Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-57/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (ranije na adresi [adresa]), protiv prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3 i drugeprotustranke EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 27. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1952. u Crnoj Gori, [adresa], s trenutnim prebivalištem u [adresa] (ranije na adresi [adresa]) i sada pok. FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1941. u Bosni i Hercegovini, [adresa], a umrlog **.**.2024. u Novakima, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 14. siječnja 1985. do smrti pokojnog FĆ **.**.2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, uređen na ročištu održanim kod ovoga suda 27. kolovoza 2025., radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. UĆ, a koja je od 14. siječnja 1985. do smrti pokojnog FĆ **.**.2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. UĆ neprekidno kao i da za vrijeme trajanja zajednice rođena kćer, ovdje drugaprotustranka EĆ.

2. U odgovoru na prijedlog prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je navela da se protivi prijedlogu predlagateljice dok se ne provedu dokazi, dok je na ročištu održanim kod ovoga suda 27. kolovoza 2025. nakon provedenog dokaznog postupka navela da predlaže da se usvoji prijedlog predlagateljice.

3. Drugaprotustranka EĆ je navela da je rođena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice njezinih roditelja, a koji su živjeli zajedno od 1985. do njegove smrti 2024. Živjeli su u Zagrebu, Kranjčevićeva 32, potom Al. V. Bubnja 48, Kranjčevićeva 36 i na adresi u [adresa]. Redovito ih je posjećivala, oni su je zajednički odgajali i školovali. Slijedom navedenoga, ne protivi se prijedlogu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 27. kolovoza 2025. navela da je suglasna s prijedlogom. Predlagateljica je njezina majka, a pok. UĆ je bio njezin otac. S njima je stanovala do 2011. nakon čega se preselila sa suprugom u Slavoniju. Njezini roditelji su skupa od 1985., a ona se rodila 1987. Oni su živjeli cijelo vrijeme zajedno, sve do njegove smrti.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Trešnjevka od 3. siječnja 2025. (list 2-3 spisa), preslik osobne iskaznice za pok. UĆ i predlagateljicu (list 4-5 spisa), smrtni list za pok. UĆ izdan od Matičnog ureda Maksimir od 4. rujna 2024. (list 6 spisa), elektronički zapis iz matice rođenih za druguprotustranku EĆ od 23. siječnja 2025. (list 11 spisa), izvornik izvatka iz matice vjenčanih za PĆ i MĆ izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 24-25 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 26-27 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za UĆ i LĆ izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 28-29 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. UĆ izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 30-31 spisa),odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 27. kolovoza 2025. (list 33-37 spisa) izveden je dokaz saslušanja predlagateljice, svjedoka AĆ (sestre predlagateljice) i SĆ (kćerke pok. UĆ) te drugeprotustranke EĆ.

5. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Uvidom u smrtni list za pok. UĆ izdan od Matičnog ureda Maksimir od 4. rujna 2024. (list 6 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za UĆ i LĆ izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 28- 29 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. UĆ izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 30-31 spisa), utvrđeno je da je za života jednom sklopio brak i to sa sada pok. LĆ **.**.1970. u [adresa], a koji brak je prestao njezinom smrću 29. svibnja 1984., a nakon toga nije više sklapao brakove.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Trešnjevka od 3. siječnja 2025. (list 2-3 spisa), izvornik izvatka iz matice vjenčanih za PĆ i MĆ izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 24-25 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Samobor od 1. srpnja 2025. (list 26-27 spisa), utvrđeno je da je predlagateljica jednom sklapala brak i to sa PĆ, **.**.1972., a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br.

P2-1411/1976 od 11. studenog 1976.

8. Uvidom u preslik osobne iskaznice za pok. UĆ i predlagateljicu (list 4-5 spisa), utvrđeno je da su imali zajedničku adresu prebivališta, dok iz izjava predlagateljice i svjedoka kao i drugeprotustranke EĆ proizlazi da su prvo živjeli zajedno u [adresa], a potom u [adresa].

8.1. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih za druguprotustranku EĆ od 23. siječnja 2025. (list 11 spisa), utvrđeno je da su joj roditelji ovdje predlagateljica i sada pok. UĆ.

9. Iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka AĆ (sestre predlagateljice) i SĆ (kćerke pok. UĆ) te drugeprotustranke EĆ na ročištu održanim pred ovim sudom 27. kolovoza 2025., a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. UĆ od 14. siječnja 1985. do smrti pokojnog FĆ **.**.2024. i to na adresama u [adresa] i [adresa] na kojoj su adresi zajedno gradili kuću i uređivali je, obrađivali vrt,

- predlagateljica i sada pok. UĆ nisu sklopili brak, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. UĆ je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno obrađivali vrt, imali zajednički društveni život, odgajali i brinuli o zajedničkoj kćerki, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. UĆ postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane), imali su zajedničke prijatelje, posjećivali kćeri, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. UĆ bila nevjenčana odnosno da nisu imali brak koji bi proizvodio građanskopravne učinke, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali istu adresu prebivališta na kojoj su živjeli neprekidno zajedno,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. UĆ radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. UĆ.

9.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka te drugeprotustranke EĆ kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

9.2. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. UĆ. Posebice jer su svjedoci obiteljski prijatelji i rodbina predlagateljici i pok. UĆ, te imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. UĆ.

9.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili sa svojima bližnjima.

9.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. UĆ do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci i drugaprotustranka EĆ. S tim u vezi, svi svjedoci, drugaprotustranka EĆ i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. UĆ imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali te zajedno odgajali njegovu kćer iz prvog braka i zajedničku kćer.

10. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. UĆ postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te da su predlagateljica i pok. UĆ međusobno brinuli jedan o drugome.

10.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. UĆ obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

11. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. UĆ imali.

12. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. UĆ kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

13. U skladu s utvrđenjima iz točke 9. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. UĆ i to od 14. siječnja 1985. do smrti pokojnog FĆ **.**.2024., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

14. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

14.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

15. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

15.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima,

16. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. pok. UĆ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 14. siječnja 1985. do smrti pokojnog FĆ **.**.2024. na adresi u [adresa] i [adresa] gdje predlagateljica i danas živi, a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice te drugeprotustranke EĆ. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

17. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica nasljednica, a prema navodima predlagateljice i svjedoka te drugeprotustranke EĆ, pok. UĆ je imao dvije kćerke koje su sudjelovale u ovom postupku. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da protustranka da u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

17.1. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da protustranka ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

18. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju protustranke, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li protustranka može biti obvezna isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

18.1. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila protustranku kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da protustranka ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imati bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo protustranka. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje protustranci u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

18.2. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

18.3. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

18.4. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

18.5 Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

19. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. UĆ potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

20. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

20.1. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. UĆ mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

21. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

22. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 27. kolovoza 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena nije dopuštena žalba jer su se stranke po objavi rješenja odrekle prava na žalbu. Rješenje je pravomoćno s 27. kolovoza 2025.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Prvojprotustranci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

3. Drugojprotustranci EĆ

4. Spis