Pn-185/2020-56

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu u pravnoj stvari tužitelja pod 1. OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2. ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak&Partneri, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza br. 4., zastupan po punomoćnici Andrei Čečuk, odvjetnici u Splitu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave, održane 16. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu održanom 26. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatit tužiteljima slijedeće iznose:

- tužitelju ad/1 iznos od 250.000,00 kn na ime neimovinske štete,

- tužiteljici ad/2 iznos od 250.000,00 kn na ime neimovinske štete,

- tužitelju ad/1 i tužiteljici ad/2 ukupan iznos od 35.000,00 kn na ime imovinske štete, sve iznose sa zateznom zakonskom kamatom po stopi u skladu sa ĉl. 29. st. 2. ZOO- a počam od dana podnošenja ove tužbe pa do isplate. "

II/ Nalaže se tužiteljima da tuženiku isplati troškove parničnog postupka u iznosu 12.417,99 eura.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj 27. travnja 2020. godine navodi se da je u prometnoj nesreći koja se dogodila 14. siječnja 2019. oko 17 sati u [adresa] smrtno stradala LĐ, majka tužitelja, a prometnu nesreću prouzročio je UĐ upravljajući vozilom marke Mercedes C 180, registracijskih oznaka [registarska oznaka]. Zbog svega navedenog tužitelji potražuju neimovinsku štetu zbog smrti bliske osobe, kao i imovinsku štetu koju tužitelji nisu specificirali.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je prometna nesreća nastala na način da je pokojna LĐ u svojstvu pješakinje prelazila kolnik u [adresa] u trenutku kada je bilo upaljeno crveno svjetlo za njen smjer kretanja. Zbog iznesenog imenovana je bila isključivi krivac za prometnu nesreću.

3. Tijekom dokaznog postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka UĐ, svjedokinje GĐ, IĐ i FĐ (list 56-60 spisa), saslušanjem svjedoka MĐ i RĐ (list 74-76 spisa), svjedoka NĐ i TĐ ( list 84-86 spisa), vještačenje po vještaku Nevenu Kralju, vještaku za promet ( list 91-103 spisa), dopuna nalaza i mišljenja vještaka ( list 134-141 spisa), saslušanjem vještaka Nevena Kralja ( list 160-161 spisa), čitanje spisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO-304/2019.

4. Među parničnim strankama nije sporno da je tuženik osiguravatelj vozila marke Mercedes C 180 registarskih oznaka [registarska oznaka] koje je sudjelovala u prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradala LĐ, majka tužitelja. Među strankama je sporno da li je vozač automobila marke Mercedes prouzročio tu prometnu nesreću.

5. U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.)

5.1. Člankom 1001. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan osnovan.

7. Sukladno odredbi članka 7. stavka 1., članka 219. stavka 1., članka 221. a i članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni list SFRJ“ br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., „Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.), prema kojima je naš pravni sustav utemeljen na raspravnom načelu u odnosu na prikupljanje činjenične i dokazne građe spora, a teret inicijative za prikupljanjem dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja.

8. U svojstvu svjedoka UĐ je izjavio da se utužene prigode kretao automobilom marke Mercedes desnom prometnom trakom nakon čega je jedno vozilo ispred njega naglo počelo kočit desetak metara prije semafora, te se on nakon pet šest metara kočenja skrenuo u lijevu prometnu traku istog smjera da bi tada u djeliću sekunde vidio pješakinju. Pokušao je izbjeći udar u nju, ali nije uspio već je s desnom stranom vozila udario pješakinju koja je nakon toga završila ispod vozila koje se kretalo u lijevoj traci. Za njegov pravac kretanja bilo je upaljeno zeleno svjetlo dok je pješakinja prelazila preko crvenog. O tom događaju već je iskazivao u policiji. Pješakinju je uočio u trenutku kada je bila paralelno sa vozilom u desnoj prometnoj traci, a ne zna da li se to vozilo zaustavilo ili nije.

8.1. Svjedokinja GĐ izjavila da se utužene prigode upravljala vozilom marke Fiat Punto u lijevoj prometnoj traci, a za njen smjer kretanja bilo je upaljeno zeleno svjetlo. U jednom trenutku automobil marke Mercedes naglo prešao iz desne u lijevu prometnu traku, a auto ispred nje marke BMW udarilo je u taj Mercedes u kojeg je i ona udarila. Nakon što su se zaustavili vidjeli su pješakinju ispod vozila marke BMW.

8.2. IĐ u vrijeme štetnog događaja upravljao je vozilom marke Toyota Yaris crne boje, te se kretao desnom prometnom trakom normalnom brzinom, te je za njegov smjer bilo upaljeno zeleno svjetlo. Prije semafora uočio je pješakinju koja se nalazila na nogostupu, ali je nenadano stupila na kolnik na pješački prijelaz zbog čega je on počeo kočiti kako je ne bi udario. Zbog toga je ona počela ubrzano hodati, a vozilo iza njega marke Mercedes se prestrojilo u lijevu prometnu traku i udarilo u pješakinju. Ovo se sve zbilo u nekoliko sekunda jer je počeo naglo kočiti kada je vidio pješakinju na pješačkom prijelazu, a od siline kočenja skoro se zaustavio. U trenutku sraza Mercedesa i pješakinje ista se nalazila na lijevom dijelu prometnice.

8.3. ĆĐ u iskazu navodi kako je upravljao vozilom BMW brzine do 60km/h, te u jednom trenutku primijetio da vozilo marke Mercedes naglo skreće u lijevu, njegovu prometnu traku zbog čega je on počeo sa naglim kočenjem, ali nije uspio izbjeći sraz sa automobilom. Pješakinja je u konačnici završila ispod njegovog automobila, a on se sa vozilom zaustavio na mjestu na koji je za otprilike dužinu vozila udaljen od pješačkog prijelaza.

8.4. MĐ u svojstvu svjedoka navodi da je njegov otac upravljao vozilom marke BMW kada se iznenada ispred njihovog vozila pojavio Mercedes, a misli da se prestrojio u zoni pješačkog prijelaza. Kada je njegov otac počeo kočiti kočio je i vozač vozila Mercedes, ali otac nije uspio izbjeći sraz sa vozilom marke Mercedes.

8.5. Svjedok RĐ navodi da je vezano za prometnu nesreću bio pozvan kao sudski vještak za promet, te je po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu izradio nalaz i mišljenje kod kojeg u cijelosti ostaje.

9. U nalazu i mišljenju vještaka navodi se da je pješakinja LĐ starosti 73 godine kolničku površinu prelazila, a da je mogućnost uočavanja pješakinje od strane vozača osobnog vozila marke Mercedes bila je bitno smanjena zbog osobnog vozila marke Toyota Yaris koje se nalazilo u trenutku započinjanja prestrojavanja ispred osobnog vozila Mercedes. Vozač osobnog vozila marke Mercedes koji je vršio prestrojavanje iz sjeverne u južnu prometnu traku u samom raskrižju ima potpunu mogućnost uočavanja pješakinje i njenog kretanja preko obilježenog pješačkog prijelaza iz pravca sjevera u pravcu juga tek kada sa svojim vozilom „Mercedes“ dođe približno paralelno sa osobnim vozilom „Toyota Yaris“ koje se kretalo sjevernim prometnim trakom iz pravca istoka u pravcu zapada, odnosno vremenski gledano oko 1 sekunde prije samog naleta. U tom trenutku vozač osobnog vozila „Mercedes“ nema niti vremena niti prostora za izbjegavanje naleta na pješakinju. Prema nalazu i mišljenju vještaka kolnik je u trenutku prometne nesreće bio suh, osvjetljen, a ograničenje brzine 80 km/h.

9.1. Tužitelj je u podnesku od 6. lipnja 2022. godine prigovorio nalazu i mišljenju vještaka na način da je vozač pozivajući se na odredbe članaka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojim je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, a brzinom kojom se kretao nije imao mogućnost sigurno zaustaviti vozilo pred preprekom, odnosno u ovom slučaju pješakinje. Tužitelj tvrdi da se vozač vozila Mercedes kretao neprilagođenom brzinom, a ujedno nije držao potreban razmak niti je raskrižju pristupio s povećanim oprezom.

9.2. Vještak se pisano očitovano na iznesene prigovore tužitelja te naveo da se vozač osobno vozila marke Mercedes u trenutku naleta na pješakinju kretao brzinom od 43,5 km/h, a kolika je brzina kretanja bila 3 sekunde prije sraza nije moguće definirati matematičkim izračunom jer da za to nema materijalnih tragova na kolniku, pa je u analizi prometne nesreće usvojena iskazana brzina kretanja osobnog vozila „Mercedes“ kakvu je iskazao vozač osobnog vozila „Mercedes“ od 70 km/h. Kada vozač vozila uočava signalna kočiona svjetla na osobnom vozilu Toyota koje se nalazilo ispred njega, prelazi iz sjevernog u lijevi prometni trak neposredno prije ulaska u raskrižje te u tom trenutku ne može očekivati niti uočiti pješakinju.

9.3. U usmenom očitovanju vještak navodi da je razlika u brzini kretanja između automobila marke Toyota i Mercedes bila oko 10 km/h, a tu brzinu vozač osobnog vozila marke Mercedes obzirom na jasnu mogućnost uočavanja osobno vozila Toyota ispred sebe mogao je spustiti na razinu kretanja osobnog vozila marke Toyota bilo intenzivnim kočenjem ili kočenjem manjeg intenziteta.

10. Čitanjem spisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO-304/2019 utvrđeno je da je rješenjem tog državnog odvjetništva od 28. ožujka 2019. odbačena kaznena prijava Postaje prometne policije Split broj 511-12-36-KU-2/9 od 30. siječnja 2019. protiv UĐ zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 226. stavak. 6. u svezi sa stavkom 1. i 2. Kaznenog zakona. U obrazloženju rješenja navodi se da je da je vozač vozila marke Mercedes C 180 prilagodio brzinu kretanja osobinama ceste i konkretnoj prometnoj situaciji , pritom sagledavajući sve zapreke koje je u konkretnim uvjetima mogao vidjeti i predvidjeti, međutim naglo stupanje pješakinje LĐ na kolnik dok je za pješake na semaforu upaljeno crveno svjetlo nije mogao vidjeti, a niti predvidjeti zbog čega u osumnjičenog UĐ nisu ostvarena obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 226. stavak. 6. u svezi sa stavkom 1. i 2. Kaznenog zakona.

11. Na temelju provedenog dokaznog postupka, nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sve sukladno odredbi iz članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 80/2022.; dalje u tekstu ZPP), sud je utvrdio kako vozač vozila marke Mercedes C 180 nije odgovoran za prometnu nesreću u kojem je smrtno stradala pješakinja pok. LĐ.

11.1. Tijekom postupka utvrđeno je da je pješakinja prelazila pješački prijelaz dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno crveno svjetlo, da se vozač vozila marke Mercedes kretao dozvoljenom brzinom, a prilikom naglog kočenja vozila ispred njega prestrojio se u lijevi prometni trak. Sve do trenutka dok nije bio paralelan s vozilom marke koje je izbjegao prestrojavanjem nije mogao uočiti pješakinju, a tada je bilo prekasno da bi izbjegao nalet na pok. LĐ.

11.2. Vještak je navodeći visinu pok. ČĐ i visinu vozila Toyota te dovodeći u vezu činjenicu da se vozač vozila Mercedes kretao iza Toyote otklonio tužiteljeve prigovore da je mogao uočiti stupanje pješakinje na kolnik, a iz brzine hoda pješakinje koja je ujedno i ubrzala kada je vidjela kočenje vozača vozila Toyota istu nije mogao vidjeti sve dok nije bio paralelan s vozilom marke Mercedes. Vozač vozila Mercedes vozio je brzinom manjom od dozvoljene i prilagođene stanju i osobinama kolnika te nije mogao predvidjeti činjenicu da će pješakinja iznenadno stupiti kolnik za vrijeme dok je za pješake bilo upaljeno crveno svjetlo. Iako je vještak u usmenom nalazu i mišljenju naveo da se vozač vozila Mercedes kretao oko 10 km/h brže nego što se to kretalo vozilo Toyota prije naglog kočenja zbog čega je brzinu svog kretanja mogao spustio na razinu brzine kretanja vozila Toyota naglim kočenjem ili prikočivanjem vozač vozila Mercedes samim time što je vozač UĐ izbjegao nalet na vozilo Toyota prestrojavanjem u drugu prometnu traku ne utječe na njegovu odgovornost za prometnu nesreću jer kao što je to prethodno navedeno pješakinju nije mogao vidjeti prije samog naleta niti predvidjeti da će se ona kretati po kolniku za vrijeme dok je za pješake upaljeno crveno svjetlo.

11.3. Iako vozač vozila koje je opasna stvar za nastalu prometnu nesreću odgovara po načelu objektivne dogovornosti, odnosno bez obzira na njegovu krivnju, ta odgovornost nije apsolutna pa se vozač može osloboditi odgovornosti vozila ako dokaže da je šteta nastala višom silom, isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe.

11.4. Slijedom iznesenog, a kako je utvrđeno da je do prometne nesreće došlo zbog krivnje sada pok. LĐ odlučeno je kao u izreci.

12. Parnični troškovi dosuđeni su tuženiku na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici.

12.1. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu kao što to proizlazi iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 551/2022 od 17. svibnja 2022. U konkretnom slučaju tužitelju su u cijelosti izgubili u parnici te su tuženiku dužni nadoknaditi parnični trošak prema vrijednosti predmeta spora prema preinačenom tužbenom zahtjevu od 535.000,00 kuna/71.006,70 eura.

12.2. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje Tarifa) i temeljem članka 155. Zakona o parničnom postupku tužiteljici se priznaju troškovi potrebni za vođenje parnice i to u vrijednosti od 100 bodova za svaku poduzetu radnju.

12.3. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP priznaju se tuženiku kao potrebni za vođenje parnice odvjetnički troškovi i to po 535 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav odgovora na tužbu od 17. srpnja 2020., zatim po 535 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za pristup ročištima od 13. siječnja 2021., 20. travnja 2021., 13. rujna 2021., 7. ožujka 2022., 17. ožujka 2025., 16. svibnja 2025. i 16. lipnja 2025. te po 267,5 bodova temeljem Tbr. 9. t. 2. Tarife za pristup ročištima od 19. siječnja 2022. i 28. rujna 2023., dakle ukupno 4815 bodova što ukupno što pomnoženo s vrijednošću boda 9.630,00 eura, a s obračunatim PDV-om 12.037,5 eura eura, kojem iznosu je potrebno pridodati trošak vještačenja u iznosu od 125 eura i sudsku pristojbu za odgovor na tužbu u iznosu od 255,49 eura što ukupno iznosi 12.417,99 eura, a na koji iznos tuženik nije zatražio zatezne kamate.

U Splitu, 26. kolovoza 2025.

S U D A C :

Branko Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.