REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg J.F.Kennedya 11
P-2505/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Aleksandri Gumzej, u pravnoj stvari tužitelja HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33,OIB:26187994862, radi naknade štete u iznosu od 5.624,08 EUR , nakon održane glavne rasprave zaključene 14. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, s danom objave 27. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 5.624,08 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 20. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 437,50 EUR, u roku od 15 (petnaest) dana.
III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka na ime sudskih pristojbi prema odluci suda.
IV.
Odbija se u cijelosti kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi u bitnome da je 7. svibnja 2021. u 20 sati i 16 minuta, na pruzi L102, u KM 0+913 kolodvora Savski Marof, došlo do podlijetanja pod vlak cestovnog motornog vozila marke Mercedes C 220, vrsta M1, registarske oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao SD s prebivalištem u [adresa], osiguranog kod tuženika na broj police [broj police], a koji je prelazio prugu u vrijeme kada su polubranici bili spušteni. Prilikom udara vlaka u osobni automobil vozač je smrtno stradao. Od siline udarca isti je udario u betonsku kućicu broj „81“ od ŽCP „Pliva“ i oštetio ju, čime je tužitelju nastala materijalna šteta. Osiguranik tuženika nije se zaustavio pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj razini u vrijeme kada je uređaj za zatvaranje prometa bio spušten, čime se ogriješio na čl. 136. i čl. 137. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čl. 137. i čl. 138. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, kao i čl. 4. st. 1. i st. 3. t. 11. i 18. Pravilnika o unutarnjem redu željezničkog sustava. Tužitelj nadalje navodi da mu je u predmetnom štetnom događaju nastala imovinska šteta u ukupnom iznosu od 24.813,40 EUR. Troškovi sanacije nastale štete temelje se na računu HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o., PRJ za održavanje SS i TK Centar broj: 41006-1-200101 u iznosu od 84.747,80 kn koji iznos predstavlja trošak za materijal i radnu snagu, računu društva SIGNAL SERVIS INTERNATIONALIS d.o.o. broj: 33- 01-91 u iznosu od 8.408,00 kn uvećano za PDV koji iznos predstavlja trošak materijala i računu društva Pružne građevine d.o.o. broj 399-PS1-48050 u iznosu od 93.800,74 kn koji iznos predstavlja trošak materijala i radne snage. Vezano za rad tužiteljevih radnika, tužitelj ističe da je naknadu troškova popravka dužan snositi tuženik neovisno o činjenici da li je popravak izvršio sam tužitelj ili treća osoba koju je tužitelj angažirao, s obzirom da su tužiteljevi radnici u vrijeme potrebno za otklanjanje nastale štete trebali raditi druge poslove koji ulaze u opis njihovog radnog mjesta. Tužitelj ističe i da je nesporno da je u konkretnom slučaju također i sam tužitelj putem svojih radnika popravio nastalu štetu i izdao interni račun koji predstavlja specifikaciju vrste i opsega rada. Sukladno čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. S obzirom da tuženik kao odgovorna osoba za štetu nije sam popravio oštećenu stvar, isti je dužan tužitelju dati naknadu u novcu za rad kojim je šteta otklonjena. Stoga, tužitelj ističe da ima pravo na naknadu štete u novčanoj protuvrijednosti uloženog rada njegovih radnika, bez obzira da li su radnici otklonili štetu u okviru redovnog ili izvan redovnog radnog vremena, jer tužitelj ne bi imao potrebu angažirati svoje radnike na poslovima otklanjanja štetnih posljedica predmetne štete da do štetnog događaja nije došlo. Tužitelj navodi i da je odštetnim zahtjevom od 4. svibnja 2022. zatraženo od tuženika plaćanje ukupnih troškova štete u iznosu od 186.956,54 kn te da je tuženik 30. lipnja 2022. platio iznos od 144.581,90 kn, dok preostali iznos od 5.624,08 EUR/42.374,63 kn odbija platiti. Dopisom od 10. svibnja 2022. tuženik je obavijestio tužitelja da je zaprimio odštetni zahtjev te da je isti uzet u obradu, kao i da je potrebno dostaviti dodatnu dokumentaciju. Tužitelj je dostavio svu zatraženu dokumentaciju, no niti nakon toga nije podmireno ukupno potraživanje. Slijedom navedenoga tužitelj predlaže donošenje presude kao u izreci.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da je 7. svibnja 2021. vozilo registracijskih oznaka [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika kao osiguratelja temeljem ugovora o osiguranju automobilske odgovornosti po polici broj [broj police] te priznaje nastanak štetnog događaja i odgovornost. Međutim, osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva ističući u bitnome kako je isplatom iznosa od 19.189,32 EUR/144.581,93 kn u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju. Naime, tuženik ističe kako je tužitelju isplatu izvršio temeljem računa društva SIGNAL SERVIS INTERNATIONALIS d.o.o. broj 33-01-91 u visini od 1.115,93 EUR/8.408,00 kn koji iznos se odnosi na trošak materijala te računa društva Pružne građevine broj 399-PS1-48050 u visini od 12.449,50 EUR /93.800,74 kn koji iznos se odnosi na trošak materijala i radne snage. Također, tuženik je tužitelju naknadio i trošak temeljem računa HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. PRJ za održavanje SS i TK Centar broj 41006-1-200101 koji iznos se odnosi na materijal i radnu snagu i to u visini od 5.623,98 EUR/42.373,90 kn, dok je u preostalom dijelu tuženik odbio zahtjev tužitelja kao neosnovan. Dakle, tuženik osporava da bi bio u obvezi isplatiti preostali dio predmetnog računa HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. u visini od 5.624,08 EUR/42.374,63 kn, a koji iznos tužitelj neosnovano potražuje tužbenim zahtjevom. Tuženik smatra kako je prije izvršenja poslova sanacije štete, tužitelj trebao pozvati tuženika na izvid štete, a sve radi potpune procjene nastale štete. Tim više jer priloženi račun broj 399-PS1-48050 izdan od strane Pružnih građevina sadrži kompletnu sanaciju štete sa uključenim svim radovima i utrošenim materijalom. Stoga tuženik ukazuje kako je nejasno zašto u računu izdanom od strane HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. broj 41006-1-200101 tužitelj ponovno potražuje trošak radne snage svojih djelatnika te zapravo na taj način duplira troškove djelatnika tužitelja na sanaciji štete na kućici broj 81 od ŽPC „Pliva“. Naime, jednostavnom usporedbom troškovnika sanacije štete ŽCP „81“ Pliva i dokumentacije tužitelja dostavljene u mirnom postupku, vidljivo je da su radnici tužitelja obavljali identične poslove koji su već uključeni u troškovnik sanacije Pružnih građevina i za koje poslove je tužitelj već platio račun u visini od 12.449,50 EUR /93.800,74 kn. Nadalje, tuženik ističe kako iz dostavljenog računa HŽ infrastrukture nije razvidno što je u navedenom periodu sanacije predstavljalo redovne poslove djelatnika tužitelja, a što poslove pripomoći oko sanacije štete. Posljedično, neosnovani su navodi tužitelja istaknuti u tužbi kako je tuženik „…neovisno o činjenici da li je popravak izvršio sam tužitelj ili treća osoba koju je tužitelj angažirao, s obzirom da su radnici tužitelja u vrijeme potrebno za otklanjanje nastale štete trebali raditi druge poslove koji ulaze u opis njihovog radnog mjesta." Tužitelj nije dokazao da je svojim djelatnicima koji su u redovnom radnom vremenu popravljali štetu isplatio dodatnu plaću ili da su redovni zadaci radnika bili odgođeni radi otklanjanja štete pa ne može od tuženika tražiti troškove angažiranja radne snage u redovnom radnom vremenu svojih radnika. Tuženik predlaže da se tužitelj očituje o troškovima svojih djelatnika na sanaciji predmetne štete s točno naznačenom specifikacijom poslova koji su isti obavljali, odnosno dostavi dokumentaciju iz koje će biti vidljivo koja je to šteta nastala uslijed angažiranja djelatnika tužitelja na poslovima otklanjanja nastale štete, a vezano uz predmetni štetni događaj. Tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata kako ih to tužitelj potražuje u tužbenom zahtjevu jer nema dokaza da su troškovi popravka plaćeni i kad su isti plaćeni.
3. U daljnjem tijeku postupka stranke su ostale kod navoda iznesenih u tužbi odnosno odgovoru na tužbu pri čemu je tužitelj istaknuo kako proces sanacije bilo kojeg štetnog događaja, pa tako i ovog, počinje samim saznanjem o štetnom događaju, izvidom i procjenom štete te osposobljavanjem pruge za sigurno obavljanje prometa. Nakon navedenog, a ovisno o veličini štete, pristupa se konačnoj sanaciji štete u svojoj režiji ili u suradnji s vanjskim izvođačem radova. Dakle, ne radi se ni o kakvim dupliranjima troškova. Kada dođe do štetnog događaja, tužiteljevi djelatnici dužni su izaći na teren, utvrditi što se dogodilo te provjeriti što je od materijala uopće potrebno kako bi se moglo pristupiti sanaciji. Zatim je potrebno u što kraćem roku očistiti prugu od svega čemu nije mjesto na pruzi, a sve u svrhu ponovne uspostave prometa i same sanacije štete. Kao što je naprijed navedeno, nekada je opseg i složenost štete takva da sanaciju mogu izvršiti sami djelatnici tužitelja, a nekada je djelatnicima nužna pomoć vanjskih izvođača radova. Kakva god situacija bila, uvijek na teren prvi izlaze djelatnici tužitelja, slijedom čega je jasno kako se ne radi ni o kakvim izmišljenim troškovima ili dupliranim troškovima, već o opravdanim troškovima.
4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid te pročitao sadržaj isprava koje prileže spisu i to: Potvrda MUP-a Urudžbeni broj: 511-19-37/06-I-4-1/2021 od 15. ožujka 2022. (list 4. – 7. spis), Istražno izvješće broj 95/21 od 26. kolovoza 2021. (list 8. – 17. spisa), Prilog istražnom izvješću (list 18. – 19. spisa), Prijava o izvanrednom događaju br. 95/21 od 10. svibnja 2021. (list 20. – 23. spisa), Komisijski zapisnik od 23. lipnja 2021. (list 24. – 25. spisa), račun broj 41006-1-200101 od 25. ožujka 2022. (list 26. – 27. spisa), radni zadatak br. 01/VI s obračunima zarade (list 28. – 31. spisa), radni zadatak br. 6 s obračunima zarade (list 32. – 33. spisa), radni zadatak br. 02/VII s obračunima zarade (list 34. – 35. spisa), Specifikacija elemenata od 7. svibnja 2021. s rekapitulacijom od 30. lipnja 2021. (list 36. – 37. spisa), Izvadnica materijala broj 22 od 2. srpnja 2021. (list 38. – 39. spisa), račun društva SIGNAL SERVIS INTERNATIONALIS d.o.o. broj 33-01-91 od 2. lipnja 2021. (list 40. – 41. spisa), potvrda o izvršenom nalogu (list 42. spisa), komercijalni račun SIGNAL SERVIS INTERNATIONALIS d.o.o. s popratnom dokumentacijom (list 44. – 47. spisa), otpremnicu broj 5 (list 48. – 51. spisa), račun Pružnih građevina broj 399-PS1- 48050 od 31. srpnja 2021. (list 52. – 53. spisa), interni račun broj 483/PS1/IJ od 31. srpnja 2021. (Iist 54. – 55. spisa), troškovnik (list 56. - 59. spisa), Narudžbenica broj 4500096062 od 20. srpnja 2021. (list 60. – 63. spisa), Zapisnik o izvršenim radovima (list 64. – 65. spisa), Ugovor o ustupu broj 5701094727 (list 66. – 73. spisa), dopis od 1. listopada 2021. uz specifikaciju (list 74. – 77. spisa), presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-902/09 od 15. veljače 2011. (list 78. – 85. spisa), presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni Gž-1701/11 od 3. svibnja 2011. (list 86. – 95. spisa), presuda Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1977/12-2 od 4. siječnja 2013. (list 96. – 101. spisa), presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-937/11-72 od 23. siječnja 2013. (list 102. – 111. spisa), presuda Visokog Trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-2895/11-3 od 8. rujna 2014. (list 112. – 115. spisa), presuda Visokog Trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-1198/11-3 od 28. studenog 2014. (list 116. – 121. spisa), presuda Visokog Trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-8902/14-2 od 29. siječnja 2018. (list 122. – 127. spisa), presuda Visokog Trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-7014/18-3 od 12. rujna 2019. (list 128. – 129. spisa), presuda Visokog Trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-3249/21-3 od 10.ožujka 2022. (list 130. – 133. spisa), presuda Visokog Trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-1821/14-3 od 27. rujna 2017. (list 134. – 139. spisa), račun broj 113/DIR2/13 od 4. svibnja 2022. (list 140. – 141. spisa), Potvrda o uplati u iznosu od 144.581,90 kn od 30. lipnja 2022. (Iist 142. – 143. spisa), dopis od 10. svibnja 2022. (list 144. - 145. spisa), dopuna dokumentacije od 8. lipnja 2022. (list 146. – 159. spisa), izvod iz transakcijskog računa od dana 30. lipnja 2022. (list 166. spisa), presuda Vrhovnog suda RH poslovni br. Rev-1011/2020-2 od 14. ožujka 2023. (list 173. – 178. spisa), fotodokumentacija (list 187. – 192. spisa) te je izveden dokaz elektrotehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Mladenu Nikšiću (Nalaz i mišljenje - list 208. – 213. spisa, usmeno iznošenje nalaza i mišljenja – list 221. – 222. spisa).
5. Ocjenom izvedenih dokaza te temeljem rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud utvrdio je tužbeni zahtjev osnovanim u cijelosti.
6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev radi naknade štete u iznosu od 5.624,08 EUR koji iznos predstavlja ostatak neplaćenog iznosa po računu društva HŽ INFRASTRUKTURA broj 41006-1-200101 od 25. ožujka 2022. (list 26. – 27. spisa) koji se odnosi na trošak radne snage djelatnika tužitelja, a imajući u vidu tuženikove tvrdnje da su ti radovi već obuhvaćeni i plaćeni u računu društva Pružne građevine broj 399-PS1-48050 od 31. srpnja 2021. (list 52. – 53. spisa).
7. Između stranaka nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak istog, već je sporno da li je utuženi iznos koji se odnosi na trošak radne snage djelatnika tužitelja na sanaciji predmetne štete već uključen u troškovnik sanacije društva Pružne građevine d.o.o. za koje poslove je tužitelj platio račun u visini od 12.449,50 EUR (tada 93.800,74 kn).
8. Imajući u vidu gore navedenu spornu okolnost, tijekom postupka izveden je dokaz elektrotehničkim vještačenjem izrađenim po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Mladenu Nikšiću na okolnost opsega i visine štete nastale uslijed štetnog događaja od 7. svibnja 2021. na pruzi L102, a u kojem je oštećena betonska kućica broj 81 od ŽCP "Pliva" sa zadatkom da se vještak očituje da li su opravdani konkretno radovi izvršeni od strane djelatnika tužitelja specificirani u utuženom računu, odnosno radi li se o dupliranju radova koje su izveli djelatnici Pružnih građevina za koje je izdan račun broj 399-PS1- 48050 ili su radnici tužitelja uz te radove izvršili i druge radove .
9. U nalazu i mišljenju od 9. siječnja 2025. (list 208. – 213. spisa) vještak je u bitnome utvrdio kako je željezničko cestovni prijelaz br. 81 (Pliva) između stajališta Laduč i kolodvora Savski Marof, na kojem se dogodio štetni događaj, bio s obje strane pruge osiguran automatskim uređajima sa svjetlosno zvučnom signalizacijom i polubranicima koji su u vremenu nastanka štetnog događaja bili u ispravnom stanju i uključeni, a polubranici spušteni. Uslijed podlijetanja osobnog automobila pod vlak došlo je do odbacivanja automobila na kućicu ŽCP-a i potpunog uništenja kućice. U Komisijskom zapisniku o ustanovljivanju i procjeni štete na teret ukupnih troškova štete, u Opisu štete navode se radovi koje je potrebno obaviti prilikom sanacije oštećenja na predmetnom željezničko-cestovnom prijelazu: "Demontaža oštećenog ŽCP-81, Radovi na sanaciji štete i Funkcionalno ispitivanje i puštanje u ispravan rad ŽCP-a". U dokumentaciji spisa priloženi su računi HŽ Infrastrukture (u iznosu od 84.747,80 kn bez PDV-a), Pružnih građevina (93.800,74 kn bez PDV-a) i Signal Sevisa Internationalis (8.408,00 kn bez PDV-a). Sveukupno navedeni računi iznose 186.956,54 kn odnosno 24.813,40 EUR (fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 kn). Troškovi radne snage i materijala HŽ Infrastrukture prilikom otklanjanja štete na ŽCP-81 (Pliva) iznose 84.747,80 kn odnosno 11.247,97 EUR. U tehničkom objašnjenju računa br. 41006-1-200101 od 3. lipnja 2022., HŽ Infrastruktura detaljno u 15 točaka pojašnjava vrste i obujam radova koje su obavili njezini djelatnici prilikom sanacije štete na ŽCP-81 (Pliva). Radovi odgovaraju oštećenjima, opravdani su i neophodni za sanaciju štete na uređajima ŽCP-a te je u cijelosti moguće priznati navedene troškove. Pružne građevine su obavile radove prema Troškovniku radova na sanaciji štete na kućici uređaja ŽCP-81 (Pliva). Svi radovi s detaljnim opisom pojedinih operacija, količinama, jediničnim i ukupnim cijenama navedeni su u tablici na str. 58 spisa. Radovi odgovaraju oštećenjima i bili su potrebni za sanaciju štete na ŽCP-u, a troškove sanacije u iznosu od 93.800,74 kn odnosno 12.449,50 EUR moguće je u cijelosti priznati. Račun Signal Sevisa Internationalis na iznos od 8.408,00 kn odnosno 1.115,93 EUR odnosi se na nabavu signalnih releja za ugradnju u relejne grupe signalno-sigurnosnih uređaja tipa "Iskra- S SpDrL-30". Troškovi odgovaraju oštećenjima i moguće je u cijelosti priznati navedene troškove. S obzirom na vrste i opis operacija odnosno aktivnosti na sanaciji štete na ŽCP-81 (Pliva), vještak ističe da se može zaključiti da je bilo potrebno obaviti sve navedene radove kako bi se uređaji ŽCP-a doveli u potpuno ispravno i funkcionalno stanje te da pri tome nije bilo dupliranja radova od strane HŽ Infrastrukture i Pružnih građevina. Stoga je u cijelosti moguće priznati razliku između ukupnih troškova sanacije i uplaćenog iznosa od 42.374,63 kn odnosno 5.624,08 EUR.
10. Usmeno iznoseći nalaz i mišljenje na ročištu održanom 14. srpnja 2025. (list 221. – 222. spisa) vještak je u cijelosti ostao kod pismeno izrađenog nalaza i mišljenja ponovno istaknuvši da smatra da nisu duplirani radovi tužitelja i Pružnih građevina te da su izvršeni radovi obavljeni i opravdani vezano za oštećenja koja su nastala u predmetnom štetnom događaju. Na upit punomoćnice tuženika na temelju koje je dokumentacije utvrđena razlika te jesu li prilikom utvrđivanja razlike korišteni neki objektivni kriteriji i ako da, koji, vještak je odgovorio da službe tužitelja za održavanje signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja prilikom nastanka štetnih događaja utvrđuju vrste i visinu nastalih oštećenja, potrebne radove na sanaciji i obavljaju privremena spajanja odnosno otklanjanja nastalih oštećenja. Također po završetku radova obavljaju potrebna mjerenja i ispitivanja ispravnosti odnosno rada sustava koji su popravljani. S druge strane, HŽ INFRASTRUKTURA ima sklopljen ugovor s tvrtkom Pružne građevine koja obavlja potpunu sanaciju i popravak nakon nastalih oštećenja na željezničkoj infrastrukturi. Zbog toga je i priznao troškove rada i potrošnog materijala tužitelja, a smatra i da je troškovnik Pružnih građevina na sanaciji štete bio opravdan. Istaknuo je da mu ništa nije bilo sporno glede poslova koje su obavili bilo tužitelj bilo društvo Pružne građevine d.o.o.
11. Sud je predmetni nalaz i mišljenje, a na koji stranke nisu imale primjedbe, prihvatio u cijelosti kao stručan, objektivan, logičan, obrazložen i sačinjen prema pravilima struke.
12. Slijedom svega navedenog, s obzirom da je tuženik putem svojih radnika popravio nastalu štetu, a za nastanak koje je nesporno odgovoran osiguranik tuženika, tužitelj sukladno odredbi čl. 1085. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) osnovano potražuje štetu koja mu je nastala isplatom naknade svojim radnicima prema cijenama u vrijeme obavljenog popravka. S obzirom da je sam otklonio štetu, tužitelj sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a osnovano potražuje i zatezne kamate. Valja naglasiti da je šteta dospjela u trenutku kada je ista popravljena, ali kako tužitelj zakonsku zateznu kamatu potražuje od kasnijeg datuma odnosno 20. svibnja 2022., ista mu je u granicama zahtjeva postavljenog u postupku (čl. 2. ZPP-a) otada i dosuđena.
13. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u t. I. izreke.
14. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se i na odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a jer dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zatezne kamate. Ovdje treba navesti da je od 30. prosinca 2023. na snazi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 155/23; dalje: ZID ZOO) kojim je u čl. 1. izmijenjen dotadašnji čl. 29. st. 2. na način da isti određuje da se stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Sukladno čl. 1. st. 4. ZID ZOO-a, referentna stopa iz st. 2. tog članka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banka. Budući da sud po službenoj dužnosti pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava, valjalo je pravilnom primjenom odredbe čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a odlučiti kao u t. I. izreke.
15. Odluka o troškovima postupka iz t. II. III. i IV. izreke presude temelji se na odredbama čl. 154. st. 2., čl. 155. i 164. ZPP-a.
16. Tužitelju je tako priznat kao potreban za vođenje postupka zatraženi trošak u iznosu od 437,50 EUR na ime uplaćenog predujma za troškove vještačenja slijedom čega je odlučeno kao u t. II. izreke presude.
17. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak "sudskih pristojbi prema odluci suda" s obzirom da tako postavljen zahtjev nije u skladu s odredbom čl. 164. st. 2. ZPP-a, to jest isti nije određeno postavljen u pogledu samog zahtjeva te visine istog. Slijedom navedenog odlučeno je kao u t. III. izreke.
18. Odluku o parničnom trošku iz t. IV. izreke presude sud je donio primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a s obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio parnicu.
Zagreb, 27. kolovoza 2025.
SUDAC:
Aleksandra Gumzej
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U sporu male vrijednosti (do 6.636,14 EUR) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Odluka se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. Zakona o parničnom postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.