REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 66 Ovr-2139/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja BD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika Zagrebački hodling d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku u Zagrebu, I. Đorđića 19, radi ovrhe, dana 26. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovnog broja Pn-343/15 od 3. rujna 2021., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovršenika Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja BD, OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troška postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U ovom postupku, protiv ovršenice je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovnog broja Pn- 343/15 od 3. rujna 2021., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).
2. Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
3. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovnog broja Gž-2430/21 od 13. veljače 2025., dok vjerojatnost nastanka štete obrazlaže navodeći da imovina ovrhovoditeljice nije dostatna za povrat novčanih sredstava ako revizija bude prihvaćena kao i da će provedba izravne naplate imati negativne posljedice na njegovo poslovanje i, posljedično tome, na stanovnike Grada Zagreba.
4. U podnesku od 2. srpnja 2025. ovrhovoditelj je osporio navode ovršenika iznesene u prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.
5. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
6. Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.
7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.
8. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.
9. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavk 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22,, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.
10. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.
11. U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet postupka izravne naplate i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.
12. Postupak izravne naplate se vodi radi namirenja tražbine po osnovi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koja je nastala kao posljedica pada ovrhovoditeljice za koji je odgovaran ovršenik uslijed kojeg je ovrhovoditeljica zadobila tjelesne ozljede zbog kojih ista ima trajni invaliditet od 85%.
13. Ovršenik je u prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava naveo da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovnog broja Gž-2430/21 od 13. veljače 2025., međutim ovršenik ne navodi razloge zbog kojih smatra da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju, slijedom čega isti nije dokazao vjerojatnost uspjeha u tom postupku.
14. U odnosu na navedeno, sud ističe da samo podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije ne podrazumijeva i da će revizija biti dopuštena, štoviše, podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije ponekada može biti motivirano isključivo stvaranjem uvjeta za odgodu ovrhe/prijenosa, a ne pravnom stavu stranke da određena presuda nije pravilna i zakonita.
15. Stoga, budući ovršenik nije naveo iz kojih razloga smatra da osnova za plaćanje nije pravilna i zakonita odnosno iz kojih razloga smatra da će prijedlog za dopuštenje revizije biti prihvaćen odnosno revizija dopuštena, ovršenik nije dokazao vjerojatnost uspjeha u revizijskom postupku, a samim time niti vjerojatnost nastanka štete.
16. Osim toga, sud ukazuje da naknada štete zbog povrede prava osobnosti predstavlja imovinsku zadovoljštinu za duševno i tjelesno trpljenje koje je ovrhovoditeljica trpjela i trpi zbog ozljeda nastalih u štetnom događaju za koji odgovara ovršenik, a ujedno će joj u određenoj mjeri i ublažiti poteškoće s kojima se suočava u svakodnevnom životu, a koje su posljedica trajnog invaliditeta od 85%, pri čemu valja napomenuti da je ovrhovoditeljica rođena 1987., dakle radi se o osobi mlađe životne dobi, što znači da će istu navedene poteškoće dodatno ograničavati, vjerojatno i djelomično onemogućavati, u životnim aktivnostima karakterističnim za njezinu životnu dob.
17. U tom smislu, sud ne prihvaća stav ovršenika prema kojem je visina tražbine dostatna za odgodu prijenosa.
18. Naime, prihvaćanje takvog stava podrazumijeva da se prijenos zaplijenjenih sredstava odgodi u svakom postupku izravne naplate koji se vodi radi namirenja tražbine visokog iznosa, a što nije smisao instituta odgode prijenosa.
19. Smisao instituta odgode prijenosa jest spriječiti prijenos novčanih sredstava ovršenika ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno ako postoji sumnja u pravo vjerovnika na njezino namirenje, a ne uskraćivati ovrhovoditelju ispunjenje tražbine na koje ima pravo samo zato jer se radi o tražbini visokog iznosa.
20. Osim toga, visina tražbine u smislu vjerojatnosti nastanka štete se može utvrđivati i kao vjerojatnost nastanka štete za ovršenika jer se radi o tražbini visokog iznosa koju prosječna osoba neće moći vratiti u razumnom roku, ali i kako šteta za ovrhovoditelja kojem su ta novčana sredstva potrebna da otkloni štetne posljedice uzrokovane postupanjem ovršenika, neovisno o kojem pravnom odnosu se radi (imovinska/neimovinska šteta, zajam, ispunjenje ugovora i slično).
21. U odnosu na imovinske prilike ovrhovoditeljice, sud prvo ističe da ovršenik nije dostavio niti jedan dokaz na temelju kojeg bi sud mogao utvrditi istinitost njegovih navoda o nedostatnoj imovini ovrhovoditeljice.
22. Međutim, čak i neovisno o tome, valja napomenuti da je izvjesno da su loše imovinske prilike ovrhovoditeljice barem djelomično uzrokovane njezinom znatno smanjenom životnom i radnom sposobnošću (85%), koje smanjenje je posljedica upravo štetnog događaja za koji odgovara ovršenik, slijedom čega imovinske prilike ovrhovoditeljice treba cijeniti uzimajući u obzir i tu činjenicu.
23. U suprotnom, kada bi se imovinske prilike ovrhovoditeljice cijenile neovisno o tome što su iste sigurno uzrokovane i štetnim događajem, isto bi imalo za posljedicu da se ovrhovoditeljici kao otegotnom uzima okolnost koju je uzrokovao ovršenik, a što nije niti pravno niti životno niti moralno prihvatljivo.
24. Slijedom navedenog, budući ovršenik nije dokazao ispunjenje kumulativnih pretpostavki iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
25. Obzirom je prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odbijen nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 5. OZ-a za naknadu troška ovršeniku, slijedom čega je zahtjev za naknadu troška sastava navedenog prijedloga odbijen (točka II. izreke).
26. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 2. srpnja 2025. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenom prijedlogu ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a (točka III. izreke rješenja).
U Zagrebu, 26. kolovoza 2025.
Sudac:
Mirna Jakovac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku po punomoćniku
