Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž-3261/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu, mr. sc. Zrinki Tironi, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja I) [obrt], obrt za organizaciju zabavnih i rekreacijskih djelatnosti, vlasnica DP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MBS: [matični broj subjekta], II) 3OS j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, [adresa], OIB: 67970106285, III) tužitelja M-Nekretnine d.o.o., Osijek, Lučki prilaz 2, OIB: 54880441462 i IV) tužitelja Hrvatska demokratska zajednica, Zagreb, Trg žrtava fašizma 4, OIB: 04150008463, svi zastupani po punomoćnici Mariji Žanić, odvjetnici u Osijeku, protiv protivnika osiguranja Kinematografi Osijek d.d., Osijek, OIB: 40405502802, zastupanog po direktorici mr. sc. NP, a ona po punomoćnici Svetlani Marohnić, odvjetnici u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Psp-29/2024-6 od 12. studenog 2024., dana 25. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Psp-29/2024-6 od 12. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud 12. studenog 2024. donio rješenje o privremenoj mjeri kojom je u izreci odlučio:
„I. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljima osiguranja omogući grijanje nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Osijeku, broj zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], na način da predstavnicima HEP-Toplinarstva d.o.o. omogući neometani pristup toplinskoj podstanici preko koje se vrši grijanje nekretnine predlagatelja osiguranja te da osigura sve uvjete za rad toplinske podstanice, sve pod prijetnjom novčane kazne, koju će sud izreći protivniku osiguranja na prijedlog predlagatelja osiguranja.
II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do kraja ogrjevne sezone 2024 ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena poslije promijene, tako da mjera više ne bude potrebna.
III. Nalog se smatra provedenim dostavom protivniku osiguranja ovog rješenja.
IV. Žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.“
V. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljima osiguranja naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 338,27 EUR (tristo trideset osam eura i dvadeset sedam centi) sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate po kamatnoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 8 dana.“
2. Protiv navedenog rješenja protivnik osiguranja je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.
- pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22.. 114/22. i 155/23., dalje ZPP), u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a. Protivnik osiguranja predlaže da drugostupanjski sud preinači predmetno rješenje na način da odbije kao neosnovan prijedlog za određivanjem privremene mjere podredno da ukine predmetno rješenje i predmet vrati na ponovan postupak.
3. Predlagatelji osiguranja su podnijeli odgovor na žalbu u kojem predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu.
4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.
5. Predmet razmatranja ovog drugostupanjskog suda jest pitanje zakonitosti prvostupanjskog rješenja kojim je prihvaćen prijedlog za određivanjem privremene mjere te naloženo protivniku osiguranja da predlagateljima osiguranja omogući grijanje nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Osijeku, broj zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], na način da predstavnicima HEP-Toplinarstva d.o.o. omogući neometani pristup toplinskoj podstanici preko koje se vrši grijanje nekretnine predlagatelja osiguranja te da osigura sve uvjete za rad toplinske podstanice.
6. Protivnik osiguranja u žalbi u bitnom ističe kako je pobijano rješenje neprovedivo, da nije jasno na koji način predlagatelji osiguranja vrše posjed, te da je zgrada tuženika odlukom uprave zatvorena i stavljena izvan funkcije.
7. Žalbenim razlozima protivnika osiguranja, koji se svode na osporavanje zaključka prvostupanjskog suda o osnovanosti prijedloga za određivanjem privremene mjere, nisu dovedene u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
8. Razmatrajući pobijano rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a.
9. Odredbom članka 346 stavak 1. točke 1. i 2. Ovršnog zakon (“Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), dalje OZ) propisano je da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
Odredbom članka 347. stavak 1. točka 7. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari.
10. U pobijanom rješenju prvostupanjski je sud utvrdio:
1) vjerojatnost tražbine tužitelja, dakle da su tužitelji posjednici posebnih dijelova zgrade u [adresa] anagrafske oznake [adresa], sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], ZU [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te da predmetna zgrada preko 40 godina uslugu grijanja prima preko toplinske podstanice koja se nalazi u podrumu zgrade tuženika anagrafske oznake Šetalište Petra Preradovića 1 (kino Europa), ali nakon početka ogrjevne sezone 2024./2025. da tužitelji nisu mogli ostvariti uslugu grijanja iz razloga što je protivnik osiguranja djelatnicima tvrtke HEP-Toplinarstvo d.o.o. onemogućio pristup toplinskoj podstanici koja se nalazi u podrumu zgrade tuženika i 2) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, dakle bez privremene mjere tužitelji bi ostali bez toplinskog grijanja u ogrjevnoj sezoni i to u Osijeku koji ima kontinentalnu klimu.
11. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.
12. Kako postupak radi smetanja posjeda, iako hitan, može trajati duže od jedne ili više sezona grijanja, pravilno je prvostupanjski sud odredio predmetnu privremenu mjeru u suglasju s odredbama članka 346 stavak 1. točke 1. i 2. OZ-a i članka 347. stavak 1. točka 7. OZ-a, sve u svezi s odredbom članka 442. OZ-a.
13. Odredbom članka 442. ZPP-a propisano je da u tijeku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.
14. Stoga žalbeni navod da predmetni prijedlog za određivanjem privremene mjere nije dostavljen protivniku osiguranja na odgovor nije osnovan. Naime, onemogućavanje grijanja u ogrjevnoj sezoni u Osijeku, gradu s tipičnom kontinentalnom klimom, dakle hladnim i relativno dugim zimama može se smatrati oblikom nasilja.
15. Odredbom članka 3. stavak 2. točka 41. Zakon o tržištu toplinske energije (“Narodne novine“ broj 80/13., 14/14., 102/14., 95/15., 76/18., 86/19., 67/25., dalje ZTTE) propisano je da je toplinska podstanica sklop uređaja za cirkulaciju i regulaciju odavanja topline koji su sastavni dio unutarnjih instalacija krajnjih kupaca, a nalazi se unutar zgrade/građevine.
16. Dakle, predmetna toplinska stanica je sastavni dio unutarnjih instalacija krajnjih kupaca, a to su predlagatelji osiguranja. Nadalje, predmetna toplinska stanica se nalazi u podrumu zgrade protivnika osiguranja. Stoga toplinska stanica ne može biti samostalan objekt posjedovne zaštite. Objekt posjedovne zaštite je nekretnina kojoj služi ta toplinska stanica, a to su posebni dijelovi zgrade tužitelja kojima predmetna toplinska stanica služi za grijanje. Stoga se posjedovna zaštita pruža od protupravnog uznemiravanja posjeda nekretnine (čest. zem. [katastarska čestica], ZU [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]) onemogućavanjem grijanja.
17. Slijedom navedenog neosnovani su žalbeni navodi da je nejasno na koji način se vrši posjed i da je predmetna privremena mjera neprovediva. Naime, privremena mjera sadrži jasan nalog protivniku osiguranja da djelatnicima tvrtke HEP Toplinarstvo d.o.o. omogući pristup toplinskoj stanici koja se nalazi u podrumu zgrade protivnika osiguranja kako bi se mogao pokrenuti sustav grijanja za zgradu u posjedu tužitelja.
18. Nadalje, činjenica da je zgrada protivnika osiguranja (kino Europa) odlukom uprave zatvorena i stavljena izvan funkcije ne može biti opravdanje za smetanja posjeda tužitelja, pa je i taj žalbeni navod neosnovan.
19. Protivnik osiguranja nema pravni interes da preispituje valjanost / nevaljanost punomoći predlagatelja osiguranja i njihovog punomoćnika. Pitanje valjanosti zastupanja može isticati samo ona stranka na koju se to odnosi, jer se radi o njezinim pravima. U postupku svaka stranka štiti svoja prava.
20. Slijedom navedenog trebalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu protivnika osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje. Stoga je odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Splitu 25. kolovoza 2025.
Sutkinja
Mr. sc. Zrinka Tironi
