REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-237/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja ČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Gracin, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Gracin & Vatroslav Šego u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKOG ELEKTRIČNOG TRAMVAJA, Zagreb, Ozaljska 105, OIB: 82031999604, kojeg zastupa punomoćnik Denis Bajs, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika RR, odvjetničkog vježbenika, 26. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKOM ELEKTRIČNOM TRAMVAJU d.o.o., iz Zagreba, Ozaljska 105, OIB: 82031999604, u roku od 15 dana isplatiti tužitelju ČR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.947,61 eura bruto uvećano za zakonske kamate koje teku:
- za siječanj 2020. na iznos od 107,97 eura od 11. veljače 2020. do isplate,
- za veljaču 2020. na iznos od 94,33 eura od 11. ožujka 2020. do isplate,
- za ožujak 2020. na iznos od 104,27 eura od 11. travnja 2020. do isplate,
- za travanj 2020. na iznos od 104,39 eura od 11. svibnja 2020. do isplate,
- za svibanj 2020. na iznos od 99,67 eura od 11. lipnja 2020. do isplate,
- za lipanj 2020. na iznos od 104,43 eura od 11. srpnja 2020. do isplate,
- za srpanj 2020. na iznos od 109,17 eura od 11. kolovoza 2020. do isplate,
- za kolovoz 2020. na iznos od 99,68 eura od 11. rujna 2020. do isplate,
- za rujan 2020. na iznos od 104,43 eura od 11. listopada 2020. do isplate,
- za listopad 2020. na iznos od 104,43 eura od 11. studenog 2020. do isplate,
- za studeni 2020. na iznos od 99,68 eura od 11. prosinca 2020. do isplate,
- za prosinac 2020. na iznos od 109,17 eura od 11. siječnja 2021. do isplate,
- za siječanj 2021. na iznos od 99,68 eura od 11. veljače 2021. do isplate,
- za veljaču 2021. na iznos od 94,93 eura od 11. ožujka 2021. do isplate,
- za ožujak 2021. na iznos od 109,71 eura od 11. travnja 2021. do isplate,
- za travanj 2021. na iznos od 105,09 eura od 11. svibnja 2021. do isplate,
- za svibanj 2021. na iznos od 100,32 eura od 11. lipnja 2021. do isplate,
- za lipanj 2021. na iznos od 105,09 eura od 11. srpnja 2021. do isplate,
- za srpanj 2021. na iznos od 105,09 eura od 11. kolovoza 2021. do isplate,
- za kolovoz 2021. na iznos od 105,09 eura od 11. rujna 2021. do isplate,
- za rujan 2021. na iznos od 105,09 eura od 11. listopada 2021. do isplate,
- za listopad 2021. na iznos od 100,32 eura od 11. studenog 2021. do isplate,
- za studeni 2021. na iznos od 105,09 eura od 11. prosinca 2021. do isplate,
- za prosinac 2021. na iznos od 109,87 eura od 11. siječnja 2022. do isplate,
- za siječanj 2022. na iznos od 98,65 eura od 11. veljače 2022. do isplate,
- za veljaču 2022. na iznos od 105,61 eura od 11. ožujka 2022. do isplate,
- za ožujak 2022. na iznos od 110,41 eura od 11. travnja 2022. do isplate,
- za travanj 2022. na iznos od 101,06 eura od 11. svibnja 2022. do isplate,
- za svibanj 2022. na iznos od 105,83 eura od 11. lipnja 2022. do isplate,
- za lipanj 2022. na iznos od 105,77 eura od 11. srpnja 2022. do isplate,
- za srpanj 2022. na iznos od 100,98 eura od 11. kolovoza 2022. do isplate,,
- za kolovoz 2022. na iznos od 110,58 eura od 11. rujna 2022. do isplate,
- za rujan 2022. na iznos od 105,76 eura od 11. listopada 2022. do isplate,
- za listopad 2022. na iznos od 96,90 eura od 11. studenog 2022. do isplate,
- za studeni 2022. na iznos od 110,06 eura od 11. prosinca 2022. do isplate,
- za prosinac 2022. na iznos od 97,57 eura od 11. siječnja 2023. do isplate,
- za siječanj 2023. na iznos od 110,71 eura od 11. veljače 2023. do isplate,
- za veljaču 2023. na iznos od 100,75 eura od 11. ožujka 2023. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 31. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa nadalje po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
II. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKOM ELEKTRIČNOM TRAMVAJU d.o.o., Zagreb, Ozaljska 105, OIB: 82031999604, da tužitelju ČR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka, u iznosu prema određenju suda, uvećano za zakonske kamate koje na taj iznos teku od presuđenja do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."
II. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 937,50 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 26. kolovoza 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je od 1. travnja 2018. u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu „Samostalni tehnolog II“, šifra radnog mjesta Z0272. Radni odnos zasnovan je Ugovorom o radu na kojem je naveden datum 27. ožujka 2018. Radni odnos tužitelja je naknadno uređen sklapanjem novog Ugovora o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto „Samostalni tehnolog prometa“, šifra radnog mjesta M0224 pri čemu se u naravi radi o istom radnom mjestu te tužitelj od kada je zasnovao radni odnos do danas radi na istim poslovima. Do provedbe statusnih promjena 2018. tuženik je imao svojstvo podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o., pa se na radne odnose primjenjivao Temeljni kolektivni ugovor u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba (dalje TKU). Nakon provedbe statusnih promjena i osnivanja tuženika kao pravne osobe kod njega je produžena primjena istog TKU do donošenja zasebnog kolektivnog ugovora. Tim Temeljnim kolektivnim ugovorom u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba od veljače 2002. (kasnije promijenjen naziv u „Temeljni kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o.“), kao i Dodatkom V. Temeljnog kolektivnog ugovora te Pravilnikom o radu za društvo Zagrebački holding d.o.o., a koji su se do 31. prosinca 2019. primjenjivali kod tuženika, određeno je da osnovnu plaću radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak čini zbroj umnoška osnovice i koeficijenta karakteristične skupine poslova i zadaća u koju je razvrstano radno mjesto na koje je radnik raspoređen, stalnog dodatka i dodatka na radni staž. Predmetni TKU prestao je važiti stupanjem na snagu Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. prosinca 2019., koji se primjenjivao od 1. siječnja 2020. sve do 1. siječnja 2023. od kada se primjenjuje Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 8. veljače 2023. Jednako kao TKU, i oba naknadno sklopljena kolektivna ugovora, u članku 67. istovjetno reguliraju pitanje osnovne plaće, dakle, pri izračunu plaće osnovica se množi s koeficijentom grupe složenosti (razreda) u koju je svrstano radno mjesto radnika. Tijekom trajanja radnog odnosa, stupanjem na snagu novih kolektivnih ugovora, tužiteljevo radno mjesto promijenilo je grupu složenosti i razvrstano je u grupu s većim pripadajućim koeficijentom. Tako su prema TKU, člankom 71. sva radna mjesta razvrstana u deset grupa složenosti poslova i zadaća pri čemu je za svaku grupu utvrđen pripadajući raspon koeficijenata složenosti poslova. Tužiteljevi poslovi za koje je zahtijevana visoka stručna sprema, a koji su opisani kao - vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova svrstani su u IX. grupu složenosti poslova (VSS) s koeficijentom složenosti poslova u rasponu od 3,21 do 3,65. S obzirom da je tužiteljevo radno mjesto bilo svrstano u tu IX. grupu složenosti poslova, Ugovorom o radu od 27. ožujka 2018. određeno je kako će se radniku, ovdje tužitelju, obračunavati i isplaćivati plaća sukladno Kolektivnom ugovoru i to prema koeficijentu složenosti poslova 3,30. Kolektivnim ugovorom za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. prosinca 2019. s primjenom od 1. siječnja 2020. mijenjaju se grupe složenosti poslova i to na način da su člankom 70. sva radna mjesta po novome svrstana u četiri grupe složenosti poslova s pripadajućim koeficijentima. Tužiteljevi poslovi - vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova sada svrstani u IV. grupu složenosti poslova (VSS) s promijenjenim rasponom koeficijenta složenosti poslova i to u rasponu od 3,51 do 5,00. Istovjetne grupe složenosti poslova te pripadajući koeficijenti utvrđeni Kolektivnim ugovorom iz 2019. zadržani su i u trenutno važećem Kolektivnom ugovoru iz 2023., a čijim Dodatkom od 31. ožujka 2023. s primjenom od 1. ožujka 2023. je definiran Katalog radnih mjesta kojim su utvrđene grupe složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima složenosti poslova i stručnim spremama. Radna mjesta definirana su i raspoređena sukladno provedenoj sistematizaciji radnih mjesta pa je radno mjesto tužitelja „Samostalni tehnolog II“ prestalo postojati i prevedeno je u radno mjesto „Samostalni tehnolog prometa“. Sukladno Katalogu radnih mjesta, radno mjesto „Samostalni tehnolog prometa“ svrstano je u IV. grupu složenosti poslova za koje je predviđen koeficijent složenosti poslova u visini 3,55 pa je i u tužiteljevom trenutno važećem ugovoru određeno kako će se radniku isplaćivati plaća prema koeficijentu složenosti poslova 3,55. Kako je već ranije istaknuto, tužitelj od trenutka zasnivanja radnog odnosa pa do danas radi na istom radnom mjestu s identičnim radnim zadacima koji se poslovi karakteriziraju kao vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna specijalistička znanja, a koji su od donošenja Kolektivnog ugovora iz 2019. svrstani u IV. grupu složenosti poslova s predviđenim koeficijentom složenosti poslova u rasponu od 3,51 do 5,00. Međutim, iako su još od 2020. tužiteljevi poslovi svrstani u grupu IV. za koju je predviđen minimalni koeficijent 3,51 tuženik je nastavio tužitelju obračunavati plaću primjenom koeficijenta stare nevažeće IX. grupe složenosti u visini 3,30 sve do donošenja Kolektivnog ugovora iz 2023., odnosno Dodatka od 31. ožujka 2023. s primjenom od 1. ožujka 2023., a kada je i sklopljen novi ugovor o radu kojim je utvrđen koeficijent složenosti poslova u iznosu od 3,55. Člankom 9. Zakona o radu je propisano: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Člankom 184. Kolektivnog ugovora iz 2019. određeno je: „Ako je određeni uglavak individualnog ugovora o radu nepovoljniji od odredbe ovog Ugovora, izravno će se umjesto takvog uglavka primjenjivati odredba ovog Ugovora. Na odredbe ugovora o radu, sklopljenih sa radnicima do dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, kojima se utvrđuje primjena Pravilnika o radu, odnosno Pravilnika o plaćama, naknadama plaće i isplatama na teret troškova poslovanja, neposredno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.“ Dakle, tuženik je morao neposredno primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovora iz 2019. kao povoljnije te tužitelju od samog stupanja na snagu tog kolektivnog ugovora obračunavati plaću primjenjujući koeficijent sukladno članku 70. koji je za tužiteljevo radno mjesto predvidio raspon od 3,51 do 5,00. Da je tomu tako potvrđuje i činjenica da je tuženik naknadno uistinu i uskladio stvarno stanje s propisanim te nakon donošenja Kolektivnog ugovora iz 2023., odnosno Dodatka od 31. ožujka 2023. s primjenom od 1. ožujka 2023, ponudio tužitelju novi ugovor o radu s koeficijentom 3,55 sukladno članku 70. Kolektivnog ugovora iz 2023. koja odredba je sadržajno istovjetna odredbi članka 70. Kolektivnog ugovora iz 2019. Zaključuje se, dakle, da se tužitelju plaća od 2020. do travnja 2023. neosnovano isplaćivala po koeficijentu koji je po važećim kolektivnim ugovorima bio predviđen za III. grupu složenosti poslova za poslove više stručne spreme iako tužitelj od zasnivanja radnog odnosa, pa sve do danas, radi poslove visoke stručne spreme na istom radnom mjestu s identičnim radnim zadacima. S obzirom na sve ranije navedeno, unatoč tome što je Ugovorom o radu određeno da se tužitelju plaća obračunava i isplaćuje po koeficijentu 3,30 tuženik je bio dužan nakon stupanja na snagu novog kolektivnog ugovora obračunavati i isplaćivati plaću tužitelju po koeficijentu 3,55. Temeljem izračuna razlike plaće primjenom koeficijenta 3,55 u skladu s podacima sadržanima u priloženim platnim listama, proizlazi kako je tužitelj za period od 1. siječnja 2020., kao dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora iz 2019., pa do zaključno s travnjem 2023., uskraćen za 5.101,20 eura bruto, a koji iznos predstavlja razliku plaća koje su mu morale biti obračunate i isplaćene po koeficijentu 3,55 i plaća koje su mu obračunate i isplaćene po koeficijentu 3,30. Plaća se, u skladu s Kolektivnim ugovorima te ugovorima o radu, isplaćuje najkasnije do desetog dana u mjesecu za rad u prethodnom obračunskom razdoblju. Tužitelj na utuženu razliku plaća u iznosu od 5.101,20 eura bruto, koje mu je tuženik isplaćivao prema koeficijentu 3,30, potražuje zakonske kamate koje na pojedinačne mjesečne iznose teku od 11-og u mjesecu za prethodni mjesec te potražuje i troškove ovog postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
1.1. Podneskom od 29. svibnja 2025. sukladno izračunu tuženika, tužitelj od tuženika potražuje isplatu razlike plaće u odnosu na koeficijent složenosti poslova u iznosu od 3,55 u ukupnom iznosu od 3.947,61 eura bruto sa zateznim kamatama tekućim na mjesečne iznose od 11-og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovani. Tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje isplatu razlike plaće po osnovi razlike u koeficijentima. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan jer radnik ne može tražiti jednostrano povećanje koeficijenta bez da je o tome postignuta suglasnost s poslodavcem i zaključen aneks ugovora o radu kojim će se isti izmijeniti. Navedeno iz razloga što odredba o plaći sukladno odredbama Zakona o radu predstavlja bitan sastojak ugovora o radu. Odredbom čl. 6. Ugovora o radu od 27. ožujka 2018. utvrđeno je da se za obavljanje poslova radnog mjesta „Samostalni tehnolog II“ tužitelju utvrđuje koeficijent složenosti poslova 3,30, a na temelju kojeg se vrši obračun plaće sukladno odredbama Kolektivnog ugovora. Koeficijent određen Ugovorom o radu utvrđen je sukladno Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnice Zagrebački električni tramvaj i pripadajućim mu Prilogom 3. naziva „Katalog radnih mjesta po grupama složenosti poslova“ kojim je za radno mjesto na kojem je tužitelj zaposlen određen koeficijent složenosti poslova 3,30. Tuženik je tužitelju u utuženom razdoblju plaću obračunavao i isplaćivao upravo prema navedenom koeficijentu čime je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju u pogledu isplate plaće. Osnovanost tvrdnji tuženika potvrđena je presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž R-1663/18-2 od 15. siječnja 2019. Pozivanje tužitelja na odredbu čl. 184. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj od 1. siječnja 2020. (u nastavku: KU) je promašeno jer tužitelj ispušta iz vida odredbu čl. 182. i 183. istog KU-a. Odredbom čl. 182. KU-a određeno je da će se na temelju istog pristupiti izradi priloga Ugovora koji će definirati grupe složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima složenosti poslova i stručnim spremama te dodatke za teže uvjete rada s iskazom radnih mjesta s tim uvjetima. Odredbom čl. 183. KU-a određeno je da za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora ugovorne strane imenuju zajedničko Povjerenstvo u koje svaka imenuje po 2 predstavnika, a nastavno je propisano da su ugovorne strane dužne pridržavati se danog tumačenja. U utuženom razdoblju u tijeku je bio postupak definiranja grupa složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima složenosti poslova i stručnim spremama zbog čega je Povjerenstvo za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a na 9. sjednici održanoj dana 18. ožujka 2022. donijelo Zaključak kojim je jednoglasno usvojeno tumačenje odredbe čl. 182. Kolektivnog ugovora na način da se do donošenja priloga primjenjuje pojedinačni koeficijent složenosti poslova za pojedino radno mjesto utvrđeni sklopljenim ugovorima o radu. Prilog iz čl. 182. KU-a i Zaključka Povjerenstva za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a donesen je u ožujku 2023. kao Katalog radnih mjesta kojim su utvrđene grupe složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima složenosti poslova i stručnim spremama te dodaci za teže uvjete rada s iskazom radnih mjesta s tim uvjetima. Navedeno tužitelj ne spori. Dakle, u utuženom razdoblju nije donesen prilog iz čl. 182. KU-a pa za to razdoblje tužitelj nije niti imao pravo na primjenu većeg koeficijenta od onog iz ugovora o radu. Predmetni Pravilnik sve do dana donošenja Dodatka Kolektivnom ugovoru iz 2023. nije zamijenjen novim niti je na drugi način stavljen izvan snage. Tužitelj i tuženik su tek nakon donošenja navedenog priloga sklopili ugovor o radu što je u skladu s čl. 182. KU-a i tumačenjem Povjerenstva od 18. ožujka 2022. Navedeni ugovor ne proizvodi pravne učinke unatrag niti ima pravni značaj za utuženo razdoblje jer ne predstavlja usklađenje stvarnog stanja s propisanim, već postupanje u skladu s važećim aktima tuženika i odredbom čl. 182. KU-a. Stoga, tuženik je u utuženom razdoblju tužitelju pravilno obračunao i isplatio plaću sukladno ugovoru o radu koji je u to vrijeme važio. Konačno, tužiteljev tužbeni zahtjev neosnovan potvrđuju sudske odluke naslovljenog suda i viših sudova donesene u činjenično i pravno identičnim predmetima, u kojima je zauzet jedinstveni stav da je ovdje tuženik postupao zakonito kada je u razdobljima koji se preklapaju s utuženim razdobljem u ovom postupku radnicima isplaćivao plaću prema ugovoru o radu. Slijedom navedenog, predlaže se naslovljenom sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku, uvećanog za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja odluke pa do isplate.
3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 27. ožujka 2018. (str. 10-11 spisa), Obavijest t.d. Zagrebački holding d.o.o. od 29. prosinca 2017. (str. 12 spisa), Izvadak iz Pravilnika o radu t.d. Zagrebački holding d.o.o. iz studenog 2016.(str. 13-16 spisa), Izvadak iz TKU iz veljače 2002. (str. 17-21 spisa), Dodatak V. TKU za radnike u t.d. Zagrebački holding d.o.o. (str. 21-27 spisa), Kolektivni ugovor za radnike u t.d. Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz 2019. (str. 28- 68 spisa), Kolektivni ugovor za radnike u t.d. Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz veljače 2023. (str. 69-110 spisa), Dodatak TKU za radnike u t.d. Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. ožujka 2023. (str. 110-143 spisa), platne liste tužitelja (str. 144- 151 spisa), Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u t.d. Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 18. ožujka 2022. (str. 160-161 spisa) i izračun bruto plaća tužitelja (str. 216 spisa).
3.1. Pri tome valja istaknuti da sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika za saslušanjem svjedoka TR na okolnost isplate plaća te načina obračuna obzirom se radi o neadekvatnom dokaznom sredstvu za utvrđivanje spornih činjenica dok dokazni prijedlog za saslušanjem tužitelja nije prihvaćen obzirom je tužitelj svoje navode iznio pisanim putem u tijeku postupka te njegovo saslušanje ne bi dovelo do drugačije odluke.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće između plaće koja je tužitelju isplaćena u utuženom razdoblju od siječnja 2020. do travnja 2023. prema koeficijentu 3,30 i plaće koja bi tužitelju pripala da se na njega primijenio koeficijent 3,55 sukladno odredbi čl. 70. KU iz 2019.
6. Uvidom u ugovor o radu od 27. ožujka 2018. utvrđeno je da je tužitelj zaključio s tuženikom ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta "Samostalni tehnolog II", šifra radnog mjesta Z0272, dok je čl. 6. Ugovora o radu za obavljanje poslova radnog mjesta tužitelja ugovoren koeficijent složenosti poslova 3,30 na temelju kojega se vrši obračun plaće sukladno odredbama Kolektivnog ugovora.
7. Iz članka 71. Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba od veljače 2002., proizlazi da su sva radna mjesta razvrstana u deset grupa složenosti poslova, a kao samostalni tehnolog tužitelj je razvrstan u IX. grupu koja se odnosi na radnike koji obavljaju vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova, za koje je predviđen raspon u koeficijentu složenosti poslova od 3,21 – 3,65.
8. Uvidom u Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz prosinca 2019., sud je utvrdio da je čl. 70. propisano kako se sva radna mjesta na koja se primjenjuje KU razvrstavaju u četiri grupe složenosti sa koeficijentima i otežanim uvjetima rada. U članku su navedene i grupe složenosti poslova te je razvidno da se za stručnu spremu VSS, koju ima tužitelj, utvrđuje koeficijent od 3,51-5,00. Nadalje, čl. 182. KU propisano je da će se na temelju istog pristupiti izradi priloga koji će definirati grupe složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima složenosti poslova i stručnim spremama te dodatke za teže uvjete rada s iskazom radnih mjesta s tim uvjetima. Prema čl. 183. KU propisano je da ugovorne strane imenuju zajedničko Povjerenstvo za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU, te da su se ugovorne strane dužne pridržavati danog tumačenja
9. Iz Zaključka Povjerenstva za tumačenje i praćenje primjene odredaba KU od 18. ožujka 2022. (str.160 spisa) proizlazi da je Povjerenstvo tumačilo čl. 182. KU te je utvrdilo da se do donošenja priloga iz čl. 182. KU primjenjuju pojedinačni koeficijenti složenosti poslova za pojedino radno mjesto utvrđeni sklopljenim ugovorom o radu.
10. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da je tužitelju u utuženom razdoblju isplaćivana plaća sukladno zaključenom ugovoru o radu od 27. ožujka 2018., točnije sukladno odredbi čl. 6. Ugovora o radu, a koji se primjenjivao sukladno TKU koji je tada bio na snazi i radnim mjestima razvrstanim po grupama složenosti poslova, a za koje poslove radnog mjesta tužitelja je bio utvrđen koeficijent složnosti poslova 3,30. Sud je utvrdio da ne postoje razlozi da se isti ugovor ne primjenjuje na tužitelja i tuženika za utuženo razdoblje, a da odredba čl. 70. KU iz prosinca 2019. ne daje sama po sebi pravo tužitelju na uvećanje plaće prema zatraženom koeficijentu 3,55 budući da je za primjenu te odredbe potrebno donijeti provedbeni propis o sistematizaciji pojedinih radnih mjesta. Naime, navedenim čl. 182. KU određeno je da će se tek pristupiti izradi priloga koji će definirati grupe složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima složenosti poslova i stručnim spremama kao i dodatke za teže uvjete rada s iskazom radnih mjesta s tim uvjetima. Obzirom da takav prilog nije donesen do 31. ožujka 2023. (do dana do kojeg tužitelj traži isplatu razlike plaće) za radnike zaposlene kod tuženika pa tako i tužitelja primjenjivao se čl. 71. TKU prema kojem je za tužiteljevo radno mjesto propisan koeficijent složenosti poslova od 3,21-3,65.
11. Stoga tužitelj nema pravo na razliku plaće koja je predmetom ovog spora za utuženo razdoblje, budući da je utvrđeno kako je tužitelju u utuženom razdoblju plaća isplaćivana prema važećem ugovoru o radu, te da ne postoji propis koji bi za radno mjesto "Samostalni tehnolog II", na kojem je bio zaposlen tužitelj u utuženom razdoblju, utvrdio plaću prema većem koeficijentu od onoga koji je utvrđen ugovorom o radu.
12. Valja istaknuti i da iz ostale priložene dokumentacije proizlazi da su Pregovarački odbor Poslodavca Zagrebački električni tramvaj d.o.o. i Pregovarački odbor Reprezentativnih sindikata, 8. veljače 2023. donijeli Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o., a 31. ožujka 2023. i Dodatak Kolektivnom ugovoru za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. Navedenim Dodatkom Kolektivnom ugovoru za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj utvrđene su grupe složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima složenosti poslova i stručnim spremama, kao i dodaci za otežane uvjete rada s iskazom radnih mjesta s tim uvjetima, sve sukladno čl. 182. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. Među strankama nije sporno da je sukladno odredbama navedenog Dodatka Kolektivnom ugovoru te Katalogu radnih mjesta koji je dio predmetnog Dodatka, tužitelj sklopio s poslodavcem novi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojim je utvrđeno da će tužitelj za poslodavca obavljati poslove radnog mjesta Samostalni tehnolog prometa. Iz Dodatka Kolektivnom ugovoru za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. ožujka 2023. proizlazi da se za poslove „Samostalni tehnolog prometa“ pod rednim brojem 244 iz priloga I. primjenjuje koeficijent složenosti poslova 3,55 kao što je to navedeno u novom ugovoru u radu. Dakle, utvrđeni novi koeficijent složenosti poslova 3,55 na temelju kojeg se vrši obračun plaće primjenjuje se na tužitelja od sklapanja novog ugovora, a sve sukladno i Zaključku Povjerenstva za tumačenje i praćenje primjene odredaba KU od 18. ožujka 2022. koje je utvrdilo da se do donošenja priloga iz čl. 182. KU primjenjuju pojedinačni koeficijenti složenosti poslova za pojedino radno mjesto utvrđeni sklopljenim ugovorom o radu.
13. U odnosu na navode tužitelja s ročišta 16. srpnja 2025. da je tuženik dužan platiti utuženi iznos čak temeljem naknade štete koja je nastala tužitelju valja reći da je ovaj sud ocijenio kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete na temelju čl. 1045. ZOO-a jer nedostaje kumulativnost svih pretpostavki za štetu.
14. Imajući u vidu sve navedeno valjalo je tužbeni zahtjev odbiti, a na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbiti i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka te odlučiti kao pod točkom I izreke presude.
15. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku.
16. Tako je tuženiku valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 26. ožujka 2025. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 24. travnja 2025. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, trošak zastupanja na ročištu 16. srpnja 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 - 50 bodova, odnosno ukupno 375 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 750,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 937,50 EUR.
17. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 8. srpnja 2025. obzirom je isti ocijenjen nepotrebnim za vođenje postupka, a tuženiku ne pripadaju niti troškovi sudskih pristojbi jer je tužitelj, temeljem čl.11. st. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18), oslobođen od plaćanja istih.
18. Na dosuđeni parnični trošak tuženiku je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 156/23).
19. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 26. kolovoza 2025.
Sudac
Siniša Marinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Tužitelju po pun.
2. Tuženiku po pun.