Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-11635/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv UB zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 41/77, 52/87, 41/89, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split pod klasom: 211-07/25-5/16595, ur.br. 511-12-24-25-1 od 29. lipnja 2025., na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) dana 27. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
okrivljenik SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U, rođ. **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
počinjen na način
"što je dana 29. 06. 2025. u 03,10 sati u mjestu SPLIT, ulica GAT SV. DUJE kbr. VEZ 17, grad/općina SPLIT, na javnom mjestu, u trajektnoj luci, narušio javni red i mir na način da je u vidno rastrojenom stanju na Gatu sv. Duje skočio s istog u more, te tom prilikom nepovezanim riječima vikao i galamio, te ponovno nakon što su ga policijski službenici pokušali izvući i smiriti vikao i galamio riječima: " što se događa, tko ste vi, gdje sam ja, što mi ovo radite", čime je privlačio pažnju i narušavao noćni mir više građana".
Troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Ispitujući optužni prijedlog nađeno je da djelo koje je predmet optužbe, onako kako je opisano, po propisu nije prekršaj.
3. Sastavnice su prekršaja: radnja, biće, protupravnost i krivnja. Prema članku 25. stavku 1. Prekršajnog zakona, kriv je za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje. Iz činjeničnog opisa mora se moći zaključiti o sastavnicama krivnje (ubrojivost, protupravnost, namjera ili nehaj), ali nije nužno i da činjenični opis sadrži zakonsko pravno nazivlje sastavnica krivnje (presuda Vrhovnog suda RH br. Kzz-21/2017 od 16. svibnja 2017.). Bit krivnje, kao njegovog unutarnjeg odnosa prema protupravnom djelu, sadržana je u počiniteljevoj svijesti da je učinio nešto nedopušteno (presuda Vrhovnog suda RH br. Kzz-23/2015 od 2. lipnja 2015.).
4. Ubrojivost se presumira te ne mora biti posebno naznačeno u činjeničnom opisu da je počinitelj bio ubrojiv. Međutim, da bi sudski postupak u kojem se odlučuje o krivnji počinitelja imao smisla, nužno je da tužitelj smatra i polazi od toga da je okrivljenik tempore criminis bio ubrojiv, a ne da tu pretpostavku isključuje u optužnom aktu, kao što je ovdje slučaj (" u vidno rastrojenom stanju").
5. Rastrojenost je živčana poremećenost koja onemogućava trezveno rasuđivanje (S, V.: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2007., str. 473.).
6. Prema tome, u konkretnom slučaju iz činjeničnog opisa ne može se zaključiti o ubrojivosti kao sastavnici krivnje, jer je ovlašteni tužitelj navodom o „vidno rastrojenom stanju“ isključio pretpostavku počiniteljeve ubrojivosti, time i krivnju, zato što počinitelj kojemu živčana poremećenost onemogućava trezveno rasuđivanje nije kriv za djelo (članak 4. Prekršajnog zakona). Isključenjem krivnje nema prekršaja, zbog čega djelo počinjeno u rastrojenom stanju po propisu nije prekršaj. Zato je presuđeno kao u izreci te je okrivljenik oslobođen od optužbe.
7. Troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Splitu 27. kolovoza 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš, v.r.
Ljiljana Vuko, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva ista primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- ovdje
