Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kž-309/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinje Milenke Slivar kao predsjednice vijeća, Antonije Bagarić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i sutkinje Sandre Galjar kao članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠV, zbog kaznenog djela iz čl. 236. st. 2. i 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbama optuženika ŠV i oštećenika LV, protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj K-551/2020-16 od 25. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I.- Prihvaća se žalba optuženika ŠV, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred potpuno izmijenjenim vijećem.

II.- Uslijed odluke pod toč. I., žalba oštećenika LV je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Rijeci proglasio je krivim opt. ŠV, zbog kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 2. i 1. Kaznenog zakona (KZ/11.), za koje djelo ga je osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Na temelju čl. 56. KZ/11. izrečena je uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako u roku provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.– dalje ZKP), oštećenik se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka s naslova paušala u iznosu od 400,00 eura.

2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženik po branitelju Arsenu Stipinoviću, odvjetniku iz Rijeke, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sa prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, odnosno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Žalbu je podnio i oštećenik LV po opunomoćenici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici iz Rijeke, zbog odluke o kazni i imovinskopravnom zahtjevu, sa prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženik strože kazni te da se usvoji imovinskopravni zahtjev oštećenika.

4. Odgovor na žalbe nije podnesen.

5. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru je, sukladno odredbi čl. 474. st. 1.

ZKP-a, nakon razgledanja vratilo spis sudu.

6. Žalba optuženika je osnovana, dok je žalba oštećenika bespredmetna.

7. Iako se u žalbi optuženika ukazuje na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, ističući da su razlozi pobijane presude nejasni i proturječni, drugostupanjski sud smatra da istaknuta postupovna povreda nije ostvarena, jer obrazloženje presude sadrži dostatnu analizu i ocjenu izvedenih dokaza, tako da je presuda razumljiva i može se ispitati.

8. Međutim, u pravu je optuženik kada ukazuje na pogrešan zaključak prvostupanjskog suda o njegovoj kaznenoj odgovornosti, navodeći kako sud postojanje prijevarne namjere u postupanju optuženika pogrešno nalazi u zaključenju sudske nagodbe s oštećenikom 2018. godine, tijekom parničnog postupka povodom tužbe radi isplate 20.000,00 eura, koju je protiv njega podnio oštećenik LV **.**.2016. Predmetnom sudskom nagodbom optuženik je priznao dug oštećeniku od 20.000,00 eura i obvezao se vratiti ga u 4 anuiteta od 1. listopada 2018. do 1. travnja 2020., sa parničnim troškovima, što nije učinio, već je tek krajem ovoga kaznenog postupka, odnosno 29. ožujka 2024. platio oštećeniku 9.000,00 eura. Prvostupanjski sud obrazlaže prijevarno postupanje optuženika na način da je lažnim obećanjima kako će obročnim otplatama vratiti dug, naveo oštećenika da s njim sklopi sudsku nagodbu, na što je oštećenik pristao u lažnom uvjerenju da će mu dugovanje biti podmireno.

9. Suprotno takvom stajalištu prvostupanjskog suda, ispravno se u žalbi optuženika ističe kako zaključenje sudske nagodbe nije na štetu oštećenika, koji je sudskom nagodbom stekao ovršnu ispravu na temelju koje može prisilno naplatiti dug. Navedeno znači da zaključenjem sudske nagodbe optuženik, koji priznaje postojanje duga od 20.000,00 eura i obvezuje se na njegovu obročnu otplatu, nije naveo oštećenika da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini, što je bitno obilježje kaznenog djela prijevare iz čl. 236. KZ/11., jer je zaključenje sudske nagodbe nedvojbeno u interesu oštećenika, koji je sudskom nagodbom stekao ovršnu ispravu na temelju koje može zahtijevati prisilnu naplatu duga od optuženika na raznim predmetima ovrhe. Stoga je neprihvatljivo utvrđenje prvostupanjskog suda kako se u zaključenju sudske nagodbe ogleda prijevarna namjera optuženika, neovisno o tome je li on tada bio u financijskim problemima, jer je oštećeniku, zaključenjem sudske nagodbe, bio osiguran povrat duga.

10. Nadalje iz podataka u spisu nedvojbeno proizlazi da dugovanje optuženika prema oštećeniku datira od 13. prosinca 2012., kada je primio od oštećenika 20.000,00 eura i obvezao se vratiti novac prema usmenom dogovoru (potvrda na listu 10 spisa), pa kako dug nije vraćao, oštećenik je 29. veljače 2016. protiv njega podnio tužbu radi isplate 20.000,00 eura, a tijekom sudskog postupka zaključena je i predmetna sudska nagodba 24. travnja 2018. Kod takvog stanja stvari, da bi se radilo o kaznenom djelu prijevare, prijevarna namjera optuženika o nevraćanju duga oštećeniku morala je postojati u trenutku preuzimanja duga, odnosno 13. prosinca 2012., što je državni odvjetnik bio dužan dokazati, a ne temeljiti optužbu na parničnom postupku koji je oštećenik pokrenuo protiv optuženika i međusobnom zaključenju sudske nagodbe, koja je u interesu oštećenika, što upravo potvrđuje tezu obrane da se u konkretnom slučaju radi o građanskopravnom odnosu i nespornom postojanju duga optuženika prema oštećeniku, a ne o kaznenoj odgovornosti optuženika.

11. Drugostupanjski sud stoga smatra da je činjenično stanje opisano u izreci pobijane presude pogrešno utvrđeno, slijedom čega je valjalo prihvatiti žalbu optuženika i pobijanu presudu ukinuti te predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred potpuno izmijenjenim vijećem, dok je žalba oštećenika bespredmetna.

12. Sud će u novom postupku izvesti sve potrebite dokaze te će, imajući u vidu primjedbe i stajališta iznesena u obrazloženju ove odluke savjesnije i sa većom pozornošću ocijeniti svaki dokaz pojedinačno, a posebice obranu optuženika i iskaz oštećenika i u njihovoj međusobnoj povezanosti da bi, na temelju tako provedenog postupka, mogao sa sigurnošću utvrditi sve pravno relevantne činjenice o kojima ovisi kaznena odgovornost optuženika. Nakon toga, prvostupanjski sud će ponovno ocijeniti je li na pouzdan način i sa sigurnošću dokazano da su u postupanju optuženika ostvarena bitna obilježja terećenog kaznenog djela i donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku, koju će obrazložiti sukladno odredbi čl. 459. ZKP-a.

13. Slijedom naprijed izloženog, na temelju čl. 483. i čl. 484. st. 1. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Bjelovar, 27. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Milenka Slivar