Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž-758/2025-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u pravnoj stvari predlagateljice PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv protustranaka 1. IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ljubica Vuković, odvjetnica u Splitu i 2. OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi 1. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-326/2024-13 od 11. veljače 2025., 26. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba 1. protustranke ČE i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-326/2024-13 od 11. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao zgrada u [adresa], anagrafske oznake [adresa], položen na drugom katu, stan br.7., površine 84,84 m2, koji se sastoji od: tri sobe, kuhinje, blagovaonica, izbe, kupaonice, hodnika, predsoblja i balkona, a nalazi se u zgradi koja je sagrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica]; z.k. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], civilnom diobom na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima na način da predlagateljici PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 1/3 dijela postignute vrijednosti te predloženici ad 1) ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne1/3 dijela postignute vrijednosti i predloženiku ad 2) OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 1/3 dijela postignute vrijednosti.
II Dužni su predloženici ad 1) i 2) u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi predlagateljici troškove postupka u iznosu od 307,46 Eur-a/2.315,20 kn (po fiksnom tečaju konverzije)."
2 . Protiv tog rješenja žali se 1. protustranka iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.
3. Žalba nije osnovana.
4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. U odnosu na žalbene navode da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 11. ZPP ovdje valja reći da se ti žalbeni navodi odnose na pravilnost u zakonitost rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj R1-326/2024-5 od 25. srpnja 2024. (list 112 spisa). Tim rješenjem smatra se povučenim prijedlog 1. protustranke za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Protiv tog rješenja bila je dopuštena posebna žalba. Kako protiv tog rješenja nije podnesena žalba, isto je postalo pravomoćno. Stoga, žalbeni navodi 1. protustranke koji se odnose na pravilnost i zakonitost navedenog prvostupanjskog rješenja ukazuju se bespredmetnim jer ovaj sud drugog stupnja ne može ispitivati pravilnost i zakonitost tog rješenja (a bez da je isto pobijano posebnom žalbom podnesenom u zakonom propisanom roku).
6. U pravu je 1. protustranka kada ukazuje da je prvostupanjski sud povrijedio odredbu čl. 260. st. 1. ZPP (jer vještak Josip Šitum nije saslušan, odnosno jer isti nije usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje). No, time u konkretnom slučaju ipak nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 260. st. 1. ZPP. Naime, navedena povreda odredbe čl. 260. st. 1. ZPP nije bila, a niti je mogla biti od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja. Ovo stoga što se navedeni vještak nakon što je izradio pisani nalaz i mišljenje te nakon što je na isti 1. protustranka imala primjedbe, pismeno očitovao na njezine primjedbe. Stoga, iz navedenog razloga 1. protustranka nije bila uskraćena u bilo kakvom procesnom pravu, odnosno mogućnosti dispozicija i korištenja odgovarajućih pravnih sredstava u ovom postupku.
7. Osim toga, na ročištu od 24. travnja 2023. 1. protustranka je tek uopćeno (i to na pitanje suda) navela da je potrebno pozvati vještaka radi saslušanja i to samo radi usmenog obrazloženja nalaza i mišljenja, a pritom 1. protustranka ničim konkretnim ne ukazuje da bi izrađeni pisani nalaz i mišljenje te pisano očitovanje vještaka imali bilo kakve konkretne nedostatke koje bi trebalo razjasniti.
8. Pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod predmetnog postupka. Zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica (u odnosu na predmet diobe, opseg zajedničke stvari, pravo suvlasništva pojedinih suvlasnika te o veličini njihovih udjela) u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Prvoprotustranka u žalbi ničim konkretnim niti ne ukazuje koja bi to pravno odlučna činjenica bila pogrešno utvrđena ili bi ju prvostupanjski sud propustio utvrditi.
9. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00
– odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta) kada je uslijed nemogućnosti fizičke diobe predmetnog stana, odlučio razvrgnuti suvlasničku zajednicu na tom stanu civilnom diobom (prodajom na javnoj dražbi) te podjelom dobivenog iznosa strankama razmjerno suvlasničkim dijelovima (svakoj 1/3 dijela). Stoga, nije u pravu 1. protustranka niti kada smatra da je u postupku pred prvostupanjskim sudom ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
10. Konačno, na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja nisu odlučni žalbeni navodi 1. protustranke da bi predmetni stan predstavljao njezin dom te da je njezino pravo na dom povrijeđeno donošenjem pobijanog prvostupanjskog rješenja. Naime, samim donošenjem pobijanog prvostupanjskog rješenja (i pravomočnošću toga rješenja) eventualno pravo na dom 1. protustranke nije niti moglo biti povrijeđeno. Eventualno pravo na dom 1. protustranke u određenim okolnostima može biti povrijeđeno tek izvršenjem pobijanog prvostupanjskog rješenja. No, 1. protustranka bi u slučaju povrede prava na dom mogla koristiti odgovarajuća pravna sredstva pozivajući se na pravo na dom.
11. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu 1. protustranke te potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.
U Velikoj Gorici 26. kolovoza 2025.
Sudac
Jasminka Pavković
