REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2814/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivi Tisanić Vilček, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika FK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ines Margetić, odvjetnici u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, bez održavanja ročišta, dana 25. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-361/2017 od dana 11. travnja 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1542/2019 od dana 21. prosinca 2022. u dijelu u kojem se postupak izravne naplate vodi radi naplate zakonskih zateznih kamata na iznos od 449,07 eura tekućih od dana 13. svibnja 2023. do isplate.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-361/2017 od dana 11. travnja 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1542/2019 od dana 21. prosinca 2022.

z a k lj u č i o  j e

U preostalom dijelu upućuju se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-361/2017 od dana 11. travnja 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1542/2019 od dana 21. prosinca 2022., iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1) Ovršenik je dana 18. srpnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-361/2017 od dana 11. travnja 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1542/2019 od dana 21. prosinca 2022.

2) U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-361/2017 od dana 11. travnja 2019., preinačenu presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1542/2019 od dana 21. prosinca 2022. Međutim, ovršenik navodi da je predmetnu tražbinu podmirio dana 12. svibnja 2023., o čemu kao dokaz dostavlja potvrdu o izvršenoj transakciji putem interneta. Stoga predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate nedopuštenim, podredno odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, pri čemu ne navodi do kada predlaže odgodu, obzirom bi blokadom računa bila ugrožena ovršenikova egzistencija, pri čemu bi trpio nerazmjernu štetu.

3) Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se očitovao podneskom od dana 21. kolovoza 2025. U svom očitovanju ovrhovoditelj navodi da je dana 08. srpnja 2025. djelomično opozvao svoj zahtjev za izravnu naplatu na način da nastavlja potraživati iznos od 449,07 eura, koji iznos se odnosi na zakonske zatezne kamate koje ovršenik nije podmirio, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućim od dana 13. svibnja 2023. pa do isplate. Stoga je, navodi ovrhovoditelj, netočna tvrdnja ovršenika da je dugovanje podmirio u cijelosti.

4) Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim djelomično je osnovan.

5) Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (st.1.), s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a (st. 2.). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. – 11. OZ- a.

6) U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, odnosno da je predmetno dugovanje podmireno u cijelosti.

7) Sud je izvršio uvid u ovosudni e-spis poslovni broj Ps-361/2017 te utvrdio da je presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1542/2019 od dana 21. prosinca 2022. preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-361/2017 od dana 11. travnja 2019. na način da je naloženo ovršeniku nadoknaditi ovrhovoditelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.849,99 eura zajedno sa zateznom kamatom od dana 11. travnja 2019. do isplate te je naloženo ovršeniku nadoknaditi ovrhovoditelju trošak žalbenog postupka u iznosu od 518,45 eura.

8) Uvidom u potvrdu banke o izvršenoj transakciji putem interneta (list 9 spisa) sud je utvrdio da je ovršenik dana 12. svibnja 2023. na račun ovrhovoditelja uplatio iznos od 2.368,44 eura (1.849,99 eura + 518,45 eura), pri čemu je pod opis plaćanja naveo "trošak po presudi Ps-361/17".

9) Uvidom u Zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu te specifikaciju tražbine koju je ovrhovoditelj priložio Zahtjevu (list 13-15 spisa) sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dana 08. srpnja 2025. djelomično opozvao svoj zahtjev za izravnu naplatu i to na način da i dalje potražuje iznos od 449,07 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 13. svibnja 2023. do isplate.

10) Uvidom u kamatne listove (list 16 i 17 spisa) koje je ovrhovoditelj priložio Zahtjevu za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i specifikaciji tražbine, sud je utvrdio da se iznos od 449,07 eura, a koji iznos ovrhovoditelj i dalje potražuje svojim zahtjevom za izravnu naplatu, odnosi na zatezne kamate na trošak parničnog postupka te trošak žalbenog postupka, od čega se iznos od 438,01 eura odnosi na zatezne kamate na trošak parničnog postupka u iznosu od 1.849,99 eura obračunate od dana 12. travnja 2019. pa do 12. svibnja 2023., dok se iznos od 11,06 eura odnosi na zatezne kamate na trošak žalbenog postupka u iznosu od 518,4 eura obračunate od dana 22. prosinca 2022. pa do 12. svibnja 2023. (438,01 eura + 11,06 eura = 449,07 eura).

11) Obzirom ovrhovoditelj svojim zahtjevom za izravnu naplatu zahtjeva naplatu iznosa od 449,07 eura, koji iznos se odnosi na zatezne kamate na trošak parničnog postupka i trošak žalbenog postupka, pri čemu na taj iznos (od 449,07 eura) zahtjeva i naplatu zateznih kamata tekućih od dana 13. svibnja 2023. do isplate, a što je u suprotnosti sa odredbom čl. 31. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/11, 114/22, 156/22 i 155/23) kojom je propisano da na dospjele, a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno, valjalo je pljenidbu i prijenos u dijelu u kojem se postupak izravne naplate vodi radi naplate zateznih kamata na iznos od 449,07 eura tekućih od dana 13. svibnja 2023. do isplate proglasiti nedopuštenom i odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

12) Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

13) Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok je odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

14) Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

15) Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl.65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a.

16) Prijedlogom od dana 18. srpnja 2025. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st 1. toč. toč. 9. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5.OZ-a.

17) Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

18) Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

19) Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

20) Vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

21) Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

22) U konkretnoj pravnoj stvari ovrhovoditelj je Grad Zagreb, koji kao glavni grad Republike Hrvatske raspolaže znatnim novčanim sredstvima iz gradskog proračuna, pa ne postoji nikakva opasnost da u slučaju uspjeha ovršenika u postupku pokrenutom radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, na pokretanje kojeg je ovršenik upućen zaključkom, ovršenik ne bi uspio naplatiti svoju tražbinu u postupku protuovrhe te tako ovršeniku ne prijeti bilo kakva nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

23) Nastanak štete ovršenik obrazlaže time što bi blokadom računa bila ugrožena njegova egzistencija. Međutim, takvi razlozi, ma kako bili otegotni za ovršenika, ne predstavljaju razlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava. Odnosno, takvi navodi nisu dostatni za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Jasno je da će provedbom ovrhe imovina ovršenika biti umanjena. Međutim, način na koji će se umanjenje imovine odraziti na kvalitetu ovršenikove egzistencije nije šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a obzirom da umanjenje imovine uvijek ima negativan učinak na egzistenciju ovršenika pa kad bi se to smatralo štetom u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a, onda se ovrha nikada ne bi mogla provesti, tj. onda ovrhovoditelji nikada ne bi mogli naplatiti svoje potraživanje jer bi svaki ovršenik tada imao razlog za odgodu ovrhe.

24) Isto tako valja reći i to da odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenik ne dobiva mogunost da tim istim novčanim sredstvima i raspolaže obzirom da ona i dalje ostaju zaplijenjena. Dakle, i u slučaju usvajanja prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima i koristiti ih za podmirenje svojih životnih potreba, pa u tom smislu odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava ne bi od ovršenika otklonila one negativne posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu. Naime, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe.

25) Obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, čime nije ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odbio prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

26) U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik navodi da je podmirio predmetno dugovanje, a što predstavlja razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, kojim je propisano da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka.

27) Odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1 toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

28) Kako ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52 st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, dana 25. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Iva Tisanić Vilček

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a) Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. Financijskoj agenciji

4. spis

Z/ kal.30 dana