REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-2345/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽĐ, radi prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Garešnica Klasa: 211-07/25-5/22346, Urbroj: 511-02-08-25-1 od 23.8.2025., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 2025., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 25. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž i R, r. V, rođen **.**.2006. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., radnik, nezaposlen, neoženjen, djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 22. kolovoza 2025., oko 18:00 sati, u mjestu Garešnički Brestovac, Kajganska ulica 18., u dvorištu obiteljske kuće narušavao javni red i mir na način da je vikao i galamio na VĐ i BĐ riječima: "Imam slike na kojima se vidiš gdje si sa šogoricom, Ti se ne miješaj u to", a koje se vikanje čulo na neograničenom otvorenom javnom mjestu, nakon čega je stisnutim dlanom dva puta udario BĐ u predjelu lica te fizički nasrtao na NĐ, a zatim laktom razbio zadnje desne staklo i nogom udario u prtljažnik koji se tom prilikom udubio osobnog automobila [registarska oznaka],

dakle, vikom te fizičkim nasrtajem na drugu osobu na mjestu koje ima obilježje javnog mjesta kao i oštećenjem tuđe stvari uznemiravao građane te tako remetio red i mir,

II što je istog dana, u isto vrijeme i na istom mjestu opisanom kao pod točkom I, vrijeđao i omalovažavao policijske službenika OĐ i ZĐ riječima: "Jebem vam majku, šta ste došli, pušite kurac majmuni jedni", "Nemojte me jebat, jebem vam mater" "Nećete mene nikud voditi majku vam jebem, ne idem ne idem idioti jedni", "Nemojte me jebat, pustite me da idem doma majmuni jedni, pušite mi kurac jebem vam mater",

dakle, vrijeđao i omalovažavao službene osobe prilikom vršenja službene dužnosti,

pa je time počinio prekršaje iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje mu se prekršaje na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. za svaki prekršaj i članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u t v r đ u j u novčane kazne i to:

- za prekršaj pod točkom I, u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura) i za prekršaj pod točkom II, u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) te mu se za navedena djela prekršaja

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA OD 500,00 EURA (petsto eura).

III

Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 2 dana, koje se izjednačuje sa iznosom od 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 420,36 eura (četiristo dvadeset eura i trideset šest centi).

IV Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 280,24 eura (dvjesto osamdeset eura i dvadeset četiri centa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

V Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak postupka u ukupnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Garešnica podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/22346, Urbroj: 511-02-08-25-1 od 23.8.2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaje stavljene mu na teret.

3. Ispitani RĐ navodi da je kritične zgode u popodnevnim satima na naznačenoj adresi u dvorištu obiteljske kuće gdje živi njegova sestra UĐ Tombol i njen suprug NĐ narušavao javni red i mir vikom i fizičkim nasrtajem na BĐ, nakon čega je laktom razbio zadnje desno staklo na osobnom automobilu ĆĐ te udaranjem po tom automobilu je izazvano oštećenje na stražnjem kraju vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Ovakvo njegovo neprimjereno ponašanje je izazvano činjenicom što je bio u iznimno rastresenom stanju koje je izazvano tugom zbog nenadane i iznenadne smrti brata koji je umro upravo toga dana u bolnici. Povodom toga rodbina i prijatelji su se trebali susresti radi tugovanja u kući sestre UĐ gdje se i on pojavio, time da se prije toga zbog tuge za bratom prilično opio. Došavši u dvorište ove kuće gdje se nalazilo više članova rodbine i prijatelja ulazio je svojevoljno u kuću kako bi si uzeo još neko alkoholno piće i tu mu je činjenicu prigovorio šogor LĐ pa je zbog opijenosti i trenutnog psihičkog stanja reagirao impulzivno i posvađao se s njim te vikao i govorio kako ima slike gdje je šogor LĐ imao dodatno neku emotivnu vezu sa njegovom drugom sestrom ČĐ. U taj se razgovor umiješala BĐ, pa ju je dva puta udario šakom u predjelu glave i nasrtao fizički na šogora DĐ. U svemu tome zbog razjarenosti i psihičkog statusa razbio je staklo na spomenutom vozilu i oštetio ga udaranjem nogom. Ubrzo su se na mjestu događaja pojavili policijski službenici, pa se nije mogao zbog stanja svijesti kontrolirati i službene osobe je neprimjereno vrijeđao raznim pogrdnim riječima naznačenim u optužnom aktu. Žao mu je što je tako agresivno i rabijatno reagirao prema svim tim osobama, jer nije imao valjan razlog za to niti je to stvarno želio, ali se nije mogao kontrolirati zbog alkoholiziranosti u koju se doveo radi tuge za pokojnim bratom. U svakom slučaju u što skorije vrijeme ispričat će se svim akterima ovog događaja, jer nije osoba koja je sklona takvom neprimjerenom i asocijalnom ponašanju te prekršaje priznaje u cijelosti.

4. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa zapisnicima o ispitivanju svjedoka JĐ, ĆĐ, BĐ, MĐ , CĐ, VĐ te UĐ, kao i zapisnikom o ispitivanju alkoholiziranosti okrivljenika, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude koji mu se stavljaju na teret, pa je proglašen krivim te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni blažih za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

5. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se izjasnio da se smatra krivim za navedeni prekršaj, te je potom izričito i jasno u obrani opisao svoje protupravno ponašanje i priznao prekršaje, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

6. Prvotno se uvidom u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranost okrivljenika razabire da je on tempore criminis bio u teže etiliziranom stanju, jer je u njegovom organizmu zaostala koncentracija alkohola od čak 2,33 g/kg, gdje iz anamnestičkih podataka nalazimo da je prije toga popio veću količinu rakije kao žestokog pića. Stoga je takav status okrivljenika bez sumnje doprinio njegovom nedoličnom ponašanju, jer je bio nekritičan i netolerantan u komunikaciji sa drugim osobama, do čega bez sumnje dolazi uslijed ograničenih odnosno smanjenih kognitivnih sposobnosti zbog utjecaja alkohola.

7. Isto tako, neposredno nakon spornog događaja u svojstvu svjedoka ispitani su svjedoci JĐ, GĐ, BĐ, MĐ, IĐ, NĐ te UĐ, a zapisnici o njihovom ispitivanju kao svjedoka valjan su i zakonit dokaz obzirom da su im pružena potrebna upozorenja, a potom su sadržaj zapisnika uredno osobno potpisali. U tom smislu navedeni zapisnici mogu predstavljati dokaz u postupku. Tako se iz njihovih iskaza uviđa da su se oni zatekli predmetnog popodneva u dvorištu gdje žive sestra i šogor okrivljenika s prijateljima, kada se pojavio okrivljenik i ušao u kuću te tražio rakiju. Tom prilikom mu je šogor NĐ prigovorio što bez pitanja hoda o njihovoj kući, čime je izazvao okrivljenika da počne vikati i pojašnjava kako ima slike na kojima se nalazi on sa njegovom sestrom ČĐ. U taj se razgovor umiješala BĐ koja ga je pokušala smiriti, ali je tada on na nju nasrnuo i udario je nekoliko puta šakom u glavu. Potom je okrivljenik nasrtao i na druge osobe koje su se tamo nalazile da bi zatim laktom razbio zadnje staklo na automobilu i nogom udario u prtljažnik, koje vozilo je u vlasništvu ĆĐ.

8. Prema tome, sasvim je jasno kako suviše glasan govor nije uobičajen i prihvatljiv za bilo koje javno mjesto, posebno kada se u blizini nalaze druge osobe koje mogu biti uznemirene neprimjerenim tonom. S druge strane, nema nikakve sumnje da je bezrazložno fizičko nasrtanje i udaranje druge osobe na javnom mjestu potpuno nedopustivo i svakako predstavlja krajnje asocijalno ponašanje. Isto tako, upućivanje pojedinih riječi koje imaju direktan smisao vrijeđanja prema policijskim službenicima koji obavljaju službenu dužnost predstavlja potpuno nemoralno ophođenje, pa se takvo ponašanje ničime ne može opravdati, posebno kada se zbog sadržaja iskazanih riječi prema prihvaćenim moralnim shvaćanjima svakako radi o direktnim uvredama na račun tih osoba.

9. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaje stavljene mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju na ime okrivljenika iz koje proizlazi da je u jednom navratu kažnjavan za prekršaje iz prometa.

10. Na temelju izričitog očitovanja okrivljenika o priznanju krivnje, te opisne obrane prema kojoj nalazimo da je postupao protupravno, proizlazi da je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente bića oba prekršaja za koje se tereti, pa je proglašen krivim te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni blažih za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

11. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da nije zaposlen i otežano mu je uzdržavanje, a do sada nije kažnjavan za prekršaje ovakve vrste, što znači da nije sklon osornom i rabijatnom ponašanju u socijalnoj sredini, a izrazio je žaljenje za ovakav svoj postupak. Pri tome valja uzeti u obzir i činjenicu da je ovom prilikom bio zbog valjanog životnog razloga uznemiren i razdražen kada se uzme u obzir da mu je toga dana naglo i neočekivano preminuo brat. Stoga je ipak bilo uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne za predmetne prekršaje, tako da je izrečena ukupna novčana kazna primjerena i dostatna da okrivljenik shvati negativnost i štetnost svojeg postupanja te ubuduće vlastito ponašanje uskladi sa moralnim i zakonskim normama, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

12. U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 79,64 eura, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

13. Međutim, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne, u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

14. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu alkometra, jer je mlada i radno sposobna osoba te može platiti naznačeni iznos troška, na koji način zasigurno neće dovesti u pitanje svoju egzistenciju.

U Bjelovaru, 25. kolovoza 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju