REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-8833/2020-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja DB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vinko Fabjanović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Fabjanović & Marinelić u Supetru, protiv tuženika C.I.A.K. d.o.o., Zagreb, Savska opatovina 36, OIB: 47428597158, kojeg zastupa punomoćnik Bojan Šupuković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača EUROHERC osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Luke Kipe, odvjetnika, zamjenika punomoćnika tuženika Ive Eškinje, odvjetnika te zamjenice punomoćnice umješača TB, odvjetnice, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku C.I.A.K. d.o.o. isplatiti tužitelju DB iznos od 5.046,48 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 11. listopada 2020. do isplate prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za iznos od 2.253,52 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 14. siječnja 2016. do isplate kao i zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata koje na iznos od 5.046,48 EUR teku od 14. siječnja 2016. do 10. listopada 2020.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.310,29 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 26. kolovoza 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika i umješača za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 29. listopada 2010. sklopio s tuženikom Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Kod navedenog poslodavca tužitelj je obavljao poslove skladišnog radnika. Dana 14. siječnja 2016., oko 10,30 sati, u RNR INA URINJ 53, postrojenje GP3, pozicija 323-E-3, na trećoj etaži zajedno su radili tužitelj, JB i HB, svi zaposleni kod tuženika, a sve pod neposrednim vodstvom voditelja poslova ZB. Navedeni radnici su ručnim alatom, tzv. špatulama, čistili unutrašnjost kape izmjenjivača promjera oko 1,5 metara, težine oko 1 tone. Nakon što su očistili jedan dio unutrašnjosti kape izmjenjivača, ručno su je zarotirali kako bi mogli očistiti ostatak unutrašnjosti navedene kape izmjenjivača. Prilikom rotiranja kape, tužitelj je objema rukama držao kapu izmjenjivača u području prstena, a navedena kapa se zaljuljala i u tom trenutku mu prikliještila četvrti i peti prst lijeve šake između kape i plašta izmjenjivača, uslijed čega je došlo do ozljeđivanja. O svemu navedenom sastavljen je i zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru KLASA: 116-02/16-41/4, URBROJ: 524-10-03-02/3-16-06. Odmah po ozljeđivanju tužitelj je prevezen do vatrogasnog doma INA URINJ, a potom je prebačen na HMT-Šušak, gdje mu je pružena liječnička pomoć te je zadržan na bolničkom liječenju. Iz specijalističkog nalaza Opće bolnice Karlovac-Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju kao i ostale medicinske dokumentacije, razvidno je da je kod tužitelja došlo do kompliciranog prijeloma prox falange V prsta te prijeloma prox falange IV prsta lijeve ruke, i to baš uslijed pada metalnog poklopca na šaku-ozljeda na radu. Međutim, zbog opsežne gnječne traume mekih tkiva V prsta došlo je do nekroze, što je rezultiralo amputacijom V prsta 25. siječnja 2016. Tužitelj posebno naglašava da je u trenutku štetnog događaja, od osobnih zaštitnih sredstava, imao: radne cipele s č. kapicom, zaštitnu kacigu, radno odijelo, radne rukavice te naočale. Također ističe da je ovakav način ručnog čišćenja unutrašnjosti kape izmjenjivača bila uobičajena praksa kod tuženika. Međutim, prostor za izvođenje gore opisanih radova nije bio primjeren za obavljanje istih budući da je riječ o skučenom prostoru koji se nalazio na etaži, u kojem se, po nalogu nadređenih, trebalo vršiti mehaničko pomicanje, izuzetno teških i velikih predmeta. Upravo iz razloga što je riječ o predmetu promjera 1,5 metara i težine 1 tone, došlo je do nekontroliranog pomicanja predmeta i ozljeđivanja tužitelja. Nakon ovog štetnog događaja, ovakvi radovi su se počeli izvoditi isključivo na tlu, a ne na etažama. Zdravstveno stanje tužitelja je nakon štetnog događaja nepovratno uništeno. I danas osjeća bol u lijevoj ruci, zbog amputacije V prsta onemogućeno mu je i otežano obavljanje uobičajenih, svakodnevnih poslova te je prisutna i trajna naruženost. Zbog pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, troškova liječenja i prijevoza tužitelj je bio primoran pokrenuti ovaj postupak. Iznesene tvrdnje su potkrijepljene opsežnom medicinskom dokumentacijom, kao i činjenicom da tužitelj posljedice ozljede na radu osjeća i danas te zbog znatno narušenog zdravstvenog stanja i tegoba koje su s obzirom na težinu povrede i njegovu dob trajne prirode, isti nije u mogućnosti obavljati kvalitetno poslove te je u nemogućnosti da nađe posao koji bi mogao obavljati. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti usvojiti i tuženiku naložiti naknadu troškova postupka zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate. Potražuje ukupan iznos od 55.000,00 kn sa zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do isplate, te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom navedenim u podnesku od 29. travnja 2025. potražuje na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ukupan iznos od 7.200,00 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 14. siječnja 2016. do isplate, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 100,00 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 14. siječnja 2016. te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor zastare potraživanja te navodi da članak 230. Zakona o obveznim odnosima propisuje da šteta zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. S obzirom na to da je do ozljeđivanja radnika došlo 14. siječnja 2016., a da je tužba naslovljena 10. listopada 2020., razvidno je kako je u konkretnom slučaju eventualna tražbina tužitelja zastarjela. Tuženik se nadalje navodi da je nesporno da je tužitelj 29. listopada 2010. sklopio s tuženikom Ugovor o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu skladišnog radnika, kao i da je isti ozlijeđen 14. siječnja 2016. u prostorijama tuženika. Osporava da bi tuženik bio odgovoran za predmetni štetni događaj, slijedom čega tuženik ističe kako su svi daljnji navodi tužitelja u potpunosti neosnovani. Tuženik navodi da su u cijelosti neosnovane tvrdnje tužitelja da tuženikova odgovornost proizlazi iz činjenica što prostor za izvođenje radova nije bio primjeren za obavljanje istih jer se radi o skučenom prostoru koji se nalazi na etaži, odnosno da je tuženik propustio osigurati uvjete za siguran rad. Tužitelj je uz tužbu dostavio Zapisnik Inspektorata rada (dalje u tekstu: Zapisnik) od 1. ožujka 2016., Područnog ureda Rijeka, a koji je sastavljen na temelju zapisnika o očevidu, zapisnika o izjavi ozlijeđenog i radno-pravnoj dokumentaciji poslodavca. Tuženik navodi da iz istog nepobitno proizlazi kako je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način te kako je tuženik primijenio osnovna i posebna pravila zaštite na radu. Istih ili sličnih ozljeda nije bilo kod tuženika, što je konstatirano u istome, te su sami radovi izvođeni pod neposrednim vodstvom voditelja poslovnice. Pritom Inspektorat rada nije utvrdio nikakve propuste u primjeni mjera zaštite na radu, što je potvrđeno i navedeno u točki 6. Zapisnika. Stoga je jasno kako je, suprotno navodima tužitelja, tuženik osigurao uvjete za siguran rad na način da je prostor bio siguran kako za radnike, tako i za treće osobe, odnosno da je prostor u cijelosti ispunjavao sve sigurnosno-zdravstvene zahtjeve. Također je sam tužitelj imao svu potrebnu propisanu zaštitnu opremu, i to: odgovarajuće radne cipele, zaštitnu kacigu, radno odijelo, radne rukavice te radne naočale. Tuženik u prilogu dostavlja prvi izvještaj očevida INA-e od 14. siječnja 2016. u kojem se navodi kako je uzrok događaja nepažnja ozlijeđenog radnika prilikom izvođenja radne operacije. Razvidno je kako je ispunjena pretpostavka za oslobođenje od odgovornosti ovdje tuženika, a sve to jer je do ozljeđivanja tužitelja došlo u potpunosti njegovom krivnjom, dok tuženik na isto nije mogao utjecati nit ih izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Podredno i opreza radi, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva kao previsoko odmjerenu. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovane, te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude.

3. Podneskom od 24. rujna 2021. EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, prijavilo je sudjelovanje kao umješača na strani tuženika u ovom postupku temeljem police osiguranja odgovornosti broj 802250681, te se isti pridružuje navodima i dokaznim prijedlozima tuženika iz odgovora na tužbu. Umješač ističe prigovor zastare potraživanja budući se predmetni štetni događaj dogodio dana 14. siječnja 2016., a liječenje tužitelja završeno 5. travnja 2016. Kako je predmetna tužba podnesena je 10. listopada 2020. evidentno je da je nastupila zastara potraživanja. Umješač ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak štetnog događaja budući je iz dostavljene dokumentacije razvidno da je kao uzrok nastanka štetnog događaja navedena nepažnja samog radnika prilikom obavljanja radne operacije. U svakom slučaju spori i visinu tužbenog zahtjeva jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudom novčane naknade u iznosu zatraženom tužbenim zahtjevom. Umješač osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata, osnov i visinu cjelokupnog tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, te ga obvezati da umješaču naknadi parnični trošak.

4. Na ročištu održanom 8. travnja 2022. prihvaćeno je sudjelovanje EUROHERC osiguranja d.d. kao umješača na strani tuženika.

5. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 29. listopada 2010. (str. 6-8 spisa), Prijavu o ozljedi na radu od 14. siječnja 2016. (str. 9-12 i 57-60 i 275-277 spisa), Zapisnik Inspektorata rada, Područnog ureda Rijeka o obavljenom inspekcijskom nadzoru KLASA: 116-02/16-41/4, URBROJ: 524-10-03-

02/3-16-06 od 1. ožujka 2016. (str. 13-15, 21-23, 61-63, 262-264, 282-284 spisa),

Zapisnik Inspektorata rada, Područnog ureda Rijeka o izjavi tužitelja KLASA: 116- 02/15-41/4, URBROJ: 524-10-03-02/3-15-5 od 19. siječnja 2016. (str. 16-17 i 266-267, 278 spisa), Izvješće tuženika o povredi na radu tužitelja od 14. siječnja 2016. (str. 18 i 268 spisa), Prvi izvještaj očevida od 14. siječnja 2016. (str. 19 i 52 i 280 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 24-33, 270 spisa), fotografije (str. 34-35 spisa), Policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj 802250681 (str. 64 spisa), potvrdu HZZO- a o isplati naknade plaće tužitelju (str. 102 spisa), zdravstveni karton tužitelja (str. 118- 199 spisa), Potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Karlovac KLASA: 502-03/23-02/13, URBROJ: 338-04-03-23-02 od 13. rujna 2023. (str. 207 spisa), Izvješće Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zaštite na radu KLASA: 116-03/24-01/56, URBROJ: 443-02-02-09-24-88 od 25. studenog 2024. (str. 261 spisa), Dozvolu INA-e za rad na mjestima s povećanim opasnostima od 14. siječnja 2015. sa dokumentacijom (str. 269-271, 281 spisa), Zapisnik o očevidu Inspektorata rada, Područnog ureda Rijeka KLASA: 116-02/15-41/20 (str. 272-273 spisa), URBROJ: 524-10-03-02/3-15-02 od 14. siječnja 2016. (str. 272-273 spisa), Izjavu tužitelja od 19. siječnja 2016. (str. 279 spisa), proveden je dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu dipl. ing. stroj. Eolu Buiću (str. 287-291 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Lovriću (str. 301-302 spisa), saslušani su svjedoci IB (str. 214-215 spisa), HB (str. 215-216 spisa), ŽB (str. 235 spisa) i ZB (str. 236 spisa), saslušan je sudski vještak Eol Buić (str. 321 spisa) te tužitelj (str. 216-217 spisa).

5.1. Prije svega valja reći da sud nije prihvatio dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka dr. DBD obzirom ista nema neposredna saznanja o ozljeđivanju tužitelja, dok je tijek liječenja vidljiv iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu. Radi nedostatka neposrednih saznanja o nastanku štetnog događaja sud nije prihvatio niti dokazni prijedlog umješača za saslušanje svjedoka BB, OB, SB kao niti svjedoka LB, a pri tome imajući na umu i da je relevantno činjenično stanje utvrđeno ostalim provedenim dokazima.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

8. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

9. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

10. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11. Među strankama nije sporno da je tužitelj na dan 14. siječnja 2016. bio u radnom odnosu kod tuženika te nastanak štetnog događaja. Sporna je odgovornost tuženika te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

12. Prije svega valja reći da je temeljem Prijave o ozljedi na radu povodom predmetnog štetnog događaja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao tužiteljevu ozljedu ozljedom na radu i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, sukladno čl. 129. st. 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13) kojim je propisano da o priznavanju ozljede na radu, Zavod odlučuje u pravilu bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalne bolesti. Navedeno proizlazi i iz Potvrde Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Karlovac KLASA: 502-03/23-02/13, URBROJ: 338- 04-03-23-02 od 13. rujna 2023. (str. 207 spisa).

13. Iz Zapisnika Inspektorata rada, Područnog ureda Rijeka o obavljenom inspekcijskom nadzoru KLASA: 116-02/16-41/4, URBROJ: 524-10-03-02/3-16-06 od 1. ožujka 2016. proizlazi da se štetni događaj dogodio 14. siječnja 2016. kada su radnici DB, JB i HB ručnim alatom (špatulama) čistili unutrašnjost kape izmjenjivača promjera oko 1,5 metara, težine oko jedne tone. Nakon što su očistili jedan dio unutrašnjosti kape izmjenjivača ručno su je zarotirali kako bi mogli očistiti ostatak unutrašnjosti navedene kape izmjenjivača. Iz predmetnog zapisnika proizlazi i da je prilikom rotiranja kape DB objema rukama držao kapu izmjenjivača u području prstena, a navedena kapa se zaljuljala i u tom momentu prikliještila mu je na trenutak četvrti i peti prst lijeve šake između kape i plašta izmjenjivača, uslijed čega je došlo do ozljeđivanja.

14. Iz prvog izvještaja očevida provedenog od strane ŽB od 14. siječnja 2016. u 11,20 sati i to kratkog opisa događaja proizlazi da su prilikom kemijskog pranja kape izmjenjivača radnici zarotirali kapu prilikom čega je radniku uslijed nepažnje prikliješten mali prst lijeve ruke. Iz navedenog izvještaja proizlazi i da je radnik AB nosio OZO (gumene rukavice), ali da je zbog težine kape došlo do probijanja rukavice i ozljede.

15. Iz Zapisnika o očevidu Inspektorata rada, Područnog ureda Rijeka KLASA: 116- 02/15-41/20 proizlazi da se tužitelj u trenucima nastanka štetnog događaja lijevom rukom oslanjao o prirubnicu na kapi izmjenjivača, a desnom je čistio unutrašnjost kape izmjenjivača. Ostala dvojica radnika su isto to radili koordinirajući rad međusobno. U jednom trenutku navedenog čišćenja kapa je izgubila stabilnost nagnuvši se na jednu stranu i prignječila mali prst lijeve šake tužitelja. Navedena isprava potpisana je od strane ZB i inspektora rada NB.

16. Iz Zapisnika Inspektorata rada, Područnog ureda Rijeka o izjavi tužitelja KLASA: 116-02/15-41/4, URBROJ: 524-10-03-02/3-15-5 od 19. siječnja 2016. između ostalog proizlazi da se štetni događaj dogodio nakon što su prisutni radnici očistili jedan dio unutrašnjosti kape izmjenjivača i ručno je zarotirali kako bi mogli očistiti ostatak unutrašnjosti navedene kape izmjenjivača.

17. Iz iskaza svjedoka JB saslušanog na ročištu kod ovog suda 7. lipnja 2024. proizlazi da on i njegove kolege imaju dozvolu za rad na određenim lokacijama i idu tamo gdje ih poslodavac uputi. Taj dan su poslani na zadatak u prostorije INA-e odnosno vanjsko postrojenje. Poslani su kako bi oprali određene strojeve odnosno očistili cijevi. Konkretno radi se o stroju za strujanje zraka, velikoj cijevi, okrugloj koja je dio procesa prerade nafte i koju cijev je bilo potrebno oprati. Predmetna cijev se čisti mehanički prvo, a onda se opere. Kad kaže mehanički prvo misli na četke i čišćenje hrđe sa određenim alatima. Nakon što su završili posao došao je šef iz INA-e i rekao da je potrebno još malo oprati zvono odnosno poklopac koji je dio tog stroja i zatvara cijev. U trenucima nastanka štetnog događaja bio je okrenut leđima jer je spremao alat dok su tužitelj i drugi kolega još uvijek bavili se sa samim tim zvonom. U jednom trenutku čuo je da je netko jauknuo, te se okrenuo i vidio kolegu, ovdje tužitelja kako mu visi prst s ruke zajedno s rukavicom. Radilo se o malom prstu, a kolega je u tim trenucima imao rukavice na ruci. Navodi da je taj posao radio dugi niz godina posebno kada su u pitanju remonti. U procesu rada uvijek je bilo više radnika, često je radio s drugim kolegom, a povremeno je bio prisutan i tužitelj kao radnik s njima. Inače u procesu rada kada peru stroj dođe cisterna i onda sa mlazom vode nakon što podignu konopima taj dio koji je potrebno oprati sa crijevom i na vrhu tzv. pištoljem peru. Inače, kad govori o samom tom stroju pojašnjava da je jajastog oblika, radi se o poklopcu koji prilikom pranja stoji na rešetkama u tom postrojenju. Inače sam događaj dogodio se oko 11,00 sati, pred gablec. U cijelosti ostaje kod izjave koju je dao ranije kod čovjeka iz INA-e, a vezano za zaštitu na radu. Navodi da je dobivao od zaštitne opreme sve što je propisano. Sjeća se da je kolega, ovdje tužitelj imao svu zaštitnu opremu u trenutku nastanka štetnog događaja. Vezano za upute za rad na određenoj lokaciji svjedok navodi da može reći da bi došao šef INA-e, dao im dozvolu za rad, a nakon njega i poslovođa koji ih raspoređuje na različite lokacije. Prije početka procesa rada u postrojenjima INA-e došao bi im netko pokazati na koji način je potrebno obaviti određeni posao odnosno konkretno oprati stroj, a nakon toga i u kontrolu izvršenog posla. Navedenog dana posao su obavili sukladno svim uputama koje su dobili. Nastavio je i dalje u životu raditi taj posao i nije se nakon štetnog događaja promijenilo u načinu izvršavanja posla. Navodi da se tužitelj toga dana nije žalio ni na što, a vezano za sam proces rada i konkretan posao koji je bilo potrebno obaviti. Vezano za proces rada da li je uobičajeno da se sam stroj rotira i zašto po saznanjima svjedoka, svjedok navodi da je u procesu rada to uobičajeno zato što unutar samog tog stroja zna ostati vode, te vjerojatno da bi se istresla voda potrebna je ručna rotacija. Navodi da tog dana on to nije radio, ali pretpostavlja da je to razlog zašto su to kolege napravile. Navodi da je došao šef INA-e i kada je rekao da treba to još očistiti nije izričito rekao da je potrebno zarotirati ručno taj dio stroja, ali da se to u njihovom procesu rada po njegovom mišljenju podrazumijeva. Navodi da smatra da je taj dio stroja trebalo spustiti na pod i ponekad se znao spuštati, ali navedenog dana to nije bio slučaj. Tužitelj ga nije tražio da mu pomogne prije nego što su on i kolega pristupili rotiranju stroja. Nadalje navodi da on sam nikada nije na etaži sam rotirao predmetnu kapu, ali ukoliko bi bila potreba za istresti vodu pokušao bi to napraviti zajedno s kolegom, odnosno ne bi to napravio sam jer se radi o velikom i teškom stroju.

18. Iz iskaza svjedoka HB proizlazi da se sjeća da su tog dana prali plašteve u postrojenju, a nakon što su bili gotovi došao je šef INA-e i rekao da ponovno treba preprati te plašteve. Ne sjeća se točno u čemu je bio problem samo u jednom trenutku da je došlo do nesreće, a vezano za kolegin prst radi čega je došla hitna. Sjeća se da im je rečeno da ponovo operu taj plašt jer je ostalo neke masnoće. U procesu rada, a nakon što dođe cisterna i nakon što je stroj pripremljen za pranje, oni ga samo peru s vodom. Pojašnjava da je sam taj plašt, taj stroj jajolikog oblika, a nakon pranja, potrebno je prebrisati stroj jer ostane vode, onda oni u procesu rada koliko mogu zarotiraju stroj radi lakšeg čišćenja. Kad govori o rotaciji eventualno zarotiraju nekih 10-ak centimetara jer se radi o velikom stroju i ne može više. Na poseban upit svjedoku da li dobivaju svu potrebnu opremu i dali su dobili svu potrebnu opremu navedenog dana, svjedok navodi da jesu, a na ponovno pitanje navodi da se ne sjeća da li je tužitelj imao u navedenom trenutku svu potrebu opremu. Na poseban upit svjedoku da li je navedenog dana bilo potrebno koristiti rukavice, svjedok navodi da je bilo potrebno i da je tužitelj imao rukavice. Osim rukavica nije mu poznato da bi bilo što drugo trebalo za zaštitu ruku. Navodi da je navedenog dana čistio plašt na isti način kao i prije tog događaja i kao poslije tog događaja, a nakon štetnog događaja u samom procesu rada ništa nije promijenilo. Navodi da je prilikom pranja on držao crijevo za vodu, a tužitelj je rotirao taj stroj, a da on nije sudjelovao u samom procesu rotiranja. Ne zna što se dogodilo konkretno da je tužitelj ozlijeđen. Tužitelj ga nije tražio da mu pomogne mehanički u rotaciji stroja.

19. Iz iskaza svjedoka ŽB, vezano uz štetni događaj, proizlazi da je bio negdje 2016. i da se s obzirom na protek vremena i ne sjeća svega baš dobro i onako kroz maglu. Inače je u firmi zadužen za izdavanje dozvola za rad i obično ukoliko bi nastao neki štetni događaj izlazi na mjesto tog događaja radi utvrđivanja činjenica što se dogodilo. Taj dan posao je bio povjeren radnicima tuženika, a posao se sastojao u kemijskom i mehaničkom čišćenju dijelova opreme. Sjeća se, a kada je pristupio na mjesto štetnog događaja, da je u sredini bio poklopac, a sa strane oprema te jedne krvave rukavice. Vezano za sam proces rada na navedenoj opremi može reći da je bio specifičan obzirom se odvijao u relativno skučenom prostoru s obzirom na tu opremu koja je u principu dosta velika i teška. Inače, vjeruje da je tužitelj imao sve potrebne certifikate za rad na siguran način, inače ne bi mogao niti pristupiti na rad, s tim da pojašnjava da je obuku za rad na siguran način tužitelj prošao odnosno da je za istu zadužena njegova firma. Navodi da nije bio prisutan kada se štetni događaj dogodio. Došao je kasnije po dojavi. Navodi da se događaj dogodio za vrijeme radnog vremena. Vjeruje da je tužitelj imao sva propisana zaštitna sredstva, rukavice je sigurno imao. Navodi da je prije ovog štetnog događaja bilo uobičajeno da se taj dio opreme čisti ručno i to na način da se tlak vode pusti u taj dio opreme, nanesu se kemikalije da bi se sve to opralo i onda, a kako ne bi voda zaostajala, taj dio se ručno nagne sa strane da bi se voda izlila iz posude. Posao se i dalje obavlja na isti način, nije došlo do nikakve promjene u procesu rada. Navodi da nije prilikom očevida primijetio nikakve propuste u zaštiti na radu, koliko se sjeća. Inače bi to naveo u izvješću koje je napisao nakon štetnog događaja. Sam proces rada po njegovim saznanjima nije moguće obaviti na drugačiji način. Možda vani u nekim drugim zemljama i u nekim zatvorenim radnim uvjetima, ali ne i kod nas. Pojašnjava da poslodavac određuje uvjete i tehnologiju rada, a on u okviru toga određuje da li je to u skladu sa sigurnosti i zaštitom na radu. Na pitanje tužitelja navodi da je sigurno jedan od uzroka nesreće i skučeni prostor, ali da bi do ozljede došlo, ruka radnika odnosno prst tužitelja morao je biti blizu druge opreme.

20. Iz iskaza svjedoka ZB proizlazi da je tada kod tuženika bio voditelj na terenu, što znači da je raspoređivao ljude na poslove prema planu remonta Rafinerije. Navodi da je bio tamo i to način da je pristupio nakon štetnog događaja, ali u trenucima nastanka nije bio osobno prisutan. Kada je došao tamo, vidio je da je došlo do ozljede te je obavijestio nadzor. Kao voditelj je upoznat sa procesom rada na navedenoj opremi, ali dolaskom tamo nije primijetio ništa uobičajeno. Pojašnjava da se prije pristupa na radu određenog radnika taj dan pregledava oprema i mjesto rada. Poznato mu je da je tužitelj imao sve potrebne certifikate za rad na siguran način kao i da je imao svu potrebnu zaštitnu opremu za rad taj dan. Poznat mu je proces rada te pojašnjava da su se na tom prostoru nalazile tri kape koje je bilo potrebno mehanički očistiti. Inače je za rad na jednoj kapi dovoljan jedan djelatnik, a na poseban upit suda koliko je djelatnika bilo prisutno taj dan, navodi da je bilo prisutno tri ili četiri radnika. Same te kape nisu stabilne, što znači da se prilikom čišćenja malo pokreću obzirom su polukružnog oblika kao jaja. Inače su kape teške, veličine oko cca 500 kg i promjera negdje oko jednog metra. Radi se o manjem prostoru u kojem su se nalazile kape i one su bile smještene na nekakvom podestu odnosno platformi. Okolo su također i oprema i cijevi u tom prostoru. Navodi da je čišćenje kapa na mehanički način na tom dijelu opreme bilo prvi puta sa njihove strane, što su čistili na takav način, odnosno sa špahtlama, krpom i vodom. Inače, u procesu rada koristili su cisterne sa vodom i minivoš. Navodi da su se nakon štetnog događaja i dalje čistile kape na isti način kao i ranije, mehanički, na način koji je već opisao. Tužitelj toga dana nije se žalio na uvjete rada kao niti na sam proces rada. Navodi da se kape prilikom čišćenja ne rotiraju, iako se mogu rotirati. Navodi da je kape moguće pridržati prilikom čišćenja da se ne rotiraju. Štetni događaj se dogodio za vrijeme radnog vremena. Na mjestu događaja zatekao je potrganu rukavicu, a tužitelj je imao sva potrebna zaštitna sredstva. Navodi da u procesu rada masnoća se čisti sa špatulama nakon što se stavili kemijska sredstva i vodu, i to način da sa špatulom vadite komade masnoće i hrđe u posebnu kantu, a ostatak vode i ostalog čisti se sa krpama. Nema razlike u čišćenju tih kapa prije, poslije i za vrijeme štetnog događaja. Svjedok navodi da želi istaknuti da je cjelokupan posao obavljen uz sve važeće dozvole i propisane protokole.

21. Iz iskaza tužitelja proizlazi su navedenog dana bili pri kraju s pranjem kada je došao šef pa rekao da moraju preprati taj dio stroja. Inače u procesu rada, a kako je sam taj dio plašt jajolik zna se zaljuljati, nagnuli su ga kako bi istekla voda iz stroja, a stroj se odnosno plašt sam natrag vratio u drugom smjeru, zaljuljao se, a kako je bila cijev blizu, od ljuljanja ga stroj poklopio odnosno ta dva prsta i ponovno se vratio u početni položaj. Inače naglašava da se radi o skučenom prostoru gdje je ograničeno kretanje, te je sama ta cijev bila blizu plaštu. U samom procesu rada i to prilikom rotiranja stroja odnosno plašta pomogao mu je kolega HB dok je JB bio iza stupa. Navodi da se nakon tog štetnog događaja kapa počela spuštati na pod radi čišćenja, a nije bilo kao dosad da bi eventualno bila na nekoj od etaža, koja se sastojala od rešetki. Navodi da mu je u rotaciji pomogao kolega HB. Tužitelj navodi da nije odbio radni zadatak zbog skučenog prostora, radio je onako kako je mogao. Navodi da se nije žalio niti kolegama na skučeni prostor, nije imao kada, jednostavno su radili.

22. Radi utvrđivanja odgovornosti za nastanak štetnog događaja sud je izveo dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu dipl. ing. Eolu Buiću koji u svom nalazu i mišljenju od 23. prosinca 2024. naveo da je radnik kapu izmjenjivača pri ručnom pomicanju, odnosno rotaciji iste, primio na loše odabranoj poziciji na prirubnici, obzirom na željeni smjer rotacije, što ukazuje na nedostatno iskustvo pri obavljanju sličnih poslova, koji uključuju pomicanje teških predmeta. Pri izvođenju jednostavnih, ali rizičnih poslova ovoga tipa, koje izvodi grupa od dva ili više radnika, odgovorna osoba poslodavca (voditelj radova, odnosno poslovođa) prethodno mora odrediti jednog radnika, u pravilu najiskusnijeg, koji je vođa grupe, i on određuje na koji će se način predmetni posao izvesti, u zapisnicima Inspekcije rada u spisu nije istaknuto tko je bio taj radnik i dali je voditelj radova uopće postupio u skladu sa odredbom Pravilnika. Obzirom na navedenu težinu kape izmjenjivača od cca. 1 tone, pomicanje iste na siguran način je trebalo izvesti korištenjem mehaničke naprave pomoću koje je izvršeno skidanje kape sa plašta izmjenjivača i odlaganje iste u poziciju za čišćenje, koja je vidljiva na slici navedenoj u točki 6.1. Nalaza, radilo se vjerojatno o lančanoj dizalici, tzv. “paranku”. Alternativno rješenje je bilo korištenje prikladnog ručnog alata, metalnih poluga, tzv. “pajsera” ili metalnih kuka za povlačenje tereta, koje su radnici trebali imati na raspolaganju, a te potrebne ručne alate i naprave dužan je osigurati poslodavac, odnosno njegova odgovorna osoba na privremenom radilištu. Gumene zaštitne rukavice su prikladne za obavljanje poslova mehaničkog i kemijskog čišćenja ručnim alatom, ali za poslove koji uključuju pomicanje teških pozicija, odnosno tereta, moraju se obvezno koristiti debele kožne rukavice, koje je također dužan osigurati poslodavac. Sudski spis ne sadrži vjerodostojne dokaze, odnosno preslike originalnih svjedodžbi, koje potvrđuju da je stradali radnik prethodno propisno osposobljen od strane poslodavca za poslove na kojima se ozlijedio, kao i dali je prethodno propisno provjerena njegova zdravstvena sposobnost za obavljanje predmetnih poslova, jer to nisu poslovi koji spadaju u opis poslova, odnosno uobičajene poslove skladišnog radnika.

22.1. Obzirom je tuženik u podnesku od 26. ožujka 2025. prigovarao nalazu i mišljenju vještaka Eola Buića, navedeni vještak se dopunski očitovao na ročištu održanom 13. svibnja 2025. te naveo da ostaje pri danom nalazu i mišljenju. U odnosu na prigovor tuženika kako spisu nije priložen zapisnik vještak nakon izvršenog ponovnog uvida u spis navodi da omaškom nije vidio u spisu predmetni zapisnik od 14. siječnja 2016. Nakon što se vještaku predočava predmetni zapisnik koji prileži spisu vještak navodi da je sadržaj predmetnog zapisnika ugrađen u sadržaj glavnog zapisnika od 1. ožujka 2016. te kako u zapisniku od 14. siječnja 2016. nema novih okolnosti koje bi utjecale na izmjenu danog nalaza i mišljenja. Nadalje, u odnosu na daljnje prigovore tuženika, vještak navodi da je uzeo u obzir iskaze svjedoke koje dijeli na dvije vrste i to one iskaze svjedoka koji su dani neposredno nakon štetnog događaja i one koji su dani na sudu. Smatra vjerodostojnim one dane neposredno nakon nastanka štetnog događaja i te je iskaze uzeo u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja. Nadalje, u odnosu na prigovor tuženika kako u nalazu i mišljenju nije izričito navedeno koja odredba Pravilnika je povrijeđena vještak navodi da se radi o čl. 27. st. 1. i 2. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta ("Narodne novine" broj 49/86). Vještak navodi da je moguće da bi bilo razlike da je tužitelj koristio kožne rukavice. Za rad sa teškim teretima predviđene su debele kožne rukavice, a za obavljanje poslova tipa mehaničkog čišćenja industrijske opreme dovoljne su gumene rukavice. Ovdje se u konkretnom slučaju radilo o poslovima mehaničkog čišćenja i pomicanja tereta, za koji pretpostavlja da se potreba pojavila naknadno. Ukoliko je pomicanje tereta bilo naloženo od strane poslodavca ili naručitelja, trebalo je osigurati sredstva za pomicanje tereta tih dimenzija i težine. Vještak navodi da ne zna koja je uputa poslodavca bila ili zahtjev naručitelja. Navodi da pretpostavlja da jedna osoba ne može pokrenuti predmet težak jednu tonu, a to je predmetni poklopac izmjenjivača topline.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. inž. stroj. Eola Buića budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne dokumentacije, a nakon usmenog očitovanja na prigovore na navedeni nalaz i mišljenje stranke nisu imale daljnjih primjedbi. Iskaze tužitelja i svjedoka JB sud je ocijenio istinitim budući su iskazivali životno, uvjerljivo i jasno te su njihovi iskazi međusobno suglasni, a u skladu su i ostalom priležećom dokumentacijom i to Prvim izvještajem o očevidu provedenom od strane ŽB od 14. siječnja 2016. te Zapisnicima Inspektorata rada od 19. siječnja 2016. i 1. ožujka 2016. te Zapisnikom o očevidu Inspektorata rada kao i nalazom i mišljenjem vještaka. Iskaz svjedoka HB sud je ocijenio neistinitim u dijelu u kojem je naveo da je u trenucima nastanka štetnog događaja držao crijevo za vodu dok je tužitelj rotirao stroj. Navedeni dio iskaza u suprotnosti je s iskazom tužitelja te gore navedenom dokumentacijom kao i iskazom svjedoka JB iz kojih proizlazi da su bar dva radnika potrebna za pomicanje stroja. Stoga je sud utvrdio da je upravo navedeni svjedok HB zajedno sa tužiteljem zarotirao navedeni stroj. Navedeno proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka koji je utvrdio da se radi o stroju težine 1 tone za čije je pomicanje potrebna grupa od minimalno 2 radnika. Iskaz svjedoka ŽB sud je ocijenio vjerodostojnim jer je u bitnim činjenicama u skladu s iskazom tužitelja i svjedoka JB, dok je iskaz ZB ocjenjen neistinitim u dijelu u kojem je naveo da je obavljanje rada na jednoj kapi dovoljan jedan djelatnik, a obzirom iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da za obavljanje posla postoji potreba za barem dva radnika te dijelu u kojem je opisivao uobičajeni proces rada na predmetnoj opremi i to u dijelu u kojem je naveo da se da se kape prilikom čišćenja ne rotiraju, iako se mogu rotirati, jer je navedeno u suprotnosti s iskazom tužitelja i iskazom svjedoka JB i HB.

24. Cijeneći sve provedene dokaze sud je utvrdio da je do štetnog događaja došlo 14. siječnja 2016. kada su radnici tuženika i to JB, HB i tužitelj poslani u prostorije INA-e radi čišćenja strojeva. Iz navedenih iskaza sud je utvrdio da je nakon završenog posla došla nadležna osoba iz INA-e te im rekla da je potrebno još dodatno oprati zvono odnosno poklopac koji je dio tog stroja i zatvara cijev. Sud je iz navedenih iskaza radnika tuženika, a osobito iskaza svjedoka JB, utvrdio i da je u procesu rada u postrojenjima INA-e bilo uobičajeno da netko dođe te radnicima pokaže na koji je način potrebno obaviti određeni posao odnosno konkretno oprati stroj. Iz navedenih iskaza sud je utvrdio i da je u procesu rada pranja predmetnog stroja, a suprotno iskazu svjedoka ZB, bilo uobičajeno da se sam stroj ručno rotira zato što unutar stroja zna ostati vode, a kako da bi se ista lakše istresla. Nadalje, iz iskaza tužitelja koji je u skladu s priležećom dokumentacijom te nalazom i mišljenjem vještaka, sud je utvrdio da su stroj zarotirali on i radnik HB. Naime, iz iskaza svih saslušanih svjedoka i nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da se radi o stroju težine oko 1 tone, promjera 1 m te je ocijenio da je životno i logično da je za njegovo pomicanje odnosno rotiranje s obzirom na veliku težinu potrebno najmanje dva radnika. Sud je utvrdio da je prostor u kojemu se obavljao predmetni posao, a kako to proizlazi iz svih saslušanih iskaza, bio skučen te da se uz sam stroj nalazila i druga oprema. Do štetnog događaja je došlo kada su tužitelj i radnik HB nagnuli stroj i to kapu izmjenjivača kako bi istekla voda, nakon čega se ista zbog svog jajolikog oblika natrag vratila, zaljuljala, te je, a obzirom se pored kape nalazio rastavljeni plašt izmjenjivača, na trenutak poklopila tužiteljeva dva prsta te vratila u početni položaj. Tužitelj je navedenog dana koristio jedino dostupne gumene rukavice.

25. Iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi da bi tužitelj bio odgovoran za nastanak štete jer je isti obavljao posao uobičajeno, sukladno dobivenim uputama, za vrijeme redovnog radnog vremena. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da je prostor u kojemu se toga dana obavljao posao bio skučen, a pri tome osobito imajući na umu iskaz svjedoka JB koji je naveo da se stroj radi čišćenja s etaža ranije znao spuštati na pod. Vještak je istaknuo ispravne načine za pomicanje kape izmjenjivača na siguran način korištenjem mehaničkih naprava ili prikladnim ručnim alatom koje im je bio dužan osigurati poslodavac, kao i da je poslodavac za obavljanje dijela posla, za koji se naknadno pojavila potreba u utvrđenom uobičajenom procesu rada, tužitelju kao radniku bio dužan osigurati i debele kožne rukavice. Pri tome valja istaknuti da se u okolnostima konkretnog slučaja tužitelju ne može staviti na teret pogrešno odabranu poziciju prilikom rotiranja predmetnog dijela stroja s obzirom na nedovoljno iskustvo u obavljanju konkretnog posla. Naime, iz iskaza svjedoka JB proizlazi da je tužitelj, za razliku od njega koji je taj posao radio dugi niz godina, povremeno bio prisutan prilikom obavljanja tog posla. Na navedeno ne utječe niti činjenica da tužitelj posjeduje sve potrebne certifikate za rad na siguran način obzirom je tijekom postupka utvrđeno da tuženik kao poslodavac nije odredio najiskusnijeg radnika za obavljanje posla već je isto prepustio djelatnicima INA-e koji su radnicima pokazivali na koji način će obavljati poslove unutar njihovih postrojenja. S obzirom na sve navedeno, a kako se odgovornost tuženika procjenjuje po objektivnom kriteriju te da tijekom postupka tuženik i umješač, na kojima je teret dokaza, nisu dokazali niti jedan od razloga koji bi tuženika oslobodio od odgovornosti za predmetni štetni događaj, sud smatra da postupanje tužitelja ne ukazuje da bi do štetnog događaja odnosno ozljeđivanja došlo zbog njegovog skrivljenog ponašanja ili iz krajnje nepažnje radi čega je sud utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja slijedom čega je dužan tužitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

26. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Lovriću iz čijeg nalaza mišljenja proizlazi da su ozljede koje je tužitelj zadobio posljedica narečenog štetnog događaja. Liječen je u hitnom postupku operacijski, potom i konzervativno. Ozlijeđeni se je držao uputa liječnika. Postoji stanje nakon amputacije malog prsta i manje ograničenje fleksije IV prsta u MCP zglobu, kao i DIP zglobu. Ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja: pregledom preslika osobnog zdravstvenog kartona, nije bilo ranijih ozljeda prstiju l. šake; kirurško liječenje završeno 25. travnja 2016.; na bolovanju s ovom dijagnozom (S62.7) do 20. svibnja 2016. Priznata je ozljeda na radu. Trajne posljedice: prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi predmetne ozljede je zaostalo 7% trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti stanja nakon amputacije malog prsta nedominantne ruke, kao i zbog smanjenja pokretljivosti 4. prsta l. šake u manjem stupnju, te će u istom omjeru morati ulagati pojačane napore u budućem životu. Takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 5 dana i manjeg kroz još 10 dana. Pretrpio je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja kao i za ishod liječenja ove ozljede oko 14 dana. Fizička bol jakog intenziteta trajala je sveukupno 3 dana, srednjeg intenziteta oko 12 dana te manjeg intenziteta još oko 56 dana. Tuđu pomoć i njegu je trebao po 1 sat dnevno kroz 14 dana. Naruženje je manjeg stupnja zbog nedostatka maloga prsta lijeve ruke što je svakodnevno vidljivo drugim osobama.

27. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Zvonimira Lovrića budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a na predmetni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.

28. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, strah i naruženje temeljem odredbe iz članka 1100. ZOO- a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

29. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povreda i način liječenja sud je ocijenio tužitelju primjerenom naknadu u iznosu od 1.800,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 700,00 EUR. Zbog navedenih ozljeda tužitelju je smanjena radna i opća životna sposobnost za 7 % te trpi duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti. Imajući u vidu životnu dob tužitelja (rođen 1955.) sud smatra da tužitelju na ime duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti pripada primjerena naknada u iznosu od 1.400,00 EUR. Pri ocjeni primjerene naknade zbog naruženja sud je vodio računa o činjenici lokacije naruženja te vidljivosti slijedom čega ovaj sud smatra da tužitelju po ovoj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.100,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju, na temelju čl. 1100. st. 2. ZOO- a, pripada ukupan iznos od 5.000,00 EUR.

30. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu utvrđeni su u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 14 sati s tim da je cijena jednog sata pružanja takve pomoći od 3,32 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP- a. Stoga je sud tužitelju s ove osnove dosudio ukupan iznos od 46,48 EUR.

31. Imajući u vidu navedeno ovaj sud smatra da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 5.046,48 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 2.253,52 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

32. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje zateznu kamatu počevši od 14. siječnja 2016. odnosno od dana nastanka štetnog događaja pa do isplate sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate do podnošenja tužbe odnosno do 10. listopada 2020. ocijenio neosnovanim te u navedenom dijelu tužbeni zahtjev odbio dok je u preostalom dijelu na dosuđeni iznos od 5.046,48 EUR ocijenio osnovanim tijek kamata počevši od 11. listopada 2020. do isplate. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

33. Valja reći i da je istaknuti prigovor zastare neosnovan. Naime, sukladno odredbi čl. 232. st. 1. i 2. ZR-a primjenjuje se petogodišnji rok zastare iz odredbe čl. 139. ZR- a. Tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena unutar predviđenog zastarnog roka od pet godina slijedom čega za utuženo potraživanje nije protekao petogodišnji zastarni rok od dospijeća do podnošenja tužbe.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku.

34.1. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, jer je tužitelj u cijelosti dokazao odgovornost tuženika i osnovanost tužbenog zahtjeva, a u kvantitativnom dijelu tužitelj je uspio u sporu sa 69,13 %. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužitelj u ovom sporu uspio sa 84,56 %. Nadalje, a na temelju čl. 154 st. 2. ZPP-a, sud je utvrdio da je tuženik uspio u sporu sa 15,43 %, što znači da tužitelju pripada naknada parničnog troška u omjeru od 69,13 %.

34.2. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 8. travnja 2022. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 7. lipnja 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 24. rujna 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 13. svibnja 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, sastava podneska od 30. travnja 2025. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 16. srpnja 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, odnosno ukupno 700 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.400,00 EUR. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 69,13 % odnosno u iznosu od 967,82 EUR. Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje vještačenja u iznosu od 300,00 EUR te trošak pristupa svjedoka na ročište u iznosu od 42,47 EUR, dakle tužitelju je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.310,29 EUR, dok je zahtjev tuženika i umješača valjalo odbiti.

34.3. Tužitelju ne pripada trošak sudskih pristojbi jer je, na temelju čl. 11. st. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18), oslobođen od plaćanja istih.

35. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

36. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 26. kolovoza 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.

3. Umješaču po pun.