REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-938/2025-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja JD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Nevešćanin Mateša, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Mateša & Kapitan u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja RD, odvjetničke vježbenice i zamjenice punomoćnice tuženika Maše Berić, odvjetnice, 26. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d. isplatiti tužitelju JD iznos od 1.800,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 3. rujna 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za iznos od 150,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 22. travnja 2024. do isplate, kao i zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata koje na iznos od 1.800,00 EUR teku od 22. travnja 2024. do 2. rujna 2024.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 26. kolovoza 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 125,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Čistoća, Zagreb, Radnička cesta 82 na radnom mjestu

– komunalni radnik. Navedenog datuma tužitelj je tijekom radnog vremena na Veletržnici u Zagrebu, a za vrijeme kontrole biootpada i kontejnera kao redovni posao svog radnog mjesta, doživio stresogenu situaciju, na način da su mu prilikom obavljanja rada prišla dva muškarca, prijetila smrću te mu rekli da se pazi „vani“ pri čemu je oštećenik doživio veliku traumu i stres. Obzirom da je poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je uvodno naznačeni tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Dana 27. ožujka 2024. godine dolazi u Klinički bolnički centar Zagreb, klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, gdje u je utvrđena dijagnoza F43.0 – Akutna reakcija na stres. Ordinirana mu je konzumacija alprazolama kod osjećaja anksioznosti i napetosti. Dana 16. travnja 2024. utvrđena je napetost, ponavljaju mu se prijeteće rečenice, smetnje prosnivanja, veliki strah od povratka na radno mjesto. Ordinirana mu je konzumacija dijazepama. Dana 2. svibnja 2024. pregledom je utvrđeno kako bolesnik povremeno ruminira traumatski događaj uz simptome izbjegavanja te pojačanu vegetativnu pobuđenost. Također tužitelj se budi preko noći, dosadašnja terapiju mu nije pomogla. Ordinirana mu je konzumacija analgetika Rivotril i Cerson. Slijedom sveg navedenog tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 1.700,00 EUR i to zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova i duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate te iznos imovinske štete od 300,00 EUR za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 12. prosinca 2024., na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, potražuje u okviru kvalifikatornih okolnosti: za pretrpljeni strah iznos od 950,00 EUR te za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.000,00 EUR, dakle ukupno 1.950,00 EUR, sve zajedno sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja odštetnog zahtjeva 22. travnja 2024. do isplate, te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da sa tužiteljevim poslodavcem ima zaključenu policu broj [broj police] sastavni dio koje su Uvjeti za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti, odnosno osiguranje prema djelatnicima, slijedom čega tuženik priznaje pasivnu legitimaciju. Tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, no osporava nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedičnu vezu, odgovornost, odnosno osnovu i visinu tužbenoga zahtjeva, kao i zatraženi tijek zateznih kamata. Osporava navode tužitelja da je 26. ožujka 2024. pretrpio ozljedu na radu na način, u mjestu i vremenu kako je opisano u točki 2. tužbe. Naime, tužitelju nije priznata ozljeda na radu niti je tužitelj uz tužbu priložio dokaze kojim bi potkrijepio takve navode. Naprotiv, tužitelj je kod liječnika otišao tek sljedeći dan od navodnog štetnog događaja, slijedom čega nije moguće zaključiti da je šteta nastala upravo iz štetnog događaja kako navodi tužitelj. U međuvremenu je moglo doći do niza drugih događaja koji bi uzrokovali zdravstvene tegobe kod tužitelja. Uz navedeno, mjesto, vrijeme i ostale okolnosti nastanka štetnog događaja razvidne su isključivo iz navoda tužitelja, a ne postoje drugi nepristrani izvori saznanja o činjenicama iz kojih bi se sa sigurnošću moglo utvrditi gdje, kada i kako je nastala tužitelju šteta. Tuženik je suglasan da se priklopi spis HZZO-a i predlaže da se tužitelj očituje u kojoj je fazi upravni postupak povodom prijave ozljede na radu, ukoliko je sačinjena. Protivi se saslušanju tužitelja kao stranke jer bi izvođenje dokaza saslušanjem stranke u ovom konkretnom slučaju predstavljalo nepodobno dokazno sredstvo zbog svoje nedvojbene pristranosti i financijske zainteresiranosti za ishod spora. Kako tuženik osporava i visinu naknade štete kako ju potražuje tužitelj, a ukoliko Sud utvrdi osnovanost tužbenoga zahtjeva, to je suglasan da se radi utvrđivanja visine naknade štete provede medicinsko vještačenje. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da Sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pr-662/2024-32 od 29. siječnja 2025. određen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja upravnog postupka koji se vodi povodom predmetnog štetnog događaja radi priznavanja ozljede na radu. Nakon žalbe tuženika na navedeno rješenje Županijski sud u Varaždinu je rješenjem poslovni broj Gž R-53/2025-2 od 22. travnja 2025. ukinuo navedeno rješenje te predmet vratio ovom sudu radi nastavka postupka s obrazloženjem da su odluke upravnih tijela odnosno upravni spor vezani uz priznavanje i ostvarivanje određenih prava tužitelja temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Također je naveo da tužitelj utužuje naknadu štete te je potrebno da u konkretnom slučaju ovaj sud cijeni sporno pitanje odgovornosti za nastalu štetu na temelju rezultata dokaznog postupka iz aspekta sadržaja konkretne police osiguranja sklopljene između tuženika i tužiteljevog poslodavca.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Odštetni zahtjev po osiguranju od odgovornosti (str. 4-5 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (str. 7-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 9-13, 229-234 spisa), provedeno je psihijatrijsko vještačenje po sudskom vještaku prof.dr.sc. Lani Mužinić Marinić (str. 255-260 spisa), izvršen je uvidi u Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (str. 310-312 spisa), Uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (str. 296-300 spisa), Uvjete za osiguranje od profesionalne odgovornosti iz obavljanja ljekarničke djelatnosti (str. 301-303 spisa), Opće uvjete za osiguranje imovine (str. 304-309 spisa), Uvjete za osiguranje od profesionalne odgovornosti Organizatora paket aranžmana (str. 298- 300 spisa), presliku spisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (str. 313-432 spisa), saslušan je svjedok ED (str. 435 spisa) te tužitelj (str. 435-436 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

8. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, sporan je nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedična veza, odgovornost te osnova i visina tužbenog zahtjeva kao i zatraženi tijek zakonskih kamata.

11. Iz iskaza svjedoka ED proizlazi da radi kao koordinator u Tržnicama Zagreb, a navedenog dana počeo je s poslom u 6,00 sati. Navodi da je oko 06,05-06,10 sati u njegovu kancelariju došao tužitelj te mu je rekao da su mu prijetile nepoznate muške osobe. Bio je vidno uzrujan i blijed, rekao je da su mu govorili da će ga ubiti i razbiti. Kao razlog navodi da je vjerojatno, koliko se on sjeća, razlog bio taj što tužitelj obavlja kontrolu bio otpada, odnosno da li se isti ispravno razvrstava. Pojašnjava da je za bio otpad nadležan Zagrebački holding, podružnica Čistoća, te da je potrebno kontrolirati da li se bio otpad ispravno skladišti jer ako nešto nije ispravno, kao što je to recimo kada se zna ubaciti papir i najlon, navedeno zaštopa stroj. Rekao je tužitelju neka ostane sjediti kod njega da se smiri i tužitelj je ostao kod njega u kancelariji do 7,30-8,00 sati. Navodi da se sjeća da mu je tužitelj rekao da se radi o dvije nepoznate muške osobe koje su mu prijetile. Također navodi da mu je poznato da je tužitelj toga dana radio sam jer mu je drugi kolega bio na bolovanju. Poznato mu je da je nakon što je otišao iz njegove kancelarije otišao doktoru. Navodi da mu je poznato da je otišao doktoru obzirom mu je sam rekao da ide doktoru. Navodi da nikad nije bio pozivan od strane policije za davanje bilo kakve izjave vezano za štetni događaj.

12. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je tog jutra došao na posao oko 5,00 sati i počeo obilaziti kontejnere radi provjere ispravnosti bio otpada. U jednom trenutku dok je bio na dvorištu koji se nalazi unutar tržnice, između kamiona krenule su prema njemu dvije nepoznate osobe te mu počele prijetiti smrću, govorile su mu neka izađe van, kao van kruga tržnice, da će se još sresti, a također su mu prijetili i da će mu doći doma. Navodi da se počeo tresti, da je bio u šoku i da ga je bilo jako strah. Nadalje navodi da se radilo o dvije muške osobe nižeg rasta, crne kose, oko 40-45 godina, i da su bili "šiptari". Nadalje navodi da misli da se cijeli događaj dogodio jer je ranije prijavio jednu osobu zbog nepropisnog odlaganja bio otpada. Kad kaže prijavio, misli na to da ga je prijavio direktoru tržnice. Nadalje navodi da je nakon tog događaja otišao kod ED, a poslije otišao je doktorici koja ga je uputila psihijatru. Isti dan je otišao u policiju koja ga je ispitala vezano za navedeni događaj, rekao je policiji što se dogodilo i da smatra da je za sve to odgovorna ta osoba koju je prijavio, ali navodi da ne zna što je policajac upisao u zapisnik te da mu nije dao primjerak istog. Nakon toga nitko ga nije kontaktirao iz policije vezano za taj događaj. Također navodi da je nakon tog događaja bio na bolovanju i to nekih 6-7 mjeseci. Navodi da je toga dana bio sam obzirom mu je kolega bio na bolovanju te kako u firmi nedostaje ljudi, poslan je sam taj dan u kontrolu. Navodi da je o navedenom događaju obavijestio direktora tržnica kao i svog poslodavca odnosno šefa u Čistoći. Navodi da je toga dana obavljao svoj uobičajeni radni zadatak.

13. Radi utvrđenja postojanja uzročno-posljedične veze te osnove i visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru. Iz nalaza i mišljenja vještakinje psihijatrice prof.dr.sc. Lane Mužinić Marinić proizlazi da je tužitelj MD, rođ. 1974. uslijed štetnog događaja razvio akutnu stresnu reakciju i simptomatologiju posttraumatskog stresnog poremećaja. Liječen je ambulantnim putem. U nalazu Klinike za psihijatriju i psihološku medicine od 27. ožujka 2024. navodi se da je prije oko 25 godina u jednom navratu pregledan psihijatrijski nakon stresnog događaja vezanog uz pljačku koju je doživio na radnom mjestu. Sada dolazi jer je jučer doživio stresan događaj na poslu, navodi da su mu prijetile nepoznate osobe, osjeća se napeto, umorno, iscrpljeno. Prisutna je simptomatika akutne reakcije na stres. Tužitelj je bio na kontrolama kod psihijatra tijekom travnja, svibnja, lipnja, srpnja i kolovoza 2024. Postavlja se i dijagnoza posttraumatskog stresnog poremećaja. Navodi se i da somatsko stanje pogoršava psihičko. Ne vidi se da je provedena psihologijska obrada. Iz kartona liječnika opće medicine vidi se da 2. rujna 2024. dolazi na kontrolu, htio bi se vratiti na posao. Danas o tome razgovarano s psihijatricom. U kliničkom statusu dobrog općeg raspoloženja, osjeća se spremno za povratak na posao, zatvoreno bolovanje. U nalazu psihijatra od 2. rujna 2024. navodi se da je nešto boljeg raspoloženja, voljnonagonskih dinamizama, reduciranih intruzivnih sadržaja uz bolje spavanje. Iz kartona liječnika opće medicine vidi se da je u svibnju 2024.g. imao operaciju koljena nakon koje je išao na fizikalnu terapiju. Ranije je u kartonu liječnika opće medicina opisana anksiozna simptomatologija (2021. i 2013.g.) vezano za poslovna opterećenja.

13.1. Zadatak vještaka u ovom predmetu bio je da se na temelju pregleda liječničke dokumentacije te pregleda tužitelja očituje na okolnost trajanja i intenziteta straha, stupnja smanjenja životnih aktivnosti tužitelja, te na okolnost da li je tužitelju i u kojem opsegu bila potrebna tuđa pomoć i njega te kada je završeno liječenje tužitelja, a sve vezano za posljedice zadobivenih ozljeda iz predmetnog događaja od 26. ožujka 2024. Prema medicinskoj dokumentaciji može se reći da je tužitelj posljedično štetnom događaju razvio akutnu reakciju na stres, te se može reći da je trpio intenzivni strah tijekom u vrijeme štetnog događaja. Sekundarni strah u vidu zabrinutosti za zdravlje i narušavanje psihološke ravnoteže bio je jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta tjedan dana te lakšeg intenziteta mjesec dana. Kod ispitanika je posljedično štetnom događaju došlo do privremenog smanjenja životnih aktivnosti uslijed smetnji iz kruga poremećaja uzrokovanih stresom. Smanjenje životnih aktivnosti koje se odnosi na štetni događaj može se ocijeniti sa prosječno 5% do završetka liječenja 2. rujna 2024. U ocjeni smanjenja životne aktivnosti uzeto je u obzir i ranije postojanje psihičkih tegoba kao i mogući utjecaj somatskih tegoba na psihičko stanje. Smanjenje životnih aktivnosti vezano za štetni događaj odnosi se na prisjećanje na događaj, smetnje spavanja, pojačanu pobuđenost. U medicinskoj dokumentaciji kao i podacima od ispitanika nema podataka koji bi ukazivali da je bila potrebna tuđa pomoć i njega vezano za štetni događaj.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Lane Mužinić Marinić budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a na predmetni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.

15. Sud je ocijenio istinitim iskaz tužitelja jer je jasan, logičan, životan i uvjerljiv, u skladu je sa iskazom svjedoka ED, koji je sud također ocijenio vjerodostojnim obzirom je dan jasno, uvjerljivo i detaljno, a navodi tužitelja u skladu su i medicinskom dokumentacijom kao i nalazom i mišljenjem vještaka dr. Lane Mužinić Marinić.

16. Imajući u vidu sve provedene dokaze, a osobito iskaz tužitelja, sud je utvrdio da je do štetnog događaja došlo 26. ožujka 2024. u trenucima kada je tužitelj u uobičajenom procesu rada obilazio kontejnere radi provjere ispravnosti bio otpada. Tada su prema njemu krenule dvije nepoznate muške osobe nižeg rasta, crne kose, oko 40-45 godina i prijetile mu smrću te govorile da izađe van kruga tržnice, da će se još sresti, kao i da će mu doći doma.

17. Iz navedenih odredaba čl. 111. st. 1. ZR-a i čl. 25. ZZR-a proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu. Poslodavac tužitelja i tuženik sklopili su Policu osiguranja od opće odgovornosti broj 078700103018 predmet koje je, između ostaloga, osiguranje odgovornosti iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima uz limit pokrića po štetnom događaju od 265.445,62 EUR. Kod ovakve vrste polica osiguravatelj stupa u poziciju poslodavca te može prema radniku tužitelju istaknuti sve prigovore koje inače može istaknuti poslodavac te tuženik odgovara na isti način i u istom opsegu kao što bi odgovarao poslodavac tužitelja, ali najviše do iznosa osiguravateljeve obveze. Budući da je sud utvrdio da je šteta nastala na radu tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), dok se odgovornosti može osloboditi ili se njegova odgovornost može ograničiti sukladno čl. 25. st. 1. ZZR-a.

18. U ovom postupku tuženik nije dokazao da je do štetnog događaja došlo namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, slijedom čega je sud utvrdio da tuženik nije dokazao postojanje okolnosti pod kojima se može osloboditi odgovornosti u smislu članka 25. ZZR-a te je stoga odgovoran za nastanak štetnog događaja i dužan je tužitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

19. Na temelju čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

20. Cijeneći u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 1.000,00 EUR. Zbog navedenih ozljeda tužitelju je smanjena radna i opća životna sposobnost za 5 % te trpi duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti. Imajući u vidu životnu dob tužitelja (rođen 1974. godine) te očekivani životni vijek sud smatra da tužitelju na ime duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti pripada primjerena naknada u iznosu od 800,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos 1.800,00 EUR, dok je u preostalom dijelu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva za iznos od 150,00 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

21. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Lane Mužinić Marinić utvrđeno je da je liječenje tužitelja završeno 2. rujna 2024., a slijedom čega bi tužitelju pripadale zatezne kamate od slijedećeg dana nakon završetka liječenja dakle u konkretnom slučaju od 3. rujna 2024. Tužitelju je završetkom liječenja nastupila šteta i tada je saznao za istu (navedeno je u skladu i sa stajalištem Županijskog suda u Varaždinu izraženom u odluci posl.br. Gž-1094/2019-2 od 27. travnja 2020. i Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-416/2023-2 od 19. rujna 2023.). Sukladno navedenom valjalo je odbiti zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata koje na iznos od 1.800,00 EUR teku od 22. travnja 2024. do 2. rujna 2024. odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do završetka liječenja.

22. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO- a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine zahtjeva tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

23.1. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 32- 100 bodova, tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 27. kolovoza 2024., 21. siječnja 2025. i 15. srpnja 2025. po Tbr. 9/1 – po 100 bodova, trošak sastava podneska od 12. prosinca 2024. po Tbr. 8/1 – po 100 bodova odnosno ukupno 600 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.200,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.500,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 EUR, dakle tužitelju je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.750,00 EUR.

23.2. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 26. kolovoza 2024. obzirom isti nije bio potreban za vođenje postupka, dok trošak sastava podneska od 4. listopada 2024. i 4. travnja 2025. nije priznat jer istim samo dostavlja dokaz o uplati predujma. Trošak sastava podneska od 4. rujna 2024. nije priznat obzirom se radi o slučaju koji se dogodio tužitelju.

24. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

25. Tuženiku je valjalo priznati trošak sastava žalbe na rješenje suda od 29. siječnja 2025. po Tbr. 10/4 – 50 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 100,00 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 125,00 EUR, dok je preostali zatraženi trošak ocijenjen neosnovanim.

26. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 26. kolovoza 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.