Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Stalna služba u Đurđevcu
Đurđevac, Đure Basaričeka 12
Poslovni broj: P-284/2024-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
I
P R E S U D A N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A
Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Nikolini Valent, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Dinko Jakelić, odvjetnik u [adresa], protiv 1. tuženice OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tuženice TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje tuženice kao zakonske nasljednice i pravne slijednice sada pokojnih ĐJ, KJ i AJ mldb., svi iz [adresa]., istovjetni sa ĐJ, FJ i IJ mldb, svi iz [adresa], kbr.1517., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, izvan ročišta za glavnu javnu raspravu, 27. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao u cijelosti pravo suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na 6/8 kčbr. [katastarska čestica] Livada Nove površine 2104 m2, što su 1. tuženica OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tuženica TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje kao zakonske nasljednice i pravne slijednice sada pokojnih ĐJ, KJ i AJ mldb., svi iz [adresa]., istovjetni sa ĐJ, FJ i IJ mldb, svi iz [adresa], kbr.1517, dužne trpjeti te dozvoliti da se temeljem ove presude u zemljišnim knjigama izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja, sve to u roku 15 dana
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 2. kolovoza 2024. protiv tuženica podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina naznačenih u izreci presude.
2. Tužitelj je u tužbi naveo da je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Livada Nove površine 2104 m2 (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Livada u Novima sa 585 čhv) upisana je u zemljišnoj knjizi kao suvlasništvo tužitelja u 2/8 dijela te kao suvlasništvo tuženih, svakoga u omjeru od po 2/8 dijela. Navedena nekretnina svojom brojčanom oznakom odgovara nekretnini upisanoj u posjedovnom listu br. 1496 K. O. [katastarska općina] gdje je opisana kao: Livada Nove sa 2104 m2, što odgovara gruntovno iskazanoj površini od 585 čhv, a upisana je kao izvanknjižno vlasništvo LJ, [adresa]. Postojeći upis u zemljišnim knjigama glede upisa na imenu navedenih suvlasnika već duže od 60 godina ne odgovara sadašnjem stanju izvanknjižnog vlasništva i posjeda u naravi, a ne odgovara niti stanju upisa u katastru glede izvanknjižnog vlasništva na imenu LJ (sada u 6/8), te je ova tužba rezultat opravdanog pravnog interesa tužitelja da tzv. “tabularnom tužbom“ otkloni nesklad između stvarnog i formalnog zk- stanja i upiše svoje stečeno pravo vlasništva u zemljišne knjige. Prema sadržaju smrtnih listova Matičnog ureda Đurđevac koje je tužitelj priložio proizlazi da su zk. suvlasnici davno pokojni, uz naznaku da su OJ ĐJ, FJ i IJ bili braća, a imali su još jednu sestru: DJ, a udatu LJ (bila je udata za CJ), a njihov sin je RJ. Prije više od 60 godina braća DJ su se kao dotadašnji suvlasnici dijelila, te je po usmenom sporazumu o diobi (što je čest slučaj u praksi u prošlosti na ovom prostoru) predmetna nekretnina pripala u samostalno vlasništvo i posjed DJ, udatoj RJ, a taj sporazum je izvršen u pretežitom dijelu, jer je u katastru kao nositelj domaćinstva upisan GJ, a supruga EJ bila, i to primarno ona: nesmetani samostalni posjednik u cijelosti, a u obradi je učestvovala cijela obitelj (na adresi obiteljskog kućanstva: [adresa]), a nakon smrti CJ godine 1992 u Katastru je kao nositelj domaćinstva upisan RJ, koji je njezine smrti (2013.) bio nesmetani zakoniti i savjestan posjednik i to sve do prodaje te nekretnine tužitelju (2024.), što je sve razvidno i iz Povijesti promjena Odjela za Katastar Đurđevac od 2. kolovoza 2024. Međutim, nitko od njih nije do kraja uređivao knjižno stanje koje je ostalo bez promjene do danas. RJ je kao izvanknjižni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine u cijelosti, dana 23. srpnja 2024. zaključio kupoprodajni ugovor sa tužiteljem, predmet kojeg Ugovora je bila nekretnina koja je predmet ovog postupka u cijelosti, i to 2/8 knjižnog dijela, te 6/8 izvanknjižnog suvlasništva prodavatelja LJ, koji je u tom ugovoru jamčio tužitelju kao kupcu da je on kao prodavatelj isključivi samovlasnik i kvalificirani posjednik predmetne nekretnine u cijelosti, računajući posjed svojih prednika svakako duže od 30 godina, a taj ugovor je također izvršen u cijelosti, jer je kupoprodajna cijena isplaćena, a tužitelj kao kupac odmah stupio u posjed. Nitko od onih izvanknjižnih vlasnika i posjednika navedenih u Povijesti promjena Katastra od 1963. pa nadalje nije bio smetan u cjelovitom posjedu, svi su tu nekretninu uživali kao kvalificirani posjednici, kao i tužitelj nakon kupnje. Dakle, sadašnje stanje u naravi je takovo da je stvarni vlasnik i posjednik u naravi u cijelosti tužitelj, a kako nitko od prijašnjih izvanknjižnih vlasnika i posjednika nije u potpunosti za svog života uredjivao gruntovno stanje, to je ovom tužbom sada inicirao tužitelj, koji ima opravdani pravni interes. ŽJ je umro 1980., bio je u braku sa sada pok. JJ, a u tom braku nije bilo potomaka. ŠJ je umro 1990., bio je u braku sa sada pok. SJ, imali su kćer MJ, sada pok., a jedini živi potomak u toj lozi je 2- tužena ĆJ (kći MJ) VJ je umro 1994., bio je u braku sa ZJ, imali su sina NJ, a jedini živi potomak u toj lozi je tužena BJ (kći NJ). Stoga su tuženi pasivno legitimirani u ovom predmetu. Predmetna nekretnina nije bila predmetom ostavine niti iza jednog od zk-suvlasnika, (osim onaj dio knjižnog suvlasništv DJ koji je u ostavini pripao i uknjižen je na LJ), jer pok. zk upisani vlasnici u času smrti (a ni njihovi potomci kao pravni sljednici-ovdje tuženi) u naravi nisu više bili ni suvlasnici ni suposjednici (nego je to u cijelosti bila DJ), što je česta pojava na ovim prostorima, što rezultira nesređenosti nekretnina u smislu zk-uređenja. Stoga su tuženici pasivno legitimirani u ovom postupku, kao njihovi živi zakonski nasljednici o pravni slijednici, što će isti očekivano priznati i potvrditi svojim odgovorom na tužbu ili izravnim saslušanjem kao stranke. Pri navođenju pasivno legitimiranih u ovom postupku, upravo zbog činjenice da tužitelj uz tužbu ne prilaže ostavinsko rješenje, tužitelj se poziva na stajališta Županijskog suda u Koprivnici, izraženo u više odluka, napose u odlukama br. Gž-2011/06. od 6. travnja 2007. i Gž-1468/06. od 10. studenog 2006., koje prileže u ovosudnim predmetima br. P-241/06. i P- 38/06., (sada P-395/06.), te stoga ističe da smatra da su tuženici kao zakonski nasljednici stupili u pravnu poziciju pokojnih zk upisanih suvlasnika pobliže navedenih u dosadašnjem sadržaju tužbe, kao univerzalni pravni slijednici svih prava, ali i obveza, jer prijelaz ostavine nastupa po sili zakona, a univerzalni pravni slijednici neke umrle osobe jednako su pasivno legitimirani, kao što bi ovdje bili postojeći zk upisani suvlasnici ĐJ i dr., da su živi, a kako svaki od nasljednika ipso iure stupa u pravnu poziciju pokojne osobe, to su tuženici-pasivno legitimirani. Stoga u konkretnom slučaju ( i u svim drugim u kojima se pojavljuje ovakva pravna situacija, glede označavanja pasivne legitimacije tuženih), tuženi, i bez prilaganja rješenja o nasljeđivanju uz tužbu, imaju status zakonskog nasljednika i stoga su pasivno legitimirani, a takve tvrdnje tužitelja kao činjenicu dodatno sud može i raspraviti tijekom postupka, ukoliko ocijeni da je to nužno. Dakle, tužitelji je stekao pravo vlasništva predmetne nekretnina i derivativno (temeljem kupoprodajnog ugovora) i temeljem Zakona, tj. originalno, dakle i dosjelošću, izvodeći svoja prava iz prava pravnih prednika (ovdje izvanknjižnog vlasnika ČJ i njenog supruga LJ), a ovu nekretninu uživa u cijelosti kao kvalificirani posjednik, jer se u naravi radi o zakonitom i savjesnom posjedovanju duže od 30 godina, računajući pri tome i posjede prednika, a postojeći upis u zemljišnim knjigama je stoga samo formalno- pravne naravi i predstavlja nesklad između stanja u naravi i stanja u zemljišnoj knjizi, što nitko od tuženih i ne osporava. Tužitelj također ističe da između stranaka iz dosadašnje komunikacije u postupku pribave podataka i utvrđivanja činjenica potrebnih za pribavu tužbe radi ostvarivanja njegovog opravdanog pravnog interesa proizlazi i činjenica da ne postoji spor oko niti jednog činjeničnog ili pravnog pitanja, bitnog za meritum stvari.
2.1. Stoga je tužitelj predložio prihvatiti tužbeni zahtjev, a kao dokaz je priložio izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepis Posjedovnog lista 1496 k. o. [katastarska općina], kopiju katastarskog plana, Povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Koprivnica, Odjela za katastar nekretnina Đurđevac, Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 23. srpnja 2024. s ovjerom poslovni broj OV-4025/2024, smrtne listove za PJ, ŽJ i UJ.
3. Tužba je 2. tuženici TJ dostavljena na odgovor 3. srpnja 2025., a
1. tuženici OJ tužba je dostavljena 1. srpnja 2025. na odgovor.
3.1. Prvotuženica OJ dana 9. srpnja 2025. dostavila pravovremeni odgovor na tužbu u kojem navodi da su svi navodi iz tužbe u cijelosti istiniti i točni, te da 1. tuženica priznaje tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.
4. Budući da je 1. tuženica OJ do zaključenja glavne rasprave priznala tužbeni zahtjev, sud je na temelju odredbe čl. 331. st. 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br.53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) bez daljnjeg raspravljanja donio presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev u odnosu na 1. tuženicu OJ te je odlučeno kao izreci presude.
5. Drugotuženica TJ nije podnijela pisani odgovor na tužbu u određenom joj roku od 30 dana.
6. Budući da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je podnio sam tužitelj ili s činjenicama koje su općepoznate, a ne postoje ni općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su 2. tuženicu TJ spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, na temelju odredbe čl. 331.b st. 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br.53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22– dalje ZPP) u odnosu na 2. tuženicu TJ donesena je presuda zbog ogluhe.
7. Stranke nisu stavile zahtjev za naknadu paničnih troškova pa sud o istima nije odlučivao.
8. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Đurđevac, 27. kolovoza 2025.
Sutkinja
Nikolina Valent
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Kad se presuda na temelju priznanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji (čl. 353. st. 3. i 4. ZPP).
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st.2 ZPP).
Stranka koja je iz opravdanih razloga propustila podnijeti odgovor na tužbu može staviti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Prijedlog se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka u roku od 8 dana, od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje ili od kada je stranka za propuštanje doznala.
Dostaviti:
1. Odvjetnik Dinko Jakelić, [adresa]
2. OJ, [adresa]
3. TJ, [adresa]
