Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-2647/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa] protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 27. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1965. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa] i sada pok. EC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1965. u Bosni i Hercegovini, [adresa], a umrlim **.**.2024. u [adresa], s adresom prebivališta u [adresa], a boravištem u [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od 2002. do smrti pokojnog EC **.**.2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, uređen na ročištu održanim kod ovoga suda 27. kolovoza 2025., radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. EC, a koja je 2002. do njegove smrti 1. kolovoza 2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. EC neprekidno kao i da je u trenutku smrti ona bila uz njega i pozvala hitnu pomoć.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da se protivi prijedlogu predlagateljice dok se ne provedu dokazi, dok je na ročištu održanim kod ovoga suda 27. kolovoza 2025. nakon provedenog dokaznog postupka navela da predlaže donošenje odluke prema stanju spisa.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izjave TC, RC, FC, ĐC i PC, preslik kartice (list 6 spisa), smrtni list za pok. EC izdan od Matičnog ureda Sesvete od 12. studenog 2024. (list 7 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. EC izdan od Matičnog ureda Sesvete 12. studenog 2024. (list 8-9 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. EC izdan od Matičnog ureda Sesvete od 12. studenog 2024. (list 10-11 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Sesvete od 12. studenog 2024. (list 12-13 spisa), preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 14 spisa), ugovor o najmu od 1. travnja 2024. (list 15-18 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i protustranku izdan od Policijske uprave zagrebačke, IX policijske postaje Zagreb od 3. veljače 2025. (list 29-30 spisa), izvornik izdan od Matičnog ureda Sesvete izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, EC od 14. srpnja 2025. te izvadak iz matice umrlih za pok. EC od 14. srpnja 2025. i smrtni list za pok. EC od 4. srpnja 2025. (list 35-42 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 27. kolovoza 2025. (list 47-51 spisa) izveden je dokaz saslušanja predlagateljice, svjedoka TC, RC (obiteljskih prijatelja predlagateljice i pok. EC), ĐC i PC (rodbine pok. EC).

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u uvid u smrtni list za pok. EC izdan od Matičnog ureda Sesvete od 12. studenog 2024. (list 7 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. EC izdan od Matičnog ureda Sesvete 12. studenog 2024. (list 8-9 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. EC izdan od Matinog ureda Sesvete od 12. studenog 2024. (list 10-11 spisa), te izvadak iz matice umrlih za pok. EC od 14. srpnja 2025. i smrtni list za pok. EC od 4. srpnja 2025.

(list 35-42 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- rođen je **.**.1965., a umro **.**.2024.,

- za vrijeme života nije sklapao brak, te je u trenutku smrti bio neoženjen.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Sesvete od 12. studenog 2024. (list 12-13 spisa), preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 14 spisa), izvornik izdan od Matičnog ureda Sesvete izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu od 14. srpnja 2025. utvrđeno je da nije sklapa brak i da je neudata.

7. Uvidom u preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 14 spisa), ugovor o najmu od 1. travnja 2024. (list 15-18 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i protustranku izdan od Policijske uprave zagrebačke, IX policijske postaje Zagreb od 3. veljače 2025. (list 29-30 spisa), utvrđeno je da su stranke zajedno živjele na adresi u [adresa], ali da su na različitim adresama imali prijavljeno prebivalište.

7.1. Iz iskaza predlagateljice i svjedoka, proizlazi da su predlagateljica i sada pok. EC živjeli zajedno neprekinuto na različitim adresama kao podstanari, te da su kod obitelji prijavili prebivalište.

7.2. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

8. Uvidom u izjave TC, RC, FC, ĐC i PC, proizlazi da su predlagateljica i sada pok. EC PC živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekinuto od 2002. pa do njegove smrti.

9. Iza pok. EC nije se vodio ostavinski postupak, nije imao djece, a njegov brat je umro prije njega, što proizlazi iz dokumentacije u spisu te iskaza predlagateljice i svjedoka.

10. Iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka TC, RC (obiteljskih prijatelja predlagateljice i pok. EC), ĐC i PC (rodbine pok. EC). na ročištu održanim pred ovim sudom 27. kolovoza 2025., a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. EC od 2002. do smrti pokojnog EC **.**.2024., te su nisu prijavljivali adrese u isto vrijeme niti su prijavljivali sve adrese, a živjeli su kao podstanari na različitim adresama zajedno, a zadnja zajednička adresa je u [adresa] i pritom prijavili prebivalište kod svoje rodbine,

- predlagateljica i sada pok. EC nisu bili u braku niti su imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. EC je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, imali zajednički društveni život, zajedno posjećivali njegovu obitelj i oni njih, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. EC postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane) a imali su financijsku pomoć i obitelji pok. EC koji su ih posjećivali, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. EC bila nevjenčana odnosno da nisu imali brak koji bi proizvodio građanskopravne učinke, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali istu adresu stanovanja na kojoj su živjeli neprekidno zajedno i zajedno se selili kao podstanari,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. EC radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. EC.

10.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

10.2. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. EC. Posebice jer su svjedoci obiteljski prijatelji i rodbina predlagateljici i pok. EC, te imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. EC.

10.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili sa svojima bližnjima.

10.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. EC do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci. S tim u vezi, svi svjedoci i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. EC imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

11. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. EC postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te da su međusobno brinuli jedan o drugome.

11.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. EC obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

12. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. EC imali, a što ukazuje i iskaz svjedoka koji su suglasno navodili njihovu emotivnu bliskost.

13. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. EC kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

14. U skladu s utvrđenjima iz točke 10. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. EC i to od 2002. do smrti pokojnog EC **.**.2024., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

15. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

15.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

16. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. EC dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 2002. do smrti pokojnog EC **.**.2024., a posljednja zajednička adresa je bila u [adresa] gdje predlagateljica i danas živi, a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

19. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica nasljednica. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da protustranka da u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

20. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da protustranka ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

20.1. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju protustranke, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li protustranka može biti obvezna isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

20.2. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila protustranku kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da protustranka ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imati bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo protustranka. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje protustranci u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

20.3. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

20.4. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

20.5. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

20.6. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

21. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. EC potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

22. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

23. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 27. kolovoza 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Protustranci,

3. Spis