Broj: Pp-490/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Renati Višošević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Šimunić, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljenika "Magma" d.o.o. Jalkovec, kao pravne osobe i 2. okrivljenice JL, državljanke RH, zastupani po braniteljima iz ZOU "Damir Barišić – Vedran Barišić" Koprivnica, zbog prekršaja iz čl. 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97, 128/99, 66/01) i čl. 34. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, pod brojem: Klasa: 336-02/24-01/10685; Ur. broj: 443-02-04-01-25-8 od 07. siječnja 2025., temeljem 179. st. 1., 2. i 3., čl. 183. st. 1. i čl. 182. st. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 25. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenici:

1. "MAGMA" d.o.o., sa sjedištem u [adresa] – [adresa]., OIB: 65673920115, prekršajno nekažnjavani, protiv njih se ne vodi drugi postupak, kao pravna osoba, zastupani po ZL,

2. JL, kći J i Z, rođena **.**.1982. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Š, državljanka RH, sa prebivalištem u [adresa]. B., kao odgovorna osoba,

zastupani po braniteljima iz ZOU "Damir Barišić – Vedran Barišić" Koprivnica, Basaričekova kbr. 27.,

k r i v i s u

I.I. što su u razdoblju od 18.09.2023. do 12.11.2024. u poslovnim prostorijama prodavaonice Magma shop Novi Marof, na adresi [adresa]., koja posluje u sastavu 1. okrivljene pravne osobe, zaračunavali maloprodajnu cijelu proizvoda: UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti Trajno mlijeko, sterilizirano, homogenizirano mlijeko s 2,8% mliječne masti ´Z bregov, bar koda 3850108020908, u pakiranju od 1 litre, u iznosu od 1,03 eura i prodavali po marži od 11,47%, a koja cijena je za 0,01 eura po pakiranju viša od najviše propisane Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN 107/23), prema kojoj najviša maloprodajna cijena UHT mlijeka s 2,8% mliječne masti ne smije prelaziti cijenu od 1,03 eura po litri i marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu, umanjena za sve rabate i vanfakturne popuste, iznosi najviše 10%, pa su u navedenom periodu po 0,01 eura većoj cijeni od propisane prodali ukupno 47 komada proizvoda Trajno mlijeko, sterilizirano, homogenizirano mlijeko s 2,8% mliječne masti ´Z bregov u pakiranju o 1 litre, slijedom čega je iznos od 0,47 eura ukupni iznos zaračunate cijene iznad propisane Odlukom.

I.II. Okrivljenici su time počinili prekršaj iz čl. 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97, 128/99, 66/01) u svezi Odluke o izranim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN 107/23), kažnjiv po čl. 14. st. 1. i 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena.

I.III. Temeljem čl. . 4. Prekršajnog zakona, okrivljenici "Magma" d.o.o. Jalkovec i JL,

oslobađaju se od kazne.

I.IV. Temeljem čl. 139. st. 1., a u svezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od po 30,00 (trideset) eura svaki od okrivljenika, u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

II.

Temeljem čl. 182. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljenici:

1. "MAGMA" d.o.o., sa sjedištem u [adresa] – [adresa]., OIB: 65673920115, prekršajno nekažnjavani, protiv njih se ne vodi drugi postupak, kao pravna osoba, zastupani po ZL,

2. JL, kći J i Z, rođena **.**.1982. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Š, državljanka RH, sa prebivalištem u [adresa]. B., kao odgovorna osoba,

oslobađaju se od optužbe

II.I. što su u razdoblju od 18.09.2023. do 12.11.2024. u poslovnim prostorijama prodavaonice Magma shop Novi Marof, na adresi [adresa]., koja posluje u sastavu 1. okrivljene pravne osobe, pri pozivu na kupnju odnosno prilikom izlaganja prodaji odnosno prilikom isticanja cijena i prodaje u prodavaonici, koristili nepoštenu, odnosno zavaravajuću poslovnu praksu navodeći pri pozivu na kupnju netočne informacije o maloprodajnoj cijeni proizvoda UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti Trajno mlijeko, sterilizirano, homogenizirano mlijeko s 2,8% mliječne masti ´Z bregov, bar koda 3850108020908, u pakiranju od 1 litre, za koje su istaknuli cijenu od 1,03 eura, iako su znali ili trebali znati da najviša maloprodajna cijena UHT mlijeka s 2,8% mliječne masti prilikom izlaganja prodaji sukladno Odluci ne smije prelaziti cijenu od 1,03 eura po litri i marža iznosi najviše 10%, dakle pri poziv na kupnju odnosno izlaganju i prodaji proizvoda po višoj cijeni odnosno marži od najviše dozvoljene maloprodajne cijene odnosno marže prema Odluci zavarali su prosječnog potrošača o maloprodajnoj cijeni Trajnog mlijeka, steriliziranog, homogeniziranog mlijeka s 2,8% mliječne masti ´Z bregov u pakiranju od 1 litre, time su navodili potrošače ili je vjerojatno da će ih navesti da donesu odluku o kupnji, a koja se odnosi na to hoće li i po kojoj cijeni kupiti taj proizvod bez obzira je li potrošač se odlučio djelovati kupnjom tog proizvoda ili se suzdržati od djelovanja odnosno odustati od kupnje zbog netočnih informacija o cijeni tog proizvoda,

II.II. pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 34. u svezi čl. 35. st. 1. i st. 2. t. 4. Zakona o zaštiti potrošača (NN19/22, 59/13), u svezi Odluke o izranim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN 107/23), kažnjivo po čl. 149. st. 1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača,

II.III. jer djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nije prekršaj.

Obrazloženje

1. DRŽAVNI INSPEKTORAT, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, pod brojem Klasa: 336-02/24-01/10685; Ur. broj: 443-02-04-01-25-8 od 07. siječnja 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv 1. okrivljenika "Magma" d.o.o. [adresa], kao pravne osobe i JL, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja navedenih u izreci presude.

Predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je rješenjem broj: Su-251/2025-2 od 18. veljače 2025., odredio Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, kao drugi stvarno nadležan sud za postupanje u predmetima prekršaja Općinskog suda u Varaždinu, Prekršajnog odjela.

2. Okrivljenici su po braniteljima Sudu dostavili pisanu obranu u kojoj navode, u odnosu na točku I. optužnog prijedloga da je dana 08.03.2025. stupio na snagu novi Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 40/25) te je s tim danom, u skladu s odredbom čl. 24. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena 2025. prestao važiti Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 79/97, 128/99, 66/01).

Odredbom čl. 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput, ili više puta, primijenit će se propis koji je blaži za počinitelja.

Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 79/97, 128/99, 66/01) za predmetni prekršaj, bila je propisana novčana kazna u iznosu peterostrukog do dvadeseterostrukog iznosa cijene zaračunate iznad propisanih cijena, a novim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 40/25) novčana kazna je znatno uvećana, te se slijedom toga u ovoj stvari ima primijeniti Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 79/973 128/99, 66/01) koji je blaži za okrivljenike, a koji Zakon je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.

Okrivljenici ističu kako je dobavljač mlijeka Vindija d.d. smanjio nabavnu cijenu mlijeka sa 0,89 eura na 0,88 eura, pa je nenamjernim propustom na strani okrivljenika došlo do toga da je računalni sustav zbog smanjenja nabavne cijene za jedan cent, automatski povisio maržu sa 10% na 11,47%, pa je unatoč tome što je krajnja cijena bila maksimalno dopuštenih 1,03 eura, marža okrivljenika bila viša za 0,01 euro (jedan cent!). Nakon što je okrivljenicima na navedeno ukazano od strane inspektora, okrivljenici su odmah ispravili navedenu pogrešku u svojem računalnom sustavu i uskladili maržu na maksimalnih 10%, i to s danom 11.12.2024. pa sve nadalje.

Do povećanja marže preko 10%, nije došlo dana 18.09.2023. kako se to pogrešno navodi u optužnom prijedlogu, već je marža od 11,47% bila od dana 15.05.2024. kada je dobavljač Vindija d.d. smanjio nabavnu cijenu mlijeka s 0,89 eura na 0,88 eura. Prema tome, u optužnom prijedlogu pogrešno je navedeno vrijeme počinjenja prekršaja.

Slijedom navedene nenamjerne pogreške, okrivljenici su zaračunali sveukupno svega 0,47 eura, dakle niti pedeset centi sveukupno višu cijenu za prodano mlijeko. Pri tome se napominje kako je krajnja maloprodajna cijena mlijeka unatoč višoj marži, bila maksimalno dopuštenih 1,03 eura.

Navedeno postupanje okrivljenika jeste beznačajan prekršaj iz čl. 24. a. Prekršajnog zakona, budući da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan, jer iznosi 0,47 eura, te ne postoji potreba da okrivljenici budu kažnjen, tim više što su navedenu pogrešku ispravili.

Ako sud smatra kako u ovoj stvari nije riječ o beznačajnom prekršaju, predlaže se da u odnosu na okrivljenike primijeni odredbu čl. 38. Prekršajnog zakona, budući da je propust otklonjen, a prodano je mlijeko za svega 0,47 eura višoj cijeni, iako je krajnja cijena bila maksimalno dopuštenih 1,03 eura po litri mlijeka.

Naime, kada bi se okrivljenike u ovoj stvari kaznilo maksimalnom kaznom iz čl. 14. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN79/97, 128/99, 66/01), kojim je propisana kazna peterostrukog do dvadeseterostrukog iznosa zaračunate iznad propisanih cijena, maksimalna novčana kazna iznosila bi 9,40 eura (0,47x20I, odnosno 2/3 novčane kazne iznosilo bi 6,26 eura. Navedeno jasno ukazuje kako je riječ o beznačajnom prekršaju, odnosno kako su ispunjenje pretpostavke za oslobođenje od kazne.

Točkom 2. optužnog prijedloga okrivljenici se terete da su primijenili nepoštenu poslovnu praksu i zavaravajuće radnje, te u cijelosti poriču počinjenje prekršaja opisanog u točki 2. optužnog prijedloga.

Zakonom o zaštiti potrošača prodaje proizvoda po višoj marži od najviše dozvoljene samo za sebe nije propisano kao oblik nepoštene, zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse. Niti jedna odredba Zakona o zaštiti potrošača na koju se optužba poziva u optužnom prijedlogu ne uređuje prodaju proizvoda po višoj marži od one dopuštene, uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj, kao oblik nepoštene ili agresivne poslovne prakse.

Odredbom čl. 34. Zakona o zaštiti potrošača propisano je kako je nepoštena praksa ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača, kojemu je takva praksa namijenjene ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerenja.

Odredbom čl. 35. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da se poslovna praska smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovog članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu između ostalog i cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu.

Prodaja i isticanje cijena i prodaje u prodavaonicama proizvoda UHT mlijeka s 2,8% mliječne masti ´Z bregov, u odnosu na koje proizvode je određena maksimalna marša od 10% ne predstavlja nepoštenu odnosno zavaravajuću poslovnu praksu, te se ne radi o netočnim informacijama o maloprodajnoj cijeni proizvoda, već se radi o prodaji proizvoda čija je najviša marža ograničena Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, a što je sankcionirano po Zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena.

Činjenični opis prekršaja u optužnom prijedlogu ne opisuje kakva je nepoštena praksa ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača, nije opisano u kom smislu se poslovna praksa smatra zavaravajućom, koje netočne informacije sadrži, zbog čega je neistinita, na koji način će zavarati prosječnog potrošača da kupi skuplje mlijeko, a koje inače ne bi kupio.

Potrošač se rukovodi svojom slobodnom voljom odabira proizvoda u maloprodaji, a prodaja mlijeka po cijeni unutar koje je marža viša od 10%, nije protivna čl. 34. u vezi čl. 35. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o zaštiti potrošača.

Osim toga, prodaja mlijeka po cijeni koja u sebi sadrži maržu od 10% ne može se smatrati nepoštenom, niti agresivnom prakso, jer su bitna obilježja agresivne poslovne prakse nesretne ili druge okolnosti na strani potrošača, te uznemiravanje, prisila uključujući i fizičku silu ili prijetnju, te nedopušten utjecaj, a niti jedna od tih okolnosti se okrivljenicima ne stavlja na teret u ovoj stvari.

Prema tome, činjenično opisana radnja koja se okrivljenicima stavlja na t4eret optužnim prijedlogom ne predstavlja prekršaj kažnjiv po čl. 149. st. 3. u svezi st. 1. t. 49. Zakona o zaštiti potrošača, pa je slijedom toga, okrivljenike za navedeni prekršaj potrebno osloboditi od optužbe.

3. Sud je izvršio uvid u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 12.11.2024., 02.12.2024., internu primku od 13.11.2024. na stranicama 11-41 spisa, prijepis računa dobavljača Vindije na stranicama 42-101 spisa, karticu artikla po skladištu od 18.09.2023. do 31.12.2023., obavijest počinitelju prekršaja, karticu artikla društva Magma d.o.o. i u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

Na temelju obrane okrivljenika, na temelju provedenog dokaznog postupka, te uvidom u dokumentaciju iz spisa predmeta, sud je našao dokazanim da su okrivljenici počinili djelo opisanom pod točkom I. izreke presude, te su ostvarili obilježja terećenog prekršaja, pa ih je Sud proglasio krivim i oslobodio od kazne, dok ih je za prekršaj pod točkom II. oslobodio od optužbe.

4. Odredbom čl. 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena propisano je da su mjere izravne kontrole cijena: određivanje najviše razine cijena, snižavanje cijena na određenu razinu i prijava cjenika, odnosno tarifa prije njihove primjene.

Novčanom kaznom kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u iznosu peterostrukog do dvadesetorostrukog iznosa cijene zaračunate iznad propisanih cijena (članak 5.), dok će se odgovorna osoba u pravnoj osobi kazniti novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 15.000 kuna.

5. Odredbom čl. 34. Zakona o zaštiti potrošača, propisano je da je poslovna praksa je nepoštena: ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena.

Poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača.

Odredba stavka 2. ovoga članka ne utječe na dopuštenost korištenja uobičajene i zakonite promidžbene prakse preuveličavanja ili davanja izjava za koje se ne očekuje da budu shvaćene doslovno.

Nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.

6. Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN 107/23), između ostalog je propisano da najviša maloprodajna cijena špageta od 500 grama ne smije prelaziti cijenu od 1,09 eura, a najviša maloprodajna cijena za sirup sa šećerom od jedne litre, ne smije prelaziti cijenu od 2,99 eura.

6.1. Dana 08. ožujka 2025. na snagu je stupio Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN br.40/25). Dana 07. veljače 2025. na snagu je stupila nova Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN br. 17/25.) kojima je propisano djelo prekršaja opisano pod toč.I. izreke presude, zbog čega je u postupku utvrđivano koji je zakon je povoljniji za 1. i 2. okrivljenike. Odredbom čl.I. Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN br. 107/23.), propisano je da se istom određuje najviša razina cijene određenih proizvoda u trgovini na malo radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe potrošača određenim proizvodima u trgovini na malo na području Republike Hrvatske. Odredbom čl,II. toč.22 Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN br.107/23.), između ostalih proizvoda kao proizvodi iz točke I. cit. Odluke određen je i sirup sa šećerom po 1 litri. Odredbom čl.XXIII. cit. Odluke propisano je da je najviša maloprodajna cijena sirupa sa šećerom po 1 litri ne smije prelaziti cijenu od 2,99 eura.

6.2. Dana 07. veljače 2025. stupila je na snagu nova Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN br. 17/25.), koja je zadržala ista ograničenja glede najviših maloprodajnih cijena sirupa sa šećerom po 1 litri. Odredbom čl. 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN br. 73/97, 128/99 i 66/01), propisano je da su mjere izravne kontrole cijena određivanje najviše razine cijena, snižavanje cijena na određenu razinu, prijava cjenika, odnosno tarifa prije njihove primjene. Odredbom čl.14. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN br.73/97, 128/99 i 66/01), propisano je da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj pravna ili fizička osoba u iznosu peterostrukog do dvadesetorostrukog iznosa cijene zaračunate iznad propisanih cijena (članak 5.).

6.3. Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN br.40/25.), u članku 8. propisuje da mjere izravne kontrole cijena iz članka 6. ovoga Zakona, kao i uvjete, sadržaj i način informiranja detaljnije razrađuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) odlukom na prijedlog ministarstva nadležnog za gospodarstvo. U članku 9. st.4 cit. Zakona propisano je da je pri isticanju cijene iz stavka 3. toga članka trgovac dužan postupati na način i pod uvjetima određenim odlukom iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona. Odredbom čl.20 st.1 cit. Zakona propisano je kažnjavanje trgovca pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 eura ako pri isticanju cijene iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona nije postupio na način i pod uvjetima određenim odlukom iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona (članak 9. stavak 4.), a stavkom 2. istog članka cit. Zakona, propisano je kažnjavanje dogovorne osobe u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 4000,00 za prekršaje iz stavka 1. toga članka.

6.4. Odredbom čl.3. Prekršajnog zakona, propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput, ili više puta, primijeniti će se propis koji je blaži za počinitelja. U vrijeme počinjenja prekršaja na snazi je bio Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN br. 73/97, 128/99 i 66/01), koji odredbom čl.14 st.1 za pravnu osobu propisuje novčanu kaznu u iznosu peterostrukog do dvadesetorostrukog iznosa cijene zaračunate iznad propisanih cijena, dok je odredbom stavka 2. istog članka cit. Zakona za radnje iz stavka 1. toga članka za odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana novčana kazna u iznosu od 3.000 do 15.000 kuna, te kako je novim Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN br. 40/25.), novčana kazna znatno uvećana, to se primjenjuje blaži Zakon za 1. i 2. okrivljenike, a to je Zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, jer je bila propisana znatno niža novčana kazna.

7. Okrivljenici su priznali prekršaj koji im se stavlja na teret, da su u predmetnom razdoblju zaračunavali maloprodajnu cijenu proizvoda UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti Trajno mlijeko, sterilizirano, homogenizirano mlijeko s 2,8% mliječne masti ´Z bregov, bar koda 3850108020908, u pakiranju od 1 litre, za koje su istaknuli cijenu od 1,03 eura i prodavali po marži od 11,37%, a koja cijena je na 0,01 eura po pakiranju viša od najviše propisane Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena za određeni proizvod u trgovini na malo (NN 107/23), prema kojoj najviša maloprodajna cijena mlijeka ne smije prelaziti cijenu od 1,03 eura po litri i marža trgovca na tu cijenu iznosi najviše 10%, dakle, u navedenom periodu prodavali su proizvod po 0,01 eura većoj cijeni od propisane ukupno 47 komada proizvoda trajno mlijeko, slijedom čega je iznos od 0,47 eura ukupni iznos zaračunate cijene iznad propisan Odlukom.

Okrivljenici su odmah ispravili navedenu pogrešku u svojem računalnom sustavu i uskladili maržu na maksimalnih 10%.

Stoga je sud obranu okrivljenih ocijenio uvjerljivom, pri čemu okolnost da se radi o nenamjernoj pogrešci ne oslobađa okrivljenike od odgovornosti, ali su uzete u obzir kod odluke o izboru prekršajne sankcije, pa je sud iste oslobodio od kazne. Naime, čl. 38. Prekršajnog zakona je propisano da se počinitelja može osloboditi od kazne kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili nadoknadio štetu koju je njime prouzročio ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, a okrivljenici su nedostatak otklonili odmah nakon inspekcijskog nadzora.

Sud nije prihvatio prigovor okrivljenika glede pogrešnog vremena počinjenja prekršaja koji bi bio naveden u optužnom prijedlogu, već je prihvaćeno vrijeme koje je utvrđeno od strane višeg tržišnog inspektora, koji je u obavljanju svoje redovne djelatnosti na stručan i objektivan način utvrdio točno vrijeme koje je i naveo u zapisniku o inspekcijskom nadzoru.

7.1. Glede prekršaja kojim se 1. i 2. okrivljenici terete pod II. izreke presude, 1. i 2. okrivljenici se terete da su neopravdano povećali cijenu UHT mlijeka s 2,8% mliječne masti Trajno mlijeko, sterilizirano, homogenizirano mlijeko s 2,8% mliječne masti ´Z bregov, bar koda 3850108020908, u pakiranju od 1 litre, za koje su istaknuli cijenu od 1,03 eura, na način naveden u optužnom prijedlogu.

Zakonom o zaštiti potrošača povećanje maloprodajnih cijena nije propisana kao oblik nepoštene, zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse.

Odredbom članka 34. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da je nepoštena praksa ona suprotna zahtjevima profesionalne pažnje te ukoliko u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača, kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena.

Odredbom članka 35. st. 1. i st.2 toč.4 Zakona o zaštiti potrošača, propisano je da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi, jesu između ostalog i cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu.

Sud utvrđuje da prilikom izlaganja prodaji i isticanja cijena i prodaje u prodavaonici UHT mlijeka s 2,8% mliječne masti Trajno mlijeko, sterilizirano, homogenizirano mlijeko s 2,8% mliječne masti ´Z bregov, bar koda 3850108020908, u pakiranju od 1 litre, na kojem je bila istaknuta viša cijena od cijene određene Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, ne predstavlja nepoštenu odnosno zavaravajuću poslovnu praksu, jer se ne radi o netočnim informacijama maloprodajne cijene proizvoda, već se radi o prodaji proizvoda čija je najviša maloprodajna cijena ograničena Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, a što je sankcionirano Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena.

Činjenični opis prekršaja ne opisuje kakva je nepoštena praksa ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača, nije opisano u kojem smislu se poslovna praksa smatra zavaravajućom, koje netočne informacije sadrži, zbog čega je neistinita, na koji način će zavarati prosječnog potrošača da kupi skuplje mlijeko, a koje inače ne bi kupio.

Potrošač se rukovodi svojom slobodnom voljom odabira proizvoda u maloprodaji, a prodaja špageta i sirupa po višoj cijeni od cijene određene Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, nije protivna čl.34 u svezi čl.35 st.1 i st.2. toč.4 Zakona o zaštiti potrošača.

Slijedom iznijetog u postupku je utvrđeno da radnja činjenično opisana pod II. Izreke presude kojom se terete 1. i 2. okrivljenici optužnim aktom ne predstavlja prekršaj kažnjiv po čl.149 st.1 toč.49 i st.2 Zakona o zaštiti potrošača, zbog čega su 1. i 2. okrivljenici oslobođeni optužbe temeljem čl.182 toč.1 Prekršajnog zakona.

Time je prihvaćena obrana okrivljenih, koji temeljito i na zakonu osnovanu obrazlažu da se predmetni prekršaj ne može smatrati osnovnom za kažnjavanje, odnosno ne može podvesti pod čl. 34. i 35. Zakona o zaštiti potrošača, a u svezi Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, jer djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nije prekršaj.

9. Temeljem čl. 139. st. 1., a u svezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura svaki, u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

U Čakovcu, 25. kolovoza 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Danijela Šimunić, v. r.

Renata Višošević, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Okrivljenik i tužitelj mogu podnijeti žalbu samo zbog izrečene kazne i zaštitne mjere. Žalba se podnosi nadležnom Sudu u Zagrebu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog Suda.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. Okrivljenicima,

2. Braniteljima okrivljenih,

3. Tužitelju,

4. Za spis.