REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-801/2016-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, u pravnoj stvari predlagatelja ŽD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], BD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Igoru Svilaru, odvjetniku u Zagrebu protiv protustranaka KD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] obje zastupane po punomoćniku Krešimiru Loboji, odvjetniku u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 27. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Predlagatelji ŽD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], BD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] se sa svojim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine uspostavom etažnog vlasništva u odnosu na nekretninu zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 73m2 i zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 119m2, sveukupne površine 192m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upućuju na parnicu

.

Obrazloženje

1. Predlagatelji u prijedlogu od 19. prosinca 2016. navode da su predlagatelji i protustranka suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U prijedlogu navode kratki prikaz povijesti stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine za koji su dostavili isprave o stjecanju prava vlasništva, te su prvotno predložili da se provede sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine na način da predlagateljima i protustranci pripadnu dijelovi sukladno njihovom suvlasničkom dijelu.

2. Dana 5. listopada 2017. održano je ročište na kojemu je punomoćnik predlagatelja iznio kao u svome prijedlogu. Punomoćnik protustranaka se načelno protivio razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina jer je naveo da prijedlogom nisu obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnine, odnosno da se protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina jer svaki suvlasnik može koristiti stvar u cijelosti i posjedovati je bez vlasničko-pravnih ograničenja i bez obzira na ograničenja s obzirom na svoje suvlasničke dijelove. Protustranka se protivila civilnoj diobi jer se u naravi radi o četiri stambene jedinice. Punomoćniku predlagatelja je dodijeljen rok za uređenje prijedloga, a koji ga je uredio podneskom od 1. ožujka 2018. na način da je predložio da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne geometrijskom diobom etažiranjem i kojom je obuhvatio sve suvlasnike nekretnine. Predlagatelj je ponovno uredio prijedlog podneskom od 13. lipnja 2019. kojim je predloženo razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva koji prijedlog će se moći dodatno precizirati nakon provedenog građevinskog vještačenja. Predlagatelj je podneskom od 17. prosinca 2021. su uredili prijedlog na način da su naveli da su ŽD i JD, zajedno su upisani kao suvlasnici 170/300, stoga predlažu da se s njihovim suvlasničkim dijelom spoji vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: stan broj 1 u suterenu, površine 22,13 m2, spremišta 4, 5 i 6, također u suterenu, zajedno površine 37,89 m2, stan broj 2 u prizemlju, površine 22,90 m2 i poslovni prostor u prizemlju oznake P1 površine 12.71 m2, da je VD upisana kao suvlasnica u omjeru 60/300, stoga predlaže da se s njezinim suvlasničkim dijelom spoji vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: stan broj 4 na katu, površine 43,21 m2, da je KD je upisana kao suvlasnica u omjeru 30/300, stoga se predlaže da se s njezinim suvlasničkim dijelom spoji vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: stan broj 5 na katu, površine 29,35 m2 i da su UD i ĐD, zajedno su upisane kao suvlasnici u 40/300, stoga se predlaže da se s njihovim suvlasničkim dijelom spoji vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: spremište oznake 7 u suterenu, površine 3,28 m2 i stan broj 3 u prizemlju, površine 38,76 m2.

3. Dana 12. veljače 2025. održano je ročište na kojemu je utvrđeno da je LD u međuvremenu otuđila svoj suvlasnički udio na AD koja je istovjetna sa osobom UD. Punomoćnik predlagatelja u sudski spis je na ročištu dostavio podnesak od 11. veljače 2025. kojim je konačno uredio prijedlog u ovoj pravnoj stvari. Punomoćnik protustranaka protivio se razvrgnuću uspostavom etažnog vlasništva obzirom na suvlasničke dijelove protustranaka, ali je bio suglasan da se provede građivinsko vještačenje radi izrade etažnog elaborata.

4. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, površine 73m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 119m2, sveukupne površine 192m2 u suvlasništvu VD u 60/300 dijela, KD u 30/300 dijela, ŽD u 90/300 dijela, AD u 20/300 dijela, UD u 20/300 dijela i MD u 80/300 dijela, odnosno da su predlagatelji suvlasnici 230/300 dijela, a protustranke 70/300 dijela što je sud utvrdio uvidom u zemljišnoknjižni izvadak na listu 132 spisa

- da je predlagatelj podneskom od 11. veljače 2025. uredio prijedlog na način da je predložio da predlagateljici ŽD i ŠD pripadne stan broj 1 u suterenu, površine 22,13m2, spremište 4,5 i 6 u suterenu, sveukupne površine 37,89m2, stan broj 2 u prizemlju, površine 22,90m2 i poslovni prostor, površine oznake P1, površine 12,71m2, da predlagateljici ND pripadne stan broj 4 na katu, površine 43,21m2, da protustranci KD pripadne stan broj 5 na katu, površine 29,35m2 i da protustranci AD (istovjetna sa osobom UD prema izvodu iz JRO MUP RH) pripadne stan broj 3 u prizemlju, površine 38,76m2 i spremište, oznake 7 u suterenu, površine 3,28m2

- da se punomoćnik protustranaka KD i AD u podnesku od 26. veljače 2025. očitovao na način da je suglasan sa prijedlogom za razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva na način da svakom stranci pripadne jedna etažna jedinica. Predložio je da protustranci AD pripadne „ostala površina koja se nalazi ispod građevine“ koja do sada nije zatvorena površina već predstavlja dvorišni prostor pred zgradom, dok je DD predložila da joj pripadne spremište u suterenu u kojem ima perilicu rublja jer u svome stanu nema mjesta za istu i priključke za istu, odnosno da joj pripadne dvorišno spremište koje do sada koristi

- da je dana 16. svibnja 2025. održan očevid na kojemu je utvrđeno da postoji spor između suvlasnika oko podjele zajedničkih dijelova zgrade, u konkretnom slučaju predlagatelj za protustranku OD predlaže da joj nakon diobe uspostavom etažnog vlasništva pripadne samo stan 5. na katu, površine 29,35m2 dok protustranka KD predlaže da joj uz stan pripadne spremište u suterenu u kojem ima perilicu rublja i dvorišno spremište jer ga do sada koristi, dok u odnosu na protustranku AD predlagatelj predlaže da joj pripadne stan broj 3 u prizemlju, površine 38,76m2 i spremište, oznake 7 u suterenu, površine 3,28m2, dok protustranka AD uz stan i spremišta predlaže da joj pripadne „ostala površina koja se nalazi ispod građevine“ koja do sada nije zatvorena površina već predstavlja dvorišni prostor pred zgradom

- da među strankama sporna podjela spremišta u suterenu, dvorišnog spremišta i „ostala površina koja se nalazi ispod građevine“ koja do sada nije zatvorena površina već predstavlja dvorišni prostor pod zgradom odnosno da li se ti zajednički dijelovi mogu upisati kao pripatci posebnim dijelovima koji bi predstavljali samostalnu uporabnu cjelinu

5. Odredbom čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – dalje u tekstu ZV) propisano je da, ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

6. Naime, prema odredbi čl. 67. st. 3. ZV-a uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Odredbom članka 67. st. 6. ZV-a propisano je kako vlasništvo posebnog dijela ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenog posebnog dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio služi kao zajednički prostori da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine. Osim toga, odredbom čl. 73. st. 3. ZOV-a propisano je da se vlasništvo posebnoga dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi ili na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina.

7. Kako iz svega navedenog u tijeku postupka slijedi da između stranaka kao suvlasnika predmetne nekretnine nema suglasnosti o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva po prijedlogu predlagatelja jer se tome prijedlogu protustranke izričito protive na način da zahtijevaju da njima pripadnu određena spremišta i dvorišno područje koji po svojoj prirodi predstavljaju zajedničke dijelove zgrade, odnosno i da sami predlagatelji predlažu upisati određena spremišta koja također predstavljaju zajedničke dijelove zgrade. Prema ocjeni ovoga suda između stranaka ne postoji suglasnost oko uspostave etažnog vlasništva u konkretnom slučaju kako da se rasporede spremišta i dvorište koji bi se morali upisati kao pripatci novoformiranim posebnim dijelovima stranaka u ovome postupku, a da zakonska odredba članka 67. st. 6. ZV-a propisuje da se u sumnji uzima da dio služi kao zajednički i da se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine. Među strankama izostaje suglasnost oko uspostave na predloženi način iz kojeg razloga se isto može raspraviti samo u parničnome postupku. Svi sporni odnosi među strankama rješavaju se u parničnome postupku. Također prema ocjeni ovoga suda nužno je u parničnome postupku utvrditi mogućnost uspostave etažnog vlasništva odnosno da li protustranka opravdano uskraćuje suglasnost za uspostavom etažnog vlasništva, ali i riješiti sve sporne odnose među strankama koji su se u ovome postupku pojavili među strankama uzimajući u obzir veličinu suvlasničkih dijelova i podjelu zajedničkih dijelova zgrade nakon evenutalne uspostave etažnog vlasništva.

8. Temeljem paragrafa 267. Zakona o sudskom vanparničnom postupku koji se primjenjuje u smislu Zakona o načinu primjene propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (NN 73/91, u daljnjem tekstu ZSVP) na zahtjev bilo kojeg suvlasnika sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice, ako među suvlasnicima nema spora:

- o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari te

- o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

9. Temeljem paragrafa 268. ZSVP ako u postupku diobe bilo koji od suvlasnika ospori jedan od prethodno navedenih uvjeta za provođenje diobe, a o tome se ne može postići sporazum, sud će stranku s njenim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasništva uputiti na parnicu.

10. Ovaj sud smatra da je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine uspostavom etažnog vlasništva na temelju svih činjenica utvrđenih u tijeku postupka moguće provesti samo na temelju pravomoćne presude donesene u parničnom postupku odnosno da predlagatelji pravnu zaštitu mogu ostvariti samo u parničnome postupku, a ne u izvanparničnome postupku obzirom na postojanje spora među suvlasnicima oko predmeta diobe na način da stranke nisu suglasne u pogledu diobe spremišta i dvorišnog prostora pod zgradom koji je trenutno u suvlasništvu svih stranaka. U tom smislu, ovaj sud osobito ukazuje na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-1553/13 od 8. siječnja 2014., Rev-200/09 od 3. svibnja 2009. i Rev-680/10 od 9. rujna 2010. (tumačenje odredbi čl. 50. st. 1. i 2., čl. 53. čl. 71. st. 1. i čl. 73. st. 2. ZV) koje su donesene u parničnim postupcima u kojima se ističe da se samo sudskom odlukom može nadomjestiti suglasnost suvlasnika u okolnostima kada izostane suglasnost ostalih suvlasnika za uspostavom etažnog vlasništva cijele nekretnine. Iz navedenog razloga ovaj sud nije provodio daljnje dokazne prijedloge provođenjem građevinskog vještačenja jer isto smatra nepotrebnim i neekonomičnom u vidu stvaranja nepotrebnih troškova predlagateljima, a koji svoja prava mogu ostvariti u parničnom postupku, a u kojemu će sud presudom nadomjestiti nedostatak suglasnosti protustranke u slučaju uspjeha u sudskome sporu od strane predlagatelja. Prema ocjeni ovoga suda u parničnome postupku može se donijeti odluka kojom će se zamijeniti suglasnost koja je u ovome postupku izostala od strane protustranka za uspostavom etažnog vlasništva. Među strankama postoji spor oko diobe zajedničkih dijelova zgrade na način kako treba raspodijeliti spremišta i dvorišni prostor pod zgradom pa se prema ocjeni ovoga suda može samo u parnici raspraviti osnovanost prijedloga predlagatelja da im pripadnu određeni zajednički dijelovi zgrade u konkretnom slučaju spremište 4,5 i 6 u suterenu, sveukupne površine 37,89m2, odnosno osnovanost uskrate za uspostavom etažnog vlasništva od strane protustranaka jer protustranke također zahtijevaju zajedničke dijelove zgrade, a to su spremište u suterenu, dvorišno spremište i ostala površina koja se nalazi ispod građevine koja do sada nije zatvorena površina već predstavlja dvorišni prostor pod zgradom na što ne pristaju predlagatelji.

11. S obzirom da među strankama postoji spor oko predmeta diobe, to je stoga valjalo riješiti kao u izreci, a sve u skladu s odredbom paragrafa 267. i 268. ZSVP.

U Zagrebu, 27. kolovoza 2025.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

DNA:

1. Predlagateljima po punomoćniku

2. Protustrankama po punomoćniku