaznenom odjelu dostavljaju ne više od jednom dnevno, iako jako dobro zna kako je fluktuacija spisa između referade pojedinog zamjenika i upisnika vrlo česta, jer je ponekad i više puta u toku dana upisničaru potreban pojedini spis, kao i kolegama zamjenicima, tako da bi u praksi bilo gotovo pa nemoguće ostvariti ono što tužiteljica predlaže, a posebno uvažavajući kako se pojedini rokovi u kaznenim predmetima računaju u satima. Isto tako, tužiteljici je itekako poznato da rad u Kaznenom odjelu podrazumijeva i rad na hitnim predmetima tijekom radnog vremena, odnosno rad u dežurstvu što je nemoguće organizirati i provesti ako je dežurni zamjenik dislociran u zgradi u kojoj ne postoji soba za snimanje niti službenici za provođenje potrebnih dokaznih radnji. Nadalje, vezano uz zahtjev tužiteljice da se tužena očituje o zaposlenicima na radnim mjestima vozač-dostavljač i čistačica-dostavljač tužena ističe da su njihove dužnosti propisane Pravilnikom u unutarnjem redu Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu i to radnog mjesta vozač - radno mjesto III. vrste (namještenik), za kojeg je u opisu poslova predviđeno da obavlja poslove vozača, skrbi za redovno održavanje službenog vozila (servis, registracija, osiguranje, popravci, pranje, punjenje gorivom i mazivima i dr.), evidentira relacije vožnje, kilometražu i potrošnju goriva, obavlja poslove dostave pošte, poslove fotokopiranja i druge srodne poslove po nalogu čelnika tijela te radnog mjesta spremač - radno mjesto IV. vrste (namještenik), za koje je u opisu poslova predviđeno da čisti sve prostorije i inventar u zgradi državnog odvjetništva (namještaj, uređaje, parkete, prozore, vrata, brave i dr.) te sanitarne čvorove, obavlja poslove dostave pošte i druge srodne poslove po nalogu čelnika tijela. Dakle, za vozača-dostavljača i čistačicu-dostavljača u opisu poslova predviđena je otprema državnoodvjetničkih pismena poštom ili dostavom na adrese određenih tijela (ne spisa! kako to navodi tužiteljica) te nije predviđeno da dostavljaju spise pojedinom zamjeniku u rad, pa tako niti tužiteljici. Dostavu spisa iz upisnika u referadu vrše upisničari, a natrag u referadu osoba zadužena za prijem i otpremu pošte nakon što otpremi pismeno iz spisa, odnosno, sam uređujući zamjenik ukoliko je spis tražio na uvid i to i više puta tijekom dana, kao što je ranije već navedeno. Iz svega naprijed navedenog, razvidno je da ne stoje navodi tužiteljice da je njezin premještaj na rad u Građansko-upravni odjel diskriminatoran, već je isti uvjetovan potrebama posla, a i osobnim potrebama same tužiteljice kojoj je teško penjati se uz stepenice do prostorija Kaznenog odjela. Stav tužiteljice da osoba raspoređena na rad u jedan odjel, konkretno Kazneni, ne može biti premještena na rad u drugi odjel – konkretno Građansko-upravni, potpuno je neutemeljen i nema uporišta u niti jednom aktu Državnog odvjetništva. Naprotiv, naprijed citiranim čl. 53 Poslovnika državnog odvjetništva jasno je propisano da državni odvjetnik zamjenike raspoređuje na rad sukladno potrebama posla, što je isti i učinio. Navedeno ne znači da raspored mora biti sukladan volji i preferencijama pojedinog (time tužena misli niti jednog) zamjenika. Posao tužiteljice je posao zamjenice općinskog državnog odvjetnika, a ne kako to ista pogrešno tumači, posao zamjenice u Kaznenom odjelu. Rasporedom zamjenice na rad u Građansko-upravni odjel tužiteljica nije diskriminirana niti u pogledu svoga položaja, niti plaće, niti bilo kojeg drugog svojeg prava. Navodi tužiteljice da se premještajem "baš nje od svih ostalih zamjenika" tužiteljicu "onemogućilo u bilo kakvom daljnjem napredovanju", tuženoj baš i nisu jasni, dok navodi tužiteljice da "nikada taj posao nije radila (kao da psihijatar nakon 27 godina mora postati kirurg)" jednostavno ne stoje, iz dva razloga: prvi, jer je tužiteljica prije no što je započela rad u državnom odvjetništvu radila u privatnom odvjetničkom uredu odvjetnika Stjepana Jelića, na građanskim predmetima, pa iako je bila riječ o zastupanju privatnih osoba, radilo se o zastupanju osoba u građanskim postupcima, (što ju nije smetalo da se javi na rad Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, na kazneni odjel) a drugi, zamjenici državnih odvjetnika se ne specijaliziraju u svom poslu, tako da niti tužiteljica, niti ikoji drugi zamjenik Općinskog državnog odvjetnika nije pohađao specijalizaciju za rad u kaznenom ili rad u građanskom odjelu, kao što se liječnik kirurg ili liječnik psihijatar moraju specijalizirati za rad u svojim područjima. Tužena ne osporava da tužiteljica ima zdravstvenih problema, a tužena iste nije niti zanemarila, već je tužiteljici ponudila razumnu prilagodbu, u punom opsegu te riječi, sukladno svojim mogućnostima, rasporedivši je u rad u drugi odjel, na jednako vrijednim poslovima, s istim položajem i materijalnim pravima, u zgradu gdje postoji lift uslijed čega se tužiteljica više ne mora penjati, a što tvrdi da nije sposobna. Preraspodjela osoba na rad iz jednog u drugi odjel, uobičajena je praksa, ne samo u državnim odvjetništvima, nego i sudovima, svim drugim državnim tijelima, a i u privatnim tvrtkama. Stoga tužena smatra da tužiteljicu nije oštetila ni na koji način u njezinim pravima. Tužena posebno napominje da, u slučaju da Građansko-upravni odjel nije ostao smješten u zgradi Općinskog suda u Slavonskom Brodu (a i za koji je upitno do kada će ostati u zgradi suda) tužena ne bi niti imala mogućnost premjestiti tužiteljicu u zgradu prikladniju tužiteljičinim potrebama, koje sama ističe da ima. Postavlja se pitanje kakvu bi, da su oba odjela smještena u zgradu na Trgu pobjede 2, onda razumnu prilagodbu tužiteljica potraživala od tužene i kako bi joj tužena tada mogla i trebala udovoljiti? Slijedom svega navedenog, tužena i nadalje ustraje u protivljenju tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

7. Dakle tužiteljica je tužbenim zahtjevom iz tužbe zatražila da se utvrdi da je tuženik propuštanjem da tužiteljici kao osobi s invaliditetom omogući pristup radnom mjestu u kaznenom odjelu kod tuženika u svrhu obavljanja dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež i odgovarajuće uvjete rada povrijedio tužiteljičinom pravo na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike općinskog državnog odvjetnika kod tuženika te da se naloži tuženiku da tužiteljici omogući pravo na rad i obavljanje dužnosti u kaznenom odjelu kao zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež kod tuženika i to na način da ju preseli na adresu [adresa] u prostorije Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu.

7.1. Tužiteljica je u podnesku od 24. rujna 2024. povukla dio tužbenog zahtjeva kojim je zatražila da se naloži tuženiku da tužiteljici omogući pravo na rad i obavljanje dužnosti u kaznenom odjelu kao zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež kod tuženika i to na način da ju preseli u prostorije ODO Slavonski Brod na adresu [adresa] te je djelomično preinačila tužbeni zahtjev te zatražila da se utvrdi da je tuženik u razdoblju od 1. siječnja 2024. zaključno s 9. srpnja 2024. propuštanjem da tužiteljici kao osobi narušenog zdravstvenog stanja i utvrđeno invaliditeta omogući pristup radnom mjestu u kaznenom odjelu kod tuženika u svrhu obavljanja dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež i odgovarajuće uvjete rada povrijedio tužiteljičino pravo na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike općinskog državnog odvjetništva.

7.2. Na pripremnom ročištu održanom 1. listopada 2024. tuženik se povlačenjem dijela tužbenog zahtjeva nije protivio.

8. U dokaznom postupku izvršen je uvid u potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 15. siječnja 2004., svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti Specijalističke ordinacije medicine rade od 10. lipnja 2020., otpusno pismo Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan, povijest bolesti tužiteljice Opće bolnice dr. Josip Benčević, [adresa], ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti ODO u Slavonskom Brodu od 26. travnja 2023., dopis tužiteljice upućen ODO u Slavonskom Brodu od 18. prosinca 2023., rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured Slavonski Brod od 13. srpnja 2022., podatke u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dopis ODO u Slavonskom Brodu od 2. siječnja 2024. i 11. siječnja 2024. upućen tužiteljici GJ, izvršen je uvid u izmjenu godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u ODO u Slavonskom Brodu za 2024. od 12. lipnja 2024., prigovor tužiteljice na izmjenu godišnjeg rasporeda poslova od 19. lipnja 2024., e-mail Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek upućen Bruni Galista od 14. veljače 2024., uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika Doma zdravlja Slavonski Brod, oglas slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika Državnoodvjetničkog vijeća od 5. prosinca 2023., rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje sa zahtjevom za pokretanjem postupka za ocjenu radnih sposobnosti osiguranika ODO u Slavonskom Brodu od 26. ožujka 2024., izvršen je uvid u odluku Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu od 5. srpnja 2024., dopis ODO u Slavonskom Brodu od 25. srpnja 2023.upućen Ministarstvu pravosuđa i uprave radi nabavu lifta za poslovne prostore, rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja, Područni ured u [adresa] od 5. lipnja 2024., pročitan je Pravilnik o unutarnjem redu u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu od 10. kolovoza 2022., pročitan je životopis tužiteljice, izvršen je uvid u godišnji raspored poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu za 2023. od 6. prosinca 2022. i 13. prosinca 2023. te 12. lipnja 2024., izvješće o privremenim nesposobnostima i spriječenosti za rad, saslušan je svjedok Bruno Galista, a u svrhu dokazivanja saslušana je i tužiteljica GJ.

9. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice da se odredi očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku građevinske struke u zgradi gdje se nalazi kazneni odjel ODO u Slavonskom Brodu kao i medicinsko vještačenje tužiteljice i to iz razloga što između stranaka nije sporno da se kazneni odjel ODO u Slavonskom Brodu nalazi na 2. katu zgrade i da se i do prizemlja i do prostorija kaznenog odjela dolazi stepenicama kao što nije sporno da je tužiteljica osoba s invaliditetom.

10. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da je tužiteljica od 1. travnja 1996. zaposlena u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, a od 27. veljače 1997. tužiteljica obnaša dužnost zamjenice u ODO u Slavonskom Brodu u kaznenom odjelu s tim da je tužiteljica od 2000. imenovana na dužnost zamjenice u ODO u Slavonskom Brodu za mladež koja imenovanja su bila na vrijeme od 5 godina, a zatim je tužiteljici mandat na mjesto zamjenice ODO u Slavonskom Brodu za mladež produžavan.

10.1. Nadalje nije sporno da se ODO u Slavonskom Brodu, kazneni odjel nalazi u zgradi na adresi [adresa] dok se građanski-upravni odjel ODO u Slavonskom Brodu nalazi na adresi [adresa] u kojoj zgradi se nalazi i Općinski sud u Slavonskom Brodu. ODO u Slavonskom Brodu, kazneni odjel na adresu [adresa] preseljen je krajem rujna odnosno početkom listopada 2023.

10.2. Nesporno je da se prostorije ODO u Slavonskom Brodu, kazneni odjel nalazi na drugom katu zgrade i da se do prostorija kaznenoga odjela dolazi stepenicama s tim da i do prizemlja te zgrade vode stepenice, dok u zgradi u kojoj se nalaze prostorije građanskog odjela ODO u Slavonskom Brodu na adresi [adresa] ima dizalo odnosno lift.

10.3. Nesporno je da je tužiteljica izmjenom godišnjeg rasporeda poslova dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu za 2004. od 12. lipnja 2024. raspoređena u građansko-upravni odjel. Tužiteljica je na tu izmjenu godišnjeg rasporeda dužnosnika uložila prigovor koji je odlukom Županijskog državnog odvjetništva od 5. srpnja 2024. odbijen. Tužiteljica je i za godinu 2025. raspoređena u građansko-upravni odjel ODO u Slavonskom Brodu.

10.4. Nesporno je sud uvidom u potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 15. siječnja 2024. utvrdio da je tužiteljica evidentirana u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom i da ima status osobe s invaliditetom s 50% oštećenja organizma, a tužiteljici je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Slavonskom Brodu od 13. srpnja 2022. utvrđeno da je osoba s invaliditetom počevši od 2. prosinca 2011.

11. Nije sporno da je tužiteljica dopisom od 18. prosinca 2023. zatražila od ODO u Slavonskom Brodu da joj se omogući rad na mjestu zamjenice u ODO u Slavonskom Brodu u prostorijama ODO u Slavonskom Brodu u kojima se nalazi građanski odjel, donosno u prostorijama u zgradi na adresi [adresa] i prilagodbu radnoga vremena smatrajući to razumnom prilagodbom mjesta rada sukladno pravilima vezano za osobe s invaliditetom. To obrazlaže da se kazneni odjel ODO u Slavonskom Brodu nalazi na adresi [adresa] na katu zgrade i onemogućen joj je pristup uredu i pravo na rad. Svakodnevno mora savladavati 60 stepenica najčešće i više puta zbog odlaska na zakazana ročišta i pred općinskim i pred županijskim sudom što je prouzrokovalo pogoršanje njene bolesti, a preporuka specijalista ortopedije je njena pošteda od većih opterećenja dužeg stajanja i hodanja i penjanja po stepenicama.

12. Nije sporno da je općinski državni odvjetnik u [adresa] Bruno Galista i prije podnošenja naprijed navedenog zahtjeva tužiteljice dopisom od 25. srpnja 2023. od Ministarstva pravosuđa i uprave, glavnog tajništva, Sektora za pravosudnu infrastrukturu zatražio da se u prostorije u ODO u Slavonskom Brodu, na adresi [adresa] osigura pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti odnosno ugradnja dizala odnosno lifta budući se prostorije državnog odvjetništva nalaze na II. katu te zgrade.

13. Nadalje, nije sporno da je općinski državni odvjetnik u [adresa] Bruno Galista nakon podnošenja zahtjeva tužiteljice za prilagodbom mjesta rada poduzimao radnje kako bi utvrdio da je tužiteljica osoba s invaliditetom i kako bi utvrdio mogućnost da se radno mjesto prilagodi tužiteljici ukoliko je osoba s invaliditetom pa je tako pokrenuo pred Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Osijek radi provedbe postupka analize radnoga mjesta, podnio je zahtjev za pokretanje postupka ocjene radne sposobnosti tužiteljice te je tužiteljici ponudio privremenu prilagodbu na način da do okončanja postupka pred Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Osijek tužiteljica radi u kaznenom odjelu uz oslobađanje od odlaska na raspravna ročišta ili raspored na rad u građansko-upravni odjel uz mjesto rada u prostorijama koji se nalaze u zgradi na [adresa] u [adresa].

14. Isto tako, ODO u Slavonskom Brodu je nakon podnošenja zahtjeva tužiteljice za prilagodbom mjesta rada pokrenuo i postupak ocjene radne sposobnosti tužiteljice i da se rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Slavonskom Brodu od 5. lipnja 2024. tužiteljici ne priznaje pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost djelomično ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

15. Nesporno je, a utvrđeno je kako uvidom u izvješća o privremenim nesposobnostima, spriječenostima za rad ODO u Slavonskom Brodu kao i temeljem iskaza same tužiteljice da je tužiteljica bila na bolovanju zbog svoje bolesti u prosincu 2023. a zatim neprekidno od 12. siječnja 2024. pa sve do 11. srpnja 2024.

16. Dakle tužiteljica je kroz gotovo cijelo utuženo razdoblje zbog bolesti bila privremeno nesposobna za rad i obavljanje dužnosti zamjenice u ODO u Slavonskom Brodu.

17. Nije sporno da tužiteljica ponuđeno privremeno rješenje do okončanja postupka utvrđenja invalidnosti i način prilagodbe radnoga mjesta tužiteljice kojeg je pokrenuo državni odvjetnik na način da radi u kaznenom odjelu uz oslobađanje od prisustvovanja raspravama i ročištima ili raspored na rad u građansko-upravnom odjelu uz mjesto rada u prostorijama koje se nalaze u zgradi na [adresa] u [adresa] nije prihvatila.

18. Tužiteljica je zatražila, a smatrajući da je razumna prilagodba njenog rada na mjestu zamjenice u kaznenom odjelu ODO u Slavonskom Brodu za mladež da radi u prostorijama ODO u Slavonskom Brodu gdje se nalazi građansko-upravnom odjelu.

19. U ovom postupku je sporno da li je tužiteljica u utuženom razdoblju, dakle u razdoblju od 1. siječnja 2024. pa do 9. srpnja 2024. zbog propuštanja tuženika bila diskriminirana zbog svoga invaliditeta i da li je tuženik obzirom da nije izvršio razumnu prilagodbu radnog mjesta onemogućio tužiteljici u obavljanju dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetništva za mladež i time povrijedio pravo tužiteljice na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike općinskog državnog odvjetništva.

20. Na te sporne činjenice i okolnosti sud je kritički analizirao sve izvedene dokaze i to materijalnu dokumentaciju u koju je izvršio uvid, iskaz svjedoka i iskaz tužiteljice, iste međusobno usporedio te iskaz tužiteljice i iskaz svjedoka prihvatio u bitnim dijelovima koji su odlučujući za odlučivanje o tužbenom zahtjevu budući da su isti u tim bitnim dijelovima podudarni, a podudarni i s materijalnom dokumentacijom u koju je sud izvršio uvid.

21. Uvidom u email kojeg je Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek 14. veljače 2024. poslao Općinskom državnom odvjetniku u [adresa] Bruni Galista utvrđeno je da je nakon što je državni odvjetnik zatražio od tog centra analizu radnoga mjesta tužiteljice taj centar je naveo da osobe koje su pravosudni dužnosnici ne mogu biti upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i ne mogu koristiti usluge profesionalne rehabilitacije pa stoga nisu u mogućnosti provesti analizu radnoga mjesta na kojemu radi tužiteljica.

22. Dakle državni odvjetnik koji je pokrenuo postupak analize radnog mjesta tužiteljice o nemogućnosti provođenja analize radnoga mjesta tužiteljice kao dužnosnice radi prilagodbe istoga tužiteljici kao osobi s invaliditetom imao je saznanja tek u veljači 2024.

23. Prema odredbi članka 4. stavak 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (N.N. broj 85/2008 i 112/2012) diskriminacija u smislu ovoga zakona smatrati će se i propust da se osobama s invaliditetom sukladno njihovim specifičnim potrebama omogući korištenje javno dostupnih resursa, sudjelovanje u javnom i društvenom životu i pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti radi prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga koji je to dužan omogućiti.

24. Prema odredbi članka 7. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (N.N. broj 157/2033, 155/2014, 39/2018, 38/2022) osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajnog postupka te obveze osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada. U stavku 2. istoga članka navedeno je da razumna prilagodba iz stavka 1. ovog članka znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugim.

25. Zakonom o suzbijanju diskriminacije propuštanje razumne prilagodbe definirano je kao jedan oblik diskriminacije.

26. Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavac, bez obzira što u konkretnom slučaju Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek nije dao analizu radnoga mjesta dužnosnika radi prilagodbe, u konkretnom slučaju tužiteljice kao zamjenice u općinskom državnom odvjetništvu ima obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta. Razumna prilagodba bi bila primjerice prilagođavanje prostora i opreme, mijenjanje obrazaca radnog vremena, preraspodjela zadataka i slično.

27. Na temelju izvedenih dokaza sud je nesporno utvrdio da je tužiteljica osoba s invaliditetom i da je tuženik odnosno općinski državni odvjetnik već ranije tužiteljicu koja ima zdravstvenih problema oslobodio od dijela poslova koje obavlja zamjenik u općinskom državnom odvjetništvu u kaznenom odjelu odnosno u slučaju tužiteljice zamjenik za mladež i to prilagodbom radnoga vremena i oslobađanja od dužnosti kako aktivnog tako i pasivnog dežurstva.

27.1. Nadalje sud je utvrdio da je tuženik odnosno općinski državni odvjetnik tužiteljici dok je provodio radnje radi utvrđenja postojanja invaliditeta tužiteljice i analize radnoga mjesta radi prilagodbe ponudio privremenu prilagodbu njenoga rada na mjestu zamjenice u kaznenom odjelu i to na način da tužiteljica i nadalje radi u kaznenom odjelu, obavlja sve radnje u pojedinačnim predmetima, a obzirom na poteškoće koje ima vezano za hodanje po stepenicama i duže stajanje tužiteljicu bi oslobodi odlazak na rasprave i dokazna ročišta pred nadležnim sudom u predmetima kojim je zadužena.

28. Sud nalazi da je naprijed navedena prilagodba razumna i da ista ne predstavlja nerazmjerno opterećenje tuženika kao poslodavca i da takva prilagodba rada tužiteljice ne utječe na rad cjelokupnog općinskog državnog odvjetništva u [adresa] odnosno njegovog kaznenog odjela. Tužiteljica koja dugi niz godina radi u kaznenom odjelu i čiji rad je kroz duže razdoblje ocjenjivan kao izvrsno obavljanjem dužnosti bi i nadalje u velikom opsegu radila posao zamjenice u kaznenom odjelu, radila bi kaznene predmete i tako bi do izražaja došlo njeno dugogodišnje iskustvo i stručnost u kaznenim predmetima odnosno u predmetima u kojima su okrivljene osobe maloljetnici.

29. Isto tako, sud nalazi da je ponuđeno privremeno rješenje odnosno prilagodba na način da tužiteljica radi u građansko-upravnom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu čije prostorije se nalaze u zgradi u kojoj postoji lift također razumna prilagodba rada tužiteljice na mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika. Na taj način zdravstvene poteškoće koje tužiteljica ima prilikom hodanja po stepenicama i dugog stajanja bile bi svedene na najmanju mjeru.

30. Obzirom na sve naprijed navedeno sud ne nalazi da je tuženik propuštanjem tužiteljici kao osobi s invaliditetom onemogućio pristup radnome mjestu zamjenice u kaznenom odjelu ODO u Slavonskom Brodu niti nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo na jednako postupanje u odnosu na druge zamjenike u općinskom državnom odvjetništvu u [adresa] u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 9. srpnja 2024.

30. 1. Tuženik odnosno općinski državni odvjetnik u [adresa] je u razdoblju nakon podnošenja zahtjeva tužiteljice za prilagodbom njenog rada u kaznenom odjelu zbog njene invalidnosti poduzimao radnje radi utvrđivanja odlučnih činjenica radi donošenja odluke o razumnoj prilagodbi radnoga mjesta tužiteljice, a tužiteljica je kroz gotovo cijelo utuženo razdoblje zbog bolesti bila nesposobna za rad i sud ne nalazi da je kroz utuženo razdoblje ista bila diskriminirana obzirom na njenu invalidnost.

31. Stoga je sud tužbeni zahtjev tužbe tužiteljice kao neosnovan odbio i odlučio kao u izreci.

32. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23). Sud je kao osnovan priznao trošak tuženika sukladno Tbr. 7. t.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika jednokratnu nagradu u iznosu od 500,00 eura koja obuhvaća najviše do četiri radnje za prvostupanjski postupka budući da se radi o sporu iz radnog odnosa, a tuženika je s preostalim zahtjev uza naknadom troškova parničnog postupka kao s neosnovanim odbio.

33. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 27. kolovoza 2025.

S u d a c

Ilka Leko

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnica Ivana Đurinac Vuković, [adresa]

2. ODO u Vinkovcima na broj P-DO-52/2024

3. Umješač na strani tužiteljice Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Zagreb, Savska cesta 41/3

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte