REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-5081/2024-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Branki Crnogorac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Bjelovar, Vlahe Paljetka 2, OIB: 36162371878, radi ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, 26. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, KLASA: UP/I-211-03/24-07/3324, URBROJ: 511-02-04-4-24-1 od 21. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-211-03/24-07/3324, URBROJ: 511-02-04-4-24-1 od 21. studenog 2024. u točki 1. ukida se i oduzima vozačka dozvola broj [broj vozačke dozvole], izdana na ime tužitelja, a točkom 2. određeno je da je tužitelj dužna vozačku dozvolu predati tuženiku u roku od 8 dana od dana primitka rješenja.
2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da nije zaprimio opomenu kada se približio kritičnom broju bodova, da su mu za svaki prekršaj neopravdano dodijeljeni maksimalni bodovi te da razlozi rješenja nisu dovoljno obrazloženi. Naglašava da je hrvatski ratni invalid VIII. skupine, u invalidskoj mirovini od 1996., slabijeg i trajno narušenog zdravlja te ovisan o mobilnosti radi liječenja. Oduzimanje dozvole bi za njega imalo osobito teške posljedice jer bi ponovno mogao polagati vozački ispit tek za dvije godine. Tužitelj predlaže poništiti rješenje u cijelosti, odnosno vratiti predmet tuženom tijelu na ponovni postupak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da je tužitelj u razdoblju od 1. studenoga 2022. do 1. studenoga 2024. pravomoćnim sudskim odlukama prikupio 12 negativnih bodova, čime su ispunjeni uvjeti iz članka 286. stavka 4. Zakona pa mu je ukinuta i oduzeta vozačka dozvola. Tuženik naglašava da nema obvezu upozoravati vozače na približavanje kritičnom broju bodova te da broj bodova proizlazi iz zakonskih odredbi, a ne iz diskrecije. Protivi se tužbenim navodima i predlaže odbijanje tužbe.
4. Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je 26. kolovoza 2025. održao usmenu i javnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih stranaka.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je da tužitelj u razdoblju dvije godine na temelju pravomoćnih odluka o prekršajima prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova.
7. Na temelju tih činjenica tuženik je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz članka 286. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 114/22. i 133/23., dalje Zakon) za ukidanje i oduzimanje tužiteljeve vozačke dozvole.
8. Prema odredbi članka 286. stavka 4. Zakona vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.
9. Ovaj Sud je na temelju članka 49. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje ZUS) uzeo u obzir pravno relevantne činjenice o pravomoćnim prekršajnim odlukama, koje su utvrđene u postupku donošenja osporavanog rješenja jer sukladne podacima spisa predmeta upravnog postupka. Naime, tužitelj je presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici, poslovni broj: 45. Pp-625/2023-8 od 17. ožujka 2023., pravomoćnom 6. srpnja 2023., proglašen krivim za prekršaj iz članka 199. stavka 8. Zakona. Nadalje, tužitelj je presudom Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: Pp-228/2024-5 od 8. listopada 2024., pravomoćnom 20. listopada 2024., proglašen krivim za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona.
10. U konkretnom predmetu ex lege su nastupile pravne posljedice osude za prekršaj. Naime, za prekršaj iz članka 199. stavka 8. Zakona, koji je počinjen 19. veljače 2023., tužitelj je na temelju članka 199. stavka 16. Zakona dobio šest (6) negativnih prekršajnih bodova. Nadalje, za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona, koji je počinjen 11. siječnja 2024., tužitelj je dobio na temelju članka 289. stavka 6. Zakona šest (6) negativnih prekršajnih bodova.
11. Negativni prekršajni bodovi nisu ni kazna niti druga mjera koja se primjenjuje u prekršajnom postupku, već su pravna posljedica osude koja se propisuje zakonom za počinitelja koji je pravomoćno proglašen krivim za osobito teške prekršaje. Stoga se u izreci odluke o prekršajima ne određuje da će okrivljeniku u evidenciju vozača upisati negativni prekršajni bodovi, već se negativni prekršajni bodovi po sili zakona upisuju u evidenciju. Pritom je očito da je zakonodavac smatrao da su navedeni prekršaji osobito teški prekršaji zbog čega je propisao negativne prekršajne bodove za te prekršaje.
12. Neosnovan je prigovor tužitelja da ga je tuženik bio dužan upozoriti na približavanje kritičnom broju bodova jer takva obveza ne proizlazi iz Zakona. Neosnovani su i prigovori o nejasnim kriterijima dodjele bodova, budući da ih propisuje izravno zakon, a ne odluka tuženika.
13. Sud je svjestan osobnih i zdravstvenih okolnosti tužitelja, ali one nisu pravno relevantne za primjenu članka 286. stavka 4. Zakona, budući da navedena odredba ne dopušta individualizaciju odluke.
14. Ustavni sud Republike Hrvatske nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 286. stavaka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22.), odnosno nije našao da su te zakonske odredbe protivne članku 31. stavak 2. Ustava (načelo ne bis in idem) uz obrazloženje kako se u hrvatskom pravnom sustavu zabrana upravljanja motornim vozilom zbog prometnih prekršaja može izreći:
- neposredno, na temelju Prekršajnog zakona, kao dio kazne, uz novčanu kaznu ili kaznu zatvora; ona obično odražava težinu počinjenog prekršaja i njezino trajanje može se razlikovati; legitimni cilj ove zaštitne mjere jest odvraćanje počinitelja od počinjenog prekršaja i prevencija, te se treba smatrati "kaznenom" po prirodi stvari; i
- kao izravna pravna posljedica pravomoćne osude pojedinca za određene prekršaje na temelju kojih je, kroz određeno razdoblje, prikupio određeni broj negativnih prekršajnih bodova, kako je to propisano člankom 268. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i na čiju primjenu upućuje članak 79. Prekršajnog zakona; ovakva zabrana upravljanja motornim vozilom primjenjuje se automatski, bez novog ispitivanja prijašnjih prometnih prekršaja i krivnje počinitelja, te neovisno o vrsti prekršajnih djela i prekršajnopravnih sankcija izrečenim za ta djela; drukčije rečeno, ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole vozačima iz članka 286. Zakona o sigurnosti prometa na cestama preventivnog je karaktera, te je usmjereno na osiguranje sigurnosti u prometu, a ne na kažnjavanje vozača kao počinitelja prekršajnih djela (tako Ustavni sud u odluci broj: U-I-4218/2022 od 27. rujna 2022.).
15. Prilikom izricanja mjere ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole nadležno tijelo ne ispituje počinjene prometne prekršaje tužitelja ni njegovu krivnju, već vozaču izriče tu mjeru nakon što je uvidom u evidenciju utvrdi da je vozač, u posljednje dvije godine na temelju pravomoćnih odluka prikupio dvanaest (12) negativnih prekršajnih bodova. Mjera koja se izriče je izravna i predvidljiva posljedica njegovog ponašanja u ograničenom razdoblju u kojem je pokazao kako nije podoban za posjedovanje vozačke dozvole (Ustavni sud u odluci broj: U-I-4218/2022 od 27. rujna 2022.) 16. Državu obvezuje ne samo da se suzdrži od „namjernog” oduzimanja života već i da poduzme odgovarajuće korake kako bi zaštitila živote osoba pod njezinom jurisdikcijom. Pozitivna obveza države u kontekstu sigurnosti cestovnog prometa podrazumijeva, prvo, obvezu uspostavljanja odgovarajućeg skupa preventivnih mjera usmjerenih na osiguravanje javne sigurnosti i smanjenje broja prometnih nesreća i, drugo, obvezu osiguravanja učinkovitog funkcioniranja tih mjera u praksi (Europski sud za ljudska prava u predmetu Smiljanić protiv Hrvatske, zahtjev br. 3593/14, presuda od 25. ožujka 2021.).
17. Mjerodavne odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama kogentne su naravi, ne podliježu odmjeravanju niti odlučivanju hoće li biti primijenjene od strane javnopravnog tijela (niti od strane upravnog suda), neovisno o osobnim, obiteljskim i drugim okolnostima stranke. Vozači se, naime, sami izlažu riziku ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole ako u propisanom razdoblju počine prometne prekršaje dovoljno ozbiljne za primjenu relevantnih zakonskih odredbi. Riječ je o odredbama kojima se štiti javni interes sigurnosti cestovnog prometa, i to smanjivanjem rizika da u tom prometu zakonito sudjeluju osobe koje ozbiljno krše prometne propise.
18. Tuženik je u upravnom postupku, polazeći od pravomoćnih odluka o prekršajima, osnovano utvrdio da su ispunjene pretpostavke za ukidanje i oduzimanje tužiteljeve vozačke dozvole, imajući na umu broj prikupljenih negativnih prekršajnih bodova i razdoblje u kojem su ti bodovi prikupljeni.
19. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da je osporavano rješenje zakonito.
20. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.
U Zagrebu, 26. kolovoza 2025.
Sudac:
Ante Drezga
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. OK, [adresa]
2. MUP RH, PU Bjelovarsko-bilogorska, [adresa] Bjelovar, V. Paljetka 2
3. U spis
