Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Zadru

    Dr. Franje Tuđmana 35

    Poslovni broj: Pp-2403/2024

    U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, Prekršajni odjel, po sutkinji tog suda Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Luane Mičić Oljica, uz sudjelovanje Ive Žeželj kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog NC, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine" broj: 70/17, 126/19, 84/21, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), u povodu optužnog prijedloga PU zadarske, Policijske postaje Zadar, klasa: 211-07/22-5/15140, urbroj: 511-18-07-22-1 od 13. lipnja 2022., nakon provedenog žurnog postupka, 26. kolovoza 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj:

    107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon),

    okrivljeni VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin N i V, rođen **.**.2004. u mjestu Sremska Mitrovica, Srbija, državljanin RH., s prebivalištem u [adresa], građevinski radnik s mjesečnim primanjima od 1.500,00 eura, neoženjen, prekršajno neosuđivan

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    da bi dana 12. lipnja 2022. oko 14,45 sati u [adresa] u [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje majke KC, čime je kod iste izazvao povredu dostojanstva i uznemirenost na način da je nezadovoljan time što mu majka KC nije dala ključ od automobila, vikao na istu da mu je dosta svega, da će sve razbiti te je više puta udario zatvorenim dlanom ruke po vratima svoje sobe, nakon čega je majci V iz džepa uzeo ključ te se udaljio iz kuće u nepoznatom smjeru, čime je prestao s daljnjim činjenjem nasilja u obitelji,

    čime da bi počinio prekršaj iz odredbe članka 10. stavka 1. točke 3. kažnjiv na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar podnijela je optužni prijedlog, klasa: 211-07/22-5/15140, urbroj: 511-18-07-22-1 13. lipnja 2022., protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude, na temelju kojeg prijedloga je ovaj sud proveo žurni postupak i donio presudu.

    1.1. Okrivljenik je u prethodnom postupku oslobođen optužbe za djelo ovog prekršaja presudom ovog suda od 09. listopada 2023. te je navedena presuda po žalbi tužitelja ukinuta rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske posl. broja Ppž-592/2024 od 13. ožujka 2024. Sukladno uputi Visokog prekršajnog suda sud je ponovio postupak, uvažavajući razloge navedene u rješenje Visokog prekršajnog suda te donio novu presudu.

    2. Okrivljenik je pred ovim sudom iznio svoju obranu u kojoj je iskazao da se ne smatra krivim za učin djela prekršaja koji mu se stavlja na teret. Naveo je da njegov odnos s majkom nije dobar, budući da je ona njega i oca davno prije nekih 4-5 godina ostavila na dvije godine zbog drugog muškarca. Istakao je da nikada nije niti pomislio biti nasilan prema svojoj majci te da obično komuniciraju normalno uz povremene trzavice. Spornoga dana da je žurio, jer je morao ići na razgovor za posao pa je zamolio majku da ga odbaci do grada. Ona je odgovorila da neće i nastavila ležati na kauču pa joj je on rekao da će uzeti sam ključ i otići autom, što mu je ona zabranila. On je bio revoltiran i iživciran i počeo je vikati da će sve porazbijati te je iskalio svoj bijes na vratima svoje sobe. Priznaje da je uzeo majci ključ iz džepa i udaljio se iz kuće te nije želio taj dan odgovarati na njezine pozive. Međutim, ključ nije uzeo sa sobom, već ga je ostavio na donjem katu kuće, a što mama nije shvatila.

    3. Svjedokinja KC je dala svoj iskaz pred ovim sudom te je navela kako se predmetne prigode radilo o tome da je NC želio ključ od njezinog auta, a ona mu ga nije htjela dati. On je bio frustriran pa je svoju frustraciju izrazio na način da je lupao po vratima. Ona je na njega bila ljuta pa je zvala policiju, jer više nije znala kako da mu dokaže da on ne smije voziti dok ne položi. Međutim, on nju svojim ponašanjem tog dana nije prepao, niti je bila uznemirena u smislu da se bojala za sebe, već je bila uznemirena zato što je bila ljuta i šokirana činjenicom koliko je neposlušan i nedokazan u tom trenu bio. Obzirom da su ona i njegov otac u postupku razvoda, njegov otac je u to vrijeme jako puno manipulirao s NC pa je svakako i to bio razlog njegovog ponašanja, a koje se sada više ne ponavlja te je ona sa sinom u dobrim odnosima.

    4. Sud je pozivao svjedoke policijske službenike koji su utvrdili djelo ovog prekršaja, odnosno ŽC i MC, radi pokušaja njihovog saslušanja na ročišta zakazana za 06. veljače 2025. i 29. srpnja 2025. koji poziv su isti uredno zaprimili no nisu se odazvali pozivu suda te su iz navedenih razloga ostali nedostupni sudu za saslušanje.

    5. U daljnjem dokaznom postupku sud je pročitao obavijest (list spisa 4),

    zapisnik o ispitivanju svjedoka (list spisa 6-7), izvješće o uhićenju (list spisa 8-9), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa10-11), zapisnik o prisutnosti alkohola (list spisa 12), izvješće o pruženoj intervenciji povodom nasilja u obitelji (list spisa 13- 15), obavijest-žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 16-17), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 18) i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

    6. Člankom 8. stavkom 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisane su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje, a to su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik te bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner te osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

    6.1. Materijalnom odredbom članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

    6.2. Nadalje, odredbom članka 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana, onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona.

    6.3. Sud je primijenio gore citirani Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da novi zakon nije blaži za počinitelja, a isti je bio na snazi na dan počinjenja djela prekršaja.

    7. Iz obavijesti (list spisa 4) proizlazi kako je okrivljenik uredno obavješten o pravima koja mu kao okrivljeniku pripadaju u prekršajnom postupku, kao i upozoren na obvezu obavijestiti tijela postupka o svakoj promjeni adrese svog prebivališta ili boravišta, sukladno čl. 109. Prekršajnog zakona.

    7.1. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje KC (list spisa 6-7) proizlazi da se ona spornog dana oko 14,40 sati nalazila u kući sa svojim sinom NC, koji ju je više puta pitao da mu posudi svoj automobil, a ona ga je više puta odbila, nakon čega je NC rekao da mu je dosta svega, počeo vikati da će sve razbiti i udario je više puta šakom u vrata svoje sobe. On je nakon toga uzeo ključ od automobila pa je ona stala kraj auta kako ga on ne bi mogao odvesti i nakon toga se udaljio od kuće.

    7.2. Iz zapisnika o prisutnosti alkohola (list spisa 12) proizlazi da okrivljenik 12. lipnja 2022. nije bio pod utjecajem alkohola.

    7.3. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom nasilja u obitelji (list spisa 13- 15) proizlazi da su policijski službenici spornog dana postupali po dojavi KC te da je ista po dolasku policijskih službenika zatečena bez vidljivih ozljeda i vidno uznemirena.

    7.4. Iz obrasca o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 18), koji postupak je proveden uz sudjelovanje žrtve, proizlazi da nema potrebe za primjenom posebnih mjera zaštite.

    7.5. Iz Izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list spisa 19) proizlazi da isti nije prethodno prekršajno osuđivan.

    8. Prvenstveno treba reći da je prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica. Dakle, psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

    8.1. Ovaj sud je utvrdio da je navedene prigode zaista došlo vikanja okrivljenika na njegovu majku da mu je dosta svega, da će sve razbiti te udaranja zatvorenim dlanom ruke po vratima svoje sobe i to na temelju iskaza svjedokinje KC, čiji je iskaz cijenio istinitim, obzirom da je ista iskazivala o događaju u kojem je neposredno sudjelovala, te na temelju zapisnika o njezinom ispitivanju (list spisa 6-7), kao i na temelju navoda iz obrane okrivljenika. Međutim, imajući u vidu da se okrivljeniku stavlja na teret počinjenje nasilja u obitelji psihičkim nasiljem koje da je počinio vikanjem na svoju majku da mu je dosta svega, da će sve razbiti te udaranja zatvorenim dlanom ruke po vratima svoje sobe, to je sud u postupku trebao utvrditi jesu li ovakav postupak okrivljenika imao težinu psihičkog nasilja odnosno potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. Naime, životno je logično da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi među roditeljima i djecom te je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod majke okrivljenika te riječi, kao i način ponašanja okrivljenika prilikom izgovaranja istih ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se njegova majka mogla smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

    8.2. Razmatrajući cjelokupni kontekst i dinamiku događaja, sud je zaključio da se zapravo radilo o obiteljskoj svađi između okrivljenika s jedne strane i njegove majke s druge strane, budući da iz provedenih dokaza, odnosno iskaza svjedokinje i same obrane okrivljenika, proizlazi da je okrivljenik sporne prigode želio ključ majčinog vozila, a ona mu ga nije htjela dati zbog čega je bio frustriran pa je svoju frustraciju iskalio na način da je lupao po vratima, te je njegova majka u svom iskazu pred ovim sudom izričito iskazala kako nju njezin sin svojim ponašanjem spornog dana nije prepao, niti je bila uznemirena u smislu da se bojala za sebe, već je bila uznemirena zato što je bila ljuta i šokirana činjenicom koliko je neposlušan i nedokazan u tom trenu bio pa je ona zbog ljutnje na sina zvala policiju, jer više nije znala kako da mu dokaže da on ne smije voziti dok ne položi vozački ispit. Obzirom na njezin iskaz, iako iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom nasilja u obitelji (list spisa 13-15) proizlazi da je ista bila vidno uznemirena, svjedokinja je decidirano navela da se nije bojala za sebe, već da je njena uznemirenost bila isključivo ljutnja prema ponašanju sina. Također, ista niti u svojem iskazu danom pred sudom, niti u iskazu danom policijskim službenicima neposredno nakon događaja (list spisa 6-7) ne navodi da bi ponašanje njezinog sina izazvalo povredu njezina dostojanstva. Naime, životno je i logično da osobe u svađi osjećaju uznemirenost, ali sud smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o ugrožavanju psihičke opstojnosti člana obitelji odnosno nekom obliku psihičkog pritiska koji bi zbog svog modaliteta i intenziteta bili objektivno podobni prouzročiti povredu dostojanstva ili uznemirenost u smislu bitnog obilježja prekršaja nasilja u obitelji psihičkim nasiljem. Naime, sud smatra kako uznemirenost nižeg stupnja kao što je ljutnja na dijete radi iskazivanja neposlušnosti, a uzimajući u obzir izgovorene riječi i ponašanje okrivljenika te okolnost da iz provedenih dokaza ne proizlazi da je ponašanje sina sporne prigode kod majke izazvalo osjećaj uznemirenosti, straha ili povrede dostojanstva, u konkretnom slučaju predstavlja obiteljsku svađu majke i sina te u konkretnoj situaciji nisu ostvarena obilježja prekršaja nasilja u obitelji psihičkim nasiljem.

    9. Slijedom svega navedenog, sud je okrivljenika na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe za učin djela prekršaja psihičkog nasiljem u obitelji.

    10. Troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    U Zadru 26. kolovoza 2025.

    Sudska savjetnica

    Sutkinja

    Luana Mičić Oljica

    Nediljka Dereta

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano putem ovog Suda Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.

    DOSTAVNA NAREDBA:

    1. okrivljeniku: NC,

    2. tužitelju: PU zadarskoj, Policijskoj postaji Zadar,

    3. u spis-ovdje.

    PO PRAVOMOĆNOSTI:

    1. žrtvi: KC.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.