Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj Pn-32/2020-121

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Vlado Vladika, odvjetnik u [adresa] protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 10840749604 kojeg zastupa punomoćnica po zaposlenju Ivana Lujić i punomoćnik Igor Habulinec, odvjetnik u Zagrebu, Biskupa Galjufa 1, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 28. srpnja 2025. i nakon objave 25. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d., [adresa], OIB: 10840749604 da tužitelju OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 4.200,00 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja iznad dosuđenog iznosa iz točke I. izreke presude odnosno za iznos od 11.800,00 EUR te u odnosu na zakonske zatezne kamate tekuće od 21. rujna 2019. do donošenja presude.

III. Nalaže se tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d., [adresa], OIB: 10840749604 da tužitelju OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati zakonske zatezne kamate na iznos od 15.000,00 EUR-a tekuće od 1. kolovoza 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na zakonske zatezne kamate na iznos od 15.000,00 EUR-a tekuće od 21. rujna 2019. do 31. srpnja 2020.

V. Nalaže se tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d., [adresa], OIB: 10840749604 da tužitelju OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 6.752,12 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 24. srpnja 2020. tužitelj je naveo da je 21. rujna 2019. doživio prometnu nesreću na autocesti A1 na 179 km + 600 m u blizini [adresa] kada je vozač NI vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika - broj police [broj police] udario tužitelja koji se nalazio u zaustavnoj traci izvan vozila uz kamion vučne službe pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede: frakturu desne ilijačne kosti, bifokalni prijelom desne potkoljenice, trimaleoralni prijelom, stanje po valjskoj fiksaciji obje potkoljenice, hipokalemija, otvorene rane desne potkoljenice, šok i hipovolemični šok i poremećaj prilagodbe. Tužitelj tvrdi da je od dana ozljeđivanja pa do podnošenja tužbe zbog sanacije zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica kao i naknadnih pogoršanja zdravstvenog stanja bio primoran kontinuirano odlaziti na specijalističke preglede i operacije kao i kod obiteljskog liječnika te boraviti u bolnici i trpjeti različite medicinske postupke. Zbog štetnog događaja trpio je fizičke bolove i pati od hipokalemije. Zbog prometne nezgode trpi zbog naruženja koje je vrlo uočljivo trećim osobama. Zbog štetnog događaja trpio je i još uvijek trpi strah i osjeća psihičke posljedice koje ga ograničavaju u svakodnevnom funkcioniranju u vidu tjeskobe, bezvoljnosti, plačljivosti, brige za zdravlje i ozdravljenje te zabrinutosti za budućnost općenito. Teško usniva, a kad zaspe ima isprekidan san, prisutno je često znojenje te su učestale depresivne epizode. Tvrdi da mu je smanjena životna aktivnost za 70%. Zbog štetnog događaja bio je primoran angažirati tuđu pomoć i njegu. Zbog svega navedenog tužitelj zahtijeva pravičnu novčanu naknadu radi povrede prava osobnosti i naknadu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 380.000,00 kuna s pripadajućom zateznom kamatom od 21. rujna 2019. do isplate i troškovima parničnog postupka. Uz tužbu tužitelj je dostavio medicinsku dokumentaciju vezano uz liječenje zadobivenih ozljeda. Tužitelj je predložio provođenje prometnog i medicinskog vještačenja, uvid u dokumentaciju Ministarstva unutarnjih poslova, fotografije lica mjesta i fotografije ozljeda tužitelja te da se za potrebe vještačenja pribavi njegov zdravstveni karton.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao činjenicu da je na dan štetnog događaja 21. rujna 2019. za vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] sklopljena polica obveznog osiguranja P32 1020273765. Ne osporava nastanak štetnog događaja, ali osporava svoju odgovornost u cijelosti. Tvrdi da se osiguranik tuženika navedenog dana kretao autocestom kada mu je tužitelj nenadano izletio na kolničku traku kojom se osiguranik tuženika kretao pa smatra kako je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovoran tužitelj. Osporava visinu tužbenog zahtjeva s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao prekomjerno postavljenu u odnosu na zadobivene povrede tužitelja. Predlaže obvezati tužitelja na dostavu zdravstvenog kartona na uvid vještacima kako bi se razlučile eventualne ranije posljedice od posljedica nastalih u predmetnom štetnom događaju. Tuženik je predložio izvršiti uvid u zapisnik o očevidu, fotoelaborat i skice lica mjesta sačinjene od strane Policijske postaje Gospić, provođenje očevida uz rekonstrukciju prometne nezgode na licu mjesta te provođenje kombiniranog sudsko-medicinsko-prometnog vještačenja na okolnost kretanja tužitelja neposredno prije nastanka štetnog događaja te na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja. Zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja na naknadu prouzročenog parničnog troška zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je za potrebe vještačenja pribavljen zdravstveni karton i medicinska dokumentacija za tužitelja, provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima spec. ortopedu Hariju Jurdani i spec. psihijatru Draganu Lovroviću te prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i motorna vozila ĐI. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka AI, BI i NI te dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku. Izvršen je uvid u spis Policijske postaje Gospić KLASA 211-04/19-K/1, URBROJ: 511-04-05/06-K-4-2/2019, zapisnik o očevidu, fotoelaborat i skice lica mjesta Policijske postaje Gospić URBROJ:

511-04-05/4-28/69-2020 i uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću broj KP-DO-240/20. Proveden je očevid radi rekonstrukcije predmetne prometne nesreće.

4. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

- da je 21. rujna 2019. oko 10:30 sati na 179 km + 600 m autoceste A1 na području grada [adresa] došlo do prometne nesreće na način da je vozač automobila marke Škoda registarskih oznaka [registarska oznaka] - osiguranik tuženika vozilom udario tužitelja za vrijeme dok se isti nalazio uz vučno vozilo u zaustavnoj traci;

- da je prometnim vještačenjem utvrđeno da je brzina kretanja osobnog vozila marke Škoda kojim je u štetnom događaju upravljao osiguranik tuženika NI iznosila oko 85 km/h dok je vozilo još bilo na pravcu da bi kod udara u tužitelja brzina bila oko 80 km/h; da vozač nije vladao vozilom i vožnjom prostorno 26,6 metara i vremenski 1-2 sekunde odnosno da nije pratio vožnju oko 2 sekunde prije udara u tužitelja da bi u jednom trenutku potpuno izostala njegova kontrola nad vožnjom; da prije udara vozila u tužitelja nije bilo nikakvih tragova kočenja vozila; da se tužitelj prije samog udara vozila uhvatio za šlep vozilo i da ga je vozilo zahvatilo svojim prednjim desnim bočnim dijelom i udarilo u desni dio tijela jer je naišlo s desne strane tužitelja;

- da je u predmetnoj prometnoj nesreći tužitelj pretrpio teške tjelesne ozljede: frakturu desne ilijačne kosti, bifokalni prijelom desne potkoljenice, trimaleoralni prijelom, stanje po valjskoj fiksaciji obje potkoljenice, hipokalemija, otvorene rane desne potkoljenice, šok i hipovolemični šok i poremećaj prilagodbe;

- da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio teške ozljede donjih ekstremiteta i zdjelice koje su uzrokovale dugotrajno liječenje i sedam operativnih zahvata te posljedice u vidu bolova i naruženja te smanjenja životne aktivnosti;

- da je tužitelj zbog ozljeda u prometnoj nesreći trpio fizičke bolove jakog intenziteta u momentu samog ozljeđivanja i do dolaska u bolničku ustanovu te 5-7 dana od ozljeđivanja jer su nakon ukupno sedam operacijskih zahvata i previjanja još svježih rana postoperativno bili prisutni bolovi jakog intenziteta bez obzira što je tužitelj uzimao analgetike, a osim toga kod tužitelja se javila infekcija koja je bila liječena odgovarajućim tretmanom i previjanjima; da je tužitelj trpio fizičke bolove srednjeg intenziteta dva mjeseca (prije i nakon operacijskih zahvata, kod previjanja i provođenja fizikalne terapije) te slabijeg intenziteta šest mjeseci kod obavljanja fizikalne terapije i zarastanja prijeloma;

- da je kod tužitelja prisutna psihijatrijska dijagnoza F 43.2 - poremećaj prilagodbe koji je kronificiran i nije izgledno poboljšanje, a uz primjenu terapijskih mjera može se održavati trenutni nivo funkcioniranja; da smanjenje životnih aktivnosti tužitelja po psihijatrijskom poremećaju iznosi 5%; da je zbog štetnog događaja tužitelj trpio primarni strah jakog intenziteta jedan sat, primarni strah srednjeg intenziteta jedan dan, a primarni strah slabijeg intenziteta 44 dana; da se sekundarni strah nastavio na primarni strah i traje i danas, a sastavni je dio razvijenog psihičkog poremećaja i u forenzično-psihijatrijskom smislu opravdano ga je sagledavati kroz smanjenje životne aktivnosti na temelju psihijatrijskog poremećaja;

- da je kod tužitelja zaostalo naruženje srednjeg stupnja zbog vidljivih ožiljaka na desnoj potkoljenici i zbog šepanja;

- da je zbog ozljeda u štetnom događaju tužitelju smanjena životna aktivnost za 40%;

- da je aktivno liječenje tužitelja trajalo do srpnja 2020. te da su nakon toga zaostale posljedice: ožiljno promijenjena cijela desna potkoljenica s oslabljenom mišićnom snagom u gležnju i stopalu, ograničene i oslabljene kretnje u desnom gležnju koje su posljedica oštećenja živaca, ali i ožiljnih promjena na mekanim strukturama potkoljenice, deformiteti desnog gležnja i stopala koji su posljedica navedenih oštećenja odnosno uslijed ograničenih kretnji u desnom gležnju i oštećenja živca dolazi do poremećaja u mehanizmu hoda i preopterećenju prednjeg dijela stopala, bolnost desnog sakroilijakalnog zgloba zbog njegove fiksacije i ozljede odnosno prijeloma, hondropatija patele desnog koljena zbog poremećaja u gležnju i stopalu te umjereni bolovi u lijevom gležnju zbog ožiljnih promjena;

- da je zbog ozljeda tužitelj ograničen u fizičkim aktivnostima kao što su duže stajanje ili hodanje, naročito uzbrdo i nizbrdo, hodanje po ljestvama, čučanje te nošenje tereta; da ne može trčati, obavljati fizičke poslove duže od jedan sat i voziti auto na duže relacije, da se ne može više baviti poslom koji je radio prije ozljeđivanja odnosno voziti vučnu službu;

- da je tužitelj za vrijeme boravka u bolnicama u [adresa] i [adresa] bio nepokretan i tada mu je bila potrebna bolnička skrb 24 sata dnevno;

- da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć jedan mjesec nakon izlaska iz bolnice 4 sata dnevno kod oblačenja, higijene i pripreme i nabavke hrane i drugih životnih aktivnosti koje je prije ozljeđivanja mogao samostalno obavljati, sljedeća 4 mjeseca po 2 sata dnevno zbog pomoći oko vožnje na previjanje, terapije i u nabavci namirnica te sljedeća 2 mjeseca po 1 sat dnevno zbog vožnje na preglede i fizikalne terapije.

5. Svjedok AI u svom je iskazu naveo da je o prometnoj nesreći obaviješten od strane tužitelja te da se odmah uputio na mjesto događaja i zatekao ozlijeđenog tužitelja kako leži u zaustavnoj traci uz kamion za vuču; da je prethodno tužitelja uputio na intervenciju na autoput po pozivu stranog državljanina koji je imao kvar na vozilu; da je po dolasku na lice mjesta vozilo NI bilo u zaustavnoj traci, a strani državljani bili su u vučnom vozilu koje je bilo propisno zaustavljeno u zaustavnoj traci; da je na licu mjesta bio postavljen trokut od strane stranih državljana; da su na lice mjesta došli on i njegov otac BI, a potom hitna pomoć i policija; da mu je NI rekao da je svojim vozilom udario tužitelja; da tužitelj od poslodavca nije zahtijevao naknadu štete povodom ovog događaja; da tužitelj nije tražio da ga osigura od nesretnog slučaja; da je tužitelj imao dobro iskustvo za obavljanje intervencija u djelatnosti obrta.

6. Svjedok BI u svom je iskazu naveo da je po dolasku na mjesto događaja vidio vozilo čeških registarskih oznaka natovareno na šlep vozilo i tužitelja koji je ležao pod kamionom i pri svijesti; da je usmjeravao promet dok je njegov sin AI bio uz tužitelja; da je neposrednim opažanjem uočio da su na vozilu NI oštećeni desni far, blatobran, ogledalo na vratima i vrata; da je fotografirao lice mjesta nakon što je hitna odvezla tužitelja.

7. Svjedok NI u svom je iskazu naveo da je 21. rujna 2019. putovao iz Karlovca u pravcu Splita autocestom A1; da je tog dana bilo sunčano vrijeme i da su uvjeti za vožnju bili optimalni s time da je bila gužva na autocesti u pravcu njegovog kretanja; da je neposredno prije mjesta nezgode na zaustavnoj traci primijetio manje transportno vozilo na kojem je bilo utovareno osobno vozilo; da je vozio svojim prometnim trakom oko 25 do 30 cm od linije koja dijeli tu traku od zaustavne; da je primijetio osobu pored vučnog vozila i dalje nastavio kretanje kada je u jednom trenutku udario tužitelja bočnom stranom svog vozila; da je pregledom svog vozila nakon nezgode utvrdio da je tužitelja udario blatobranom i desnim vanjskim retrovizorom; da ne zna da li se tužitelj u tom trenutku nalazio izvan ili unutar zaustavne trake jer se radilo o djeliću sekunde; da je vidio da je tužitelj ozlijeđen i da je pozvao 112; da pri dolasku na mjesto događaja nije primijetio trokut na zaustavnoj traci; da je vučno vozilo primijetio na udaljenosti od oko 100 metara kada se tužitelj nalazio s lijeve strane vučnog vozila gledajući u smjeru Splita; da je tužitelj nakon udara ležao uz kamion bočno; da su stope na kojima se tovarilo vozilo bile na zaustavnoj traci.

8. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je 21. rujna 2019. od strane poslodavca AI upućen na intervenciju na odmorište Lički Osik zbog kvara vozila čeških državljana; da je dolaskom na mjesto događaja na zaustavnoj traci bio postavljen trokut upozorenja i to na udaljenosti 100-120 metara od vozila u kvaru; da je vučno vozilo zaustavio uz rubni desni dio zaustavnog traka i uključio sva četiri "žmigavca" i nakon toga izašao iz vozila; da su na vozilu čeških državljana također bila uključena sva četiri "žmigavca"; da su češki državljani sjedili u svom vozilu, a nakon njegovog dolaska starija gospođa je otišla sjesti u vučno vozilo, a gospodin O sjeo je u svoje vozilo kako bi manevrirao radi utovara vozila na vučno vozilo nakon čega je ostao sjediti u svom vozilu koje se nalazilo na vučnom vozilu; da je cijelo vrijeme stajao u zaustavnoj traci; da je neposredno prije štetnog događaja pokušao odšarafiti strujni kabel spojen na vitlo te da su za to vrijeme vozila prolazila svojim kolničkim trakom dok se on nalazio u zaustavnom traku naslonjen na svoje vučno vozilo; da je u jednom trenutku vidio da se vozilo marke Škoda kreće prema njemu odnosno prema zaustavnoj traci i to na udaljenosti 10-15 metara od njega te se u tom trenutku grčevito uhvatio za šasiju vučnog vozila i kada je vozilo NI udarilo u njega desnim dijelom automobila još uvijek se držao za vučno vozilo i osjetio bol; da bi posljedice nesreće bile i veće da se nije držao za vučno vozilo; da se sjeća da je tada počeo krvariti i da se spustio na asfalt u zaustavnoj traci; da se vozač automobila NI vratio i rekao "što sam napravio, oprosti nisam te htio", donio mu vodu i mobitel koji se nalazio u vozilu; da je vozač bio u šoku i da se tresao; da je nakon pola sata došla hitna pomoć koja ga je odvezla u Opću bolnicu Gospić gdje su mu postavljeni vanjski fiksatori, a zbog zaraze bakterijama odvezen je u KBC Rijeka gdje je na prvu operaciju čekao 15 dana; da njegovo liječenje nije završeno jer mora izvaditi "šipke" iz nogu; da je imao operaciju na zdjelici; da ima noćne more i nesanicu; da više nije kao što je bio; da je otac dvoje djece; da je prije štetnog događaja morao naći dodatno zaposlenje kako bi prehranio svoju obitelj zbog čega je u obrtu AI radio četiri sata dnevno jer je imao malu vojnu mirovinu od 2.900,00 kuna; da je po izlasku iz bolnice oko 6 i pol mjeseci koristio dvije visoke štake, a potom tri mjeseca niske štake, a sada nosi jednu štaku za desnu nogu; da je prije štetnog događaja aktivno radio na svom imanju na selu i tako pomagao obitelji; da je bio lovac i da se bavio nogometom, a svim tim aktivnostima poslije štetnog događaja više se ne može baviti.

9. Rješenjem suda poslovni broj Pn-32/2020-21 od 10. lipnja 2021. određeno je provođenje prometnog vještačenja na okolnost nastanka i uzroka prometne nezgode uz očevid - rekonstrukciju prometne nesreće na mjestu događaja po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i motorna vozila ĐI, dipl. ing. prometa.

10. U pisanom nalazu i mišljenju sudski vještak utvrdio je da je brzina kretanja osobnog vozila marke Škoda registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je u štetnom događaju upravljao osiguranik tuženika NI iznosila realno oko 85 km/h dok je vozilo još bilo na pravcu da bi kod udara u pješaka odnosno tužitelja brzina bila nešto manja odnosno oko 80 km/h. Prije udara vozila o pješaka nije bilo nikakvih tragova kočenja osobnog vozila, a sve se dogodilo kroz 1-2 sekunde. Kod udara osobnog vozila u pješaka, pješak nije bio cijelim tijelom zahvaćen osobnim vozilom jer bi u tom slučaju dospio puno dalje, već je pao 1,2 metra od mjesta udara gdje su ostali tragovi krvi u zaustavnoj traci, a što sve odgovara fotografijama Prometne policije. Prije samog udara pješak se uhvatio za šlep vozilo, u suprotnom bi pretrpio još teže ozljede. Vozilo je zahvatilo pješaka svojim prednjim desnim bočnim dijelom i okrznulo ga na način da mu je zahvatio desni dio tijela jer je vozilo naišlo s desne strane pješaka. Kritične prilike vozač vozila Škoda vozio je sigurno brzinom od oko 85 km/h dok je vozilo još bilo na dijelu ceste na pravcu da bi u jednom trenutku izostala kontrola vozača nad vožnjom pa tako i nad gibanjem vozila. Vještak smatra da je to bilo laganim otklonom prema desno s malim kutom od oko 3% te se vozilo Škoda kretalo prema zaustavnoj traci gdje se nalazio pješak uz samo vučno vozilo koje je bilo zaustavljeno. Zaključak je vještaka da vozač sasvim sigurno nije vladao vozilom i vožnjom prostorno 26,6 metara i vremenski 1-2 sekunde. Izostanak pozornosti vozača bila je prisutna i ranije odnosno realno 2 sekunde prije udara u pješaka, dakle vozač vozila Škoda nije pratio vožnju oko 2 sekunde prije udara u pješaka zbog trenutnog psihofizičkog stanja da bi u jednom trenutku izostala njegova kontrola nad vožnjom pa tako i nad gibanjem vozila i u tome treba tražiti uzrok ove prometne nesreće.

11. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

12. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka prometne struke iz razloga jer nije provedeno kombinirano prometno-sudsko-medicinsko vještačenje radi utvrđenja u kojem položaju je bio tužitelj neposredno prije štetnog događaja, na koji način se tužitelj kretao neposredno prije štetnog događaja i na koji su sve način sile usmjerene na njegovo tijelo utjecale na njegov konačan položaj u kojem se našao nakon udara. Smatra da se vještak prometne struke ne može upuštati u ocjenu kakve bi posljedice bile za tužitelja da se nije uhvatio za šlep vozilo, a odgovor gdje se tužitelj nalazio nakon udara vještak je dobio od samog tužitelja i podataka o tragovima krvi tužitelja na mjestu događaja. Smatra da vještak nije obrazložio kako je izračunao 2 sekunde izostanka pozornosti osiguranika tuženika niti je dao odgovor kada je tužitelj mogao uočiti nadolazeće vozilo i skloniti se na sigurnu udaljenost niti kako je moguće da su oštećenja na vozilu Škoda nastala u prednjem dijelu desnih prednjih vrata jer bi logično bilo da su nastala na prednjem desnom blatobranu i prednjem desnom faru s obzirom na dinamiku kako je opisuje vještak u svom nalazu.

13. Rješenjem suda poslovni broj Pn-32/2020-52 od 18. listopada 2022. određeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatrijske struke Draganu Lovroviću, dr. med., specijalistu psihijatru iz Kastva, Jardasi 83, a zadatak je vještaka bio da izradi nalaz i mišljenje nakon izvršenog pregleda tužitelja i uvida u medicinsku dokumentaciju i spis predmeta i utvrdi koje ozljede je tužitelj zadobio u prometnoj nesreći 21. rujna 2019. te da utvrdi da li postoje posljedice ozljeđivanja po kriteriju pretrpljenog straha, smanjene životne aktivnosti koje su u uzročno-posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom te ostale eventualne posljedice sve u skladu s pravilima struke.

14. Rješenjem suda poslovni broj Pn-32/2020-53 od 18. listopada 2022. određeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku iz područja ortopedije i traumatologije - prof. dr. sc. Hariju Jurdani, dr. med. iz Matulja, Rukavac 80, a zadatak je vještaka bio da izradi nalaz i mišljenje nakon izvršenog pregleda tužitelja i uvida u medicinsku dokumentaciju i spis predmeta i utvrdi koje ozljede je tužitelj zadobio u prometnoj nesreći 21. rujna 2019. te da utvrdi postoje li posljedice ozljeđivanja u odnosu na tužitelja i to po kriteriju fizičkih bolova, smanjene životne aktivnosti, naruženosti te potrebne tuđe pomoći i njege sve u skladu s pravilima struke.

15. Iz mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke Dragana Lovrovića proizlazi da je kod tužitelja prisutna psihijatrijska dijagnoza F 43.2 - poremećaj prilagodbe. S psihijatrijske strane tužitelj je pretrpio povredu prava osobnosti po osnovi smanjenja životne aktivnosti i po osnovi pretrpljenog straha. Poremećaj je kronificiran i nije izgledno poboljšanje, a uz primjenu terapijskih mjera može se održavati trenutni nivo funkcioniranja. Smanjenje životnih aktivnosti po psihijatrijskom poremećaju iznosi 5%. Primarni strah jakog intenziteta trajao je jedan sat, primarni strah srednjeg intenziteta jedan dan, a primarni strah slabijeg intenziteta 44 dana. Sekundarni strah se nastavio na primarni strah i traje do danas, a sastavni je dio razvijenog psihičkog poremećaja i u forenzično-psihijatrijskom smislu opravdano ga je sagledavati kroz smanjenje životne aktivnosti na temelju psihijatrijskog poremećaja.

16. Stalni sudski vještak, spec. ortoped Hari Jurdani u svom je nalazu i mišljenju naveo kako je tužitelj nastradao 21. rujna 2019. kada je na njega naletio auto i tom prilikom zadobio je otvoreni višeiverni prijelom desne potkoljenice, otvoren prijelom lijevog gležnja i prijelom lijeve crijevne kosti. Kod tužitelja je provedeno sedam operativnih zahvata. U tijeku liječenja bila je prisutna infekcija desne potkoljenice jer je prijelom bio otvoreni. Tužitelj je proveo dvije stacionarne fizikalne terapije i nekoliko ambulantnih fizikalnih terapija. Ovakav tip ozljede kod tužitelja doveo je do oštećenja ne samo kosti nego i ostalih struktura odnosno mekih tkiva (kože, mišića i živaca). Aktivno liječenje kod tužitelja trajalo je do srpnja 2020., a nakon toga zaostale su posljedice: ožiljno promijenjena cijela desna potkoljenica s oslabljenom mišićnom snagom u gležnju i stopalu, ograničene i oslabljene kretnje u desnom gležnju koje su posljedica oštećenja živaca, ali i ožiljnih promjena na mekanim strukturama potkoljenice, deformiteti desnog gležnja i stopala koji su posljedica gore navedenih oštećenja odnosno uslijed ograničenih kretnji u desnom gležnju i oštećenja živca dolazi do poremećaja u mehanizmu hoda i preopterećenju prednjeg dijela stopala, bolnost desnog sakroilijakalnog zgloba zbog njegove fiksacije i ozljede odnosno prijeloma, hondropatija patele desnog koljena zbog poremećaja u gležnju i stopalu te umjereni bolovi u lijevom gležnju zbog ožiljnih promjena. Zbog tih posljedica tužitelj je ograničen u fizičkim aktivnostima kao što su duže stajanje ili hodanje, naročito uzbrdo i nizbrdo, hodanje po ljestvama, čučanje te nošenje tereta. Ne može trčati, obavljati fizičke poslove duže od jedan sat, voziti auto na duže relacije. Tužitelj se više ne može baviti poslom koji je radio prije ozljeđivanja (vozio je kamion - vučnu službu). Zbog navedenog vještak smatra da je smanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja 32%. Tužitelj je trpio fizičke bolove jakog intenziteta u momentu traume i do dolaska u bolnicu, srednjeg intenziteta dva mjeseca (prije i nakon operacijskih zahvata, kod previjanja i provođenja fizikalne terapije) te slabijeg intenziteta šest mjeseci kod obavljanja fizikalne terapije i zarastanja prijeloma. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć jedan mjesec nakon izlaska iz bolnice po dva sata dnevno kod oblačenja, higijene i pripreme i nabavke hrane, sljedeća dva mjeseca po jedan sat dnevno zbog pomoći oko vožnje na previjanje, terapije i u nabavci namirnica te sljedeća četiri mjeseca po četiri sata tjedno zbog vožnje na preglede i fizikalne terapije. U odnosu na naruženje vještak smatra da je ono srednjeg stupnja zbog vidljivih ožiljaka na desnoj potkoljenici i zbog šepanja.

17. Stranke su predložile da vještaci objedine svoje nalaze i mišljenja s time da je tužitelj predložio da vještaci utvrde ukupno smanjenje životne aktivnosti tužitelja jer smatra da je postotak od 32% suviše nisko ocijenjen budući da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trajno ograničen u fizičkim aktivnostima kao što su stajanje i hodanje, a posebno uzbrdo i nizbrdo, hodanje po ljestvama, čučanje i nošenje tereta, a zbog pretrpljenih ozljeda ne može obavljati fizičke poslove dulje od sat vremena, upravljati motornim vozilom na dulje relacije i konačno, baviti se poslom koji je do tada radio, a koja činjenica upućuje na gubitak zarade što svakako mora biti obuhvaćeno smanjenjem životne aktivnosti. Smatra da bi smanjenje životne aktivnosti trebalo iznositi 50-55% budući da i uz ulaganje znatno pojačanih napora ne može obavljati ni najjednostavnije životne aktivnosti. Osporava ocjenu vještaka o jačini, intenzitetu i trajanju fizičkih bolova kao posljedice zadobivenih ozljeda jer smatra da je apsurdno i životno nelogično i suprotno dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji cijeniti jako fizičke bolove tužitelja u trajanju od svega nekoliko sati. U odnosu na potrebu tuđe pomoći i njege navodi kako je isto u cijelosti kontradiktorno navodima o trajnom ograničenju u fizičkim aktivnostima tužitelja jer ukoliko je tužitelj i nakon četiri godine od zadobivenih ozljeda trajno onemogućen u obavljanju osnovnih životnih aktivnosti nejasno je da mu je u razdoblju od mjesec dana nakon izlaska iz bolnice bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od dva sata dnevno, a nakon toga dva mjeseca po jedan sat dnevno, a zatim sljedeća četiri mjeseca po četiri sata tjedno jer je nesporno da niti nakon četiri godine od zadobivenih ozljeda ne može samostalno obavljati ni najosnovnije životne aktivnosti pa je jasno da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega u vremenskom trajanju od tri mjeseca 4-5 sati dnevno, a zatim sljedećih šest mjeseci kada je mogao hodati pomoću štaka i hodalice u trajanju od 2-3 sata dnevno.

18. Sudski vještaci su podneskom od 10. srpnja 2023. suglasno utvrdili da je ukupni postotak smanjene životne aktivnosti tužitelja 35% uz sve ostale specifičnosti koje su navedene u zasebnim vještačenjima po svakom vještaku.

19. Tužitelj se protivio utvrđenju sudskih vještaka o postotku smanjenja životne aktivnosti od 35% smatrajući kako ukupni postotak smanjene životne aktivnosti ne može biti manji od 50-55%.

20. U podnesku od 16. listopada 2023. tuženik je predložio da se prometni vještak dodatno očituje koliko je široka svaka od kolničkih traka namijenjena za prometovanje na mjestu štetnog događaja, kolika je širina zaustavne trake na mjestu događaja i kolika je širina vozila vučne službe marke Opel Movano te da vještak utvrdi položaj navedenog vozila u odnosu na zaustavni trak i desni prometni trak namijenjen za prometovanje. Također da vještak utvrdi je li vozilo vučne službe imalo još dovoljno mjesta da se približi zaštitnoj ogradi. Zaključno ustraje na provođenju kombiniranog sudsko-medicinskog vještačenja po vještaku sudske medicine i po vještaku prometne struke jer smatra da jedino vještak sudske medicine može dati odgovor na pitanje u kojem se položaju tužitelj nalazio neposredno prije štetnog događaja i na koji se način kretao neposredno prije nastanka štetnog događaja te na koji su sve način sile usmjerene na njegovo tijelo utjecale na konačni položaj u kojem se našao nakon udara.

21. Na ročištu održanom 8. prosinca 2023. sudski vještak prometne struke ĐI naveo je kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja i zaključka od 1. rujna 2020. U odnosu na prigovore tuženika o širini kolnika na mjestu nesreće vještak je naveo da je izvršenim mjerenjem utvrdio da je zaustavna traka širine 4,2 metra, a svaka kolnička traka širine 3 metra, a isto je utvrđeno i ispravama Prometne policije odnosno proizlazi iz skice lica mjesta. U pogledu širine vozila vučne službe navodi da je njegova širina 2,10 metara. Kada se uzme u obzir razmak od lijevog bočnog dijela vozila vučne službe do krajnje desne prometne trake kojim se kretalo vozilo Škoda taj razmak iznosi 1,2 metra. Vještak navodi kako vozilo vučne službe nije imalo dovoljno mjesta da se približi zaštitnoj ogradi jer je bilo na samom rubu lijevka za oborinske vode, a što je sve vidljivo iz fotografija sačinjenih od strane Policijske postaje. U pogledu izračuna da je 2 sekunde prije udara osiguranik tuženika započeo s otklonom u desno pod kutom od 3% vještak je ostao kod svog nalaza i mišljenja, a u odnosu na pitanje tuženika kada je tužitelj mogao uočiti nadolazeće vozilo uz pomak na sigurnu udaljenost vještak je odgovorio da je to vrijeme od 5 sekundi prije udara. Na vozilu Škoda nastala su oštećenja na prednjem desnom blatobranu i na desnom bočnom dijelu vozila kod prednjeg blatobrana. Za slučaj da je u kritično vrijeme vozač Škode udario tužitelja prednjim dijelom vozila pri brzini od 85 km/h ozljede tužitelja bile bi sigurno veće te bi bio odbačen znatno dalje. U pogledu položaja tijela tužitelja za vrijeme kontakta s vozilom vještak je naveo da je prednji dio tijela tužitelja bio okrenut prema lijevoj bočnoj strani vozila vučne službe, a prednji dio vozila Škode kojim je upravljao osiguranik tuženika udario je u leđa tužitelja pri čemu je on pao na kolnik. Navedeno je vještak zaključio na temelju utvrđenih ozljeda kod tužitelja. Prije samog udara tužitelj se čvrsto uhvatio za šlep vozilo, a navedeno je vještak utvrdio na temelju oštećenja desnog retrovizora vozila Škoda koji se nalazio 90 cm od tla.

21.1. Nakon saslušanja vještaka tuženik je ustrajao na svim primjedbama i prigovorima na nalaz prometnog vještaka smatrajući da odgovori na iznesene primjedbe tuženika nisu tehnički prihvatljivi te da vještak u pojedinim dijelovima nalaza izlazi izvan svoje domene kada zaključuje o mogućnosti zadobivanja većih ili manjih tjelesnih ozljeda kod tužitelja i o položaju tužitelja neposredno prije kontakta s vozilom, a osobito smatra neprihvatljivim obrazloženje vještaka o načinu utvrđenja da se tužitelj držao za vučno vozilo u trenutku samog kontakta s vozilom. S obzirom na navedeno ustraje na provođenju kombiniranog prometno-sudsko-medicinskog vještačenja na okolnost kretanja tužitelja neposredno prije kontakta s vozilom osiguranika tuženika imajući u vidu zadobivene ozljede, a koja činjenica je odlučna kako bi se na pravilan način utvrdila dinamika nastanka predmetnog štetnog događaja.

22. Na ročištu održanom 23. veljače 2024. sudski vještaci Hari Jurdana i Dragan Lovrović obrazložili su pisane nalaze i mišljenja i odgovorili na primjedbe i prigovore stranaka.

23. Sudski vještak iz područja traumatologije Hari Jurdana u svom iskazu naveo da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio teške ozljede donjih ekstremiteta i zdjelice koje su uzrokovale dugotrajno liječenje i sedam operativnih zahvata te posljedice u vidu bolova i naruženja te smanjenja životne aktivnosti. Prema medicinskoj dokumentaciji intenzivno liječenje tužitelja trajalo je do srpnja 2020. Za vrijeme boravaka u bolnicama u [adresa] i [adresa] tužitelj je bio nepokretan i tada mu je bila potrebna bolnička skrb odnosno skrb od 24 sata. Od siječnja 2020. tužitelj provodi intenzivno liječenje jer je imao otvorene rane u predjelu desne potkoljenice s time da je u tom razdoblju počeo hodati uz pomoć pomagala. U odnosu na primjedbe vezano za ocjenu bolova jakog intenziteta vještak je naveo kako su bolovi bili prisutni u momentu samog ozljeđivanja i do dolaska u bolničku ustanovu, međutim, vještak prihvaća primjedbu da su bolovi jakog intenziteta bili prisutni i nakon dolaska u bolnicu jer su nakon operacijskih zahvata i previjanja još svježih rana zaista prisutni bolovi jakog intenziteta bez obzira što je tužitelj uzimao analgetike. Stoga prihvaća da su bolovi jakog intenziteta trajali još pet dana od ozljeđivanja. Osim toga kod tužitelja se javila infekcija koja je bila liječena odgovarajućim tretmanom i previjanjima, dakle jaki bolovi bili su prisutni i pet do sedam dana po dolasku u bolnicu. Također, budući da je tužitelj bio sedam puta operiran svaki taj zahvat s obzirom na njegovu vrstu podrazumijeva postojanje jakih fizičkih bolova postoperativno. U odnosu na bolove srednjeg i slabijeg intenziteta vještak u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. U odnosu na primjedbu vezano uz potrebu tuđe pomoći i njege vještak je naveo da je tužitelj relativno mlađe životne dobi, a kako nije iz grada te se po njegovim navodima bavio poljoprivredom i nabavkom drva za ogrjev, kod ovakve vrste ozljeda te aktivnosti su mu bitno umanjene kao i sve druge osnovne aktivnosti kao npr. nabavka namirnica, oblačenje i higijena gdje mu je stvarno trebala pomoć druge osobe. Stoga je vještak korigirao stavku tuđe pomoći i naveo kako smatra da je tužitelju nakon izlaska iz bolnice umjesto dva sata kako je naznačeno u nalazu bilo potrebno četiri sata dnevno za prvi mjesec oko oblačenja, higijene, pripreme i nabavke hrane i drugih životnih aktivnosti koje je prije ozljeđivanja mogao samostalno obavljati. Nadalje, vještak je za sljedeća četiri mjeseca utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć po dva sata dnevno zbog vožnje na previjanje i terapije, nabavku namirnica i sl., a potom sljedeća dva mjeseca po jedan sat dnevno zbog vožnje na preglede i fizikalne terapije i drugo. U pogledu smanjene životne aktivnosti kod tužitelja vještak smatra da bi trebalo uzeti u obzir njegove životne navike i stil života te okolnosti u kojima isti živi pa u tom smislu korigira postotak iz nalaza i mišljenja i utvrđuje da je smanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja 37%. U pogledu naruženja vještak je ostao kod navoda iz nalaza o srednjem stupnju naruženja s napomenom da je imao u vidu i bolove koje tužitelj trpi zbog činjenice da ima skvrčene prste na desnoj nozi što mu uzrokuje probleme kod hodanja i nošenja obuće posebno u ljetno doba.

24. Nakon saslušanja sudskog vještaka iz područja ortopedije i traumatologije tuženik je ustrajao na prigovorima i primjedbama smatrajući kako je vještak u bitnom odstupio od svog ranijeg nalaza i mišljenja čime je doveo u pitanje pravilnost danog nalaza i mišljenja pa stoga ustraje na provođenju novog vještačenja po drugim sudskim vještacima.

25. Sudski vještak iz područja psihijatrije u svom je iskazu naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja kojeg je sačinio na osnovi uvida u medicinsku dokumentaciju i uz pregled tužitelja. U odnosu na postotak smanjenja životne aktivnosti vještak je naveo da se vodio orijentacijskim medicinskim tablicama za procjenu smanjenja životne aktivnosti Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva sudskih vještaka. Smatra da, iako se postotak od 5 % čini malo, u određenim situacijama se javljaju i puno teži poremećaji koji ljude invalidiraju u svim aspektima života do nivoa da ne mogu u potpunosti skrbiti o sebi pa čak ni u najosnovnijim životnim potrebama. U pogledu utvrđene dijagnoze F 43.2 - poremećaj prilagodbe sudski vještak naveo je da je prije štetnog događaja tužitelj bio funkcionalna osoba te je predmetna dijagnoza bila u određenoj mjeri od utjecaja na pretrpljenu povredu prava osobnosti po osnovi smanjenja životne aktivnosti i pretrpljenog straha i po mišljenju vještaka upravo u postotku koji je naznačen u pisanom nalazu i mišljenju. S obzirom da je sudski vještak traumatolog izvršio korekciju postotka smanjenja životne aktivnosti po izvršenoj reviziji osnovnog nalaza i mišljenja, vještak psihijatar i vještak traumatolog suglasno su utvrdili postotak smanjenja životne aktivnosti tužitelja od 40%.

26. Tužitelj je suglasan s utvrđenim postotkom smanjenja životne aktivnosti od 40% dok je tuženik ustrajao na primjedbama na nalaz vještaka traumatologa.

27. Raspravnim rješenjem suda od 23. veljače 2024. prihvaćen je prijedlog tuženika za određivanje prometno sudsko-medicinskog vještačenja u ovoj pravnoj stvari.

28. U podnesku od 18. ožujka 2025. tuženik je naveo da ostaje kod odgovora na tužbu i svih navoda iznesenih u dosadašnjem tijeku postupka te da iz razloga ekonomičnosti odustaje od prijedloga za provođenje prometno sudsko-medicinskog vještačenja. Tuženik je ujedno obavijestio sud da je 13. lipnja 2024. isplatio tužitelju nesporni dio naknade štete u iznosu od 15.000,00 EUR, ali da i dalje prigovara visini tužbenog zahtjeva pa predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

29. U podnesku od 24. ožujka 2025. tužitelj je naveo da su navodi tuženika iz podneska od 18. ožujka 2025. međusobno kontradiktorni budući da tuženik najprije ističe kako ostaje kod svih navoda iznesenih u dosadašnjem tijeku postupka da bi odmah potom obavijestio sud da je isplatio nesporni iznos naknade štete i da prigovara visini tužbenog zahtjeva. Neovisno od navedenoga tužitelj zaključuje da tuženik više ne osporava osnovu, već samo visinu tužbenog zahtjeva. Tužitelj ističe kako je tuženik sve do očitovanja iz podneska od 18. ožujka 2025. najodlučnije osporavao i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te su se tijekom cijelog postupka provodili dokazi radi dokazivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva. To što tuženik sada odustaje od dokaznog prijedloga za provođenje kombiniranog vještačenja i sada osporava samo visinu tužbenog zahtjeva prema mišljenju tužitelja nije ni od nikakvog utjecaja na izračun uspjeha u sporu. Ne osporava da je tuženik 14. lipnja 2024. uplatio iznos od 15.000,00 EUR, međutim po pozivu tužitelja da se očituje koji iznos duga je tom uplatom podmirio tuženik se nije očitovao. S obzirom na navedeno, tužitelj je s navedenom uplatom djelomično zatvorio potraživanje s osnova glavnice naknade neimovinske štete odnosno pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti pa za taj iznos djelomično povlači tužbeni zahtjev s osnova neimovinske štete, ali ustraje na naplati zakonske zatezne kamate na taj zakašnjelo plaćeni dio glavnice od 15.000,00 EUR tekuće od 21. rujna 2019. kao dana dospijeća do 14. lipnja 2024. kao dana plaćanja, a koja iznosi 3.820,56 EUR na koji iznos sada potražuje tzv. procesnu kamatu od 15. lipnja 2024. do isplate. Konačno, tužitelj je naveo kako iz provedenih dokaza proizlazi da mu s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege pripada ukupni iznos od 31.000,00 EUR, pa kako je tuženik isplatio 15.000,00 EUR proizlazi da je dužan naknaditi daljnji iznos od 16.000,00 EUR uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu. U tom smislu tužitelj je uredio tužbeni zahtjev i predložio da sud obveže tuženika na plaćanje iznosa od 16.000,00 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 21. rujna 2019. pa do isplate te iznos od 3.820,56 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 15. lipnja 2024. do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka.

30. Na ročištu održanom 28. srpnja 2025. tuženik je osporio tijek zateznih kamata od 21. rujna 2019. smatrajući da je isto protivno odredbi članka 1103 ZOO-a s obzirom da šteta nije dospjela tog dana kao i obračun zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 3.820,56 EUR jer šteta nije dospjela 21. rujna 2019. Smatra da tužitelj ne može tražiti procesne kamate od 15. lipnja 2024. jer je isto u suprotnosti s odredbom članka 31 ZOO-a odnosno tužitelj bi takve kamate eventualno mogao potraživati od dana kada je prvi put postavio taj zahtjev.

31. Analizom svih provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

32. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete koju je pretrpio u štetnom događaju odnosno prometnoj nesreći koja se dogodila 21. rujna 2019.

33. Nesporan je nastanak prometne nezgode od 21. rujna 2019. do koje je došlo zbog nepropisne vožnje osiguranika tuženika NI koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka]. Nesporno je da je na dan štetnog događaja 21. rujna 2019. za vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] sklopljena polica obveznog osiguranja P32 1020273765 kod tuženika. Nesporno je da je tužitelj uslijed predmetnog štetnog događaja pretrpio teške tjelesne ozljede te da mu je nastala imovinska i neimovinska šteta.

34. Između stranaka je sporno je li tuženik odgovoran za pretrpljenu neimovinsku štetu s naslova pretrpljenih fizičkih bolova i straha, smanjene životne aktivnosti i naruženosti zbog pretrpljenih ozljeda te imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege koja je nastupila kao posljedica opisane prometne nezgode.

35. Odredbom članka 1100 stavaka 1 i 2 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

36. Na temelju dokumentacije priložene u spisu i temeljem provedenog prometnog i medicinskog vještačenja po vještacima ortopedu i psihijatru sud je utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede: frakturu desne ilijačne kosti, bifokalni prijelom desne potkoljenice, trimaleoralni prijelom, stanje po valjskoj fiksaciji obje potkoljenice, hipokalemija, otvorene rane desne potkoljenice, šok i hipovolemični šok i poremećaj prilagodbe, a navedene ozljede su nesporno posljedica prometne nezgode koja se dogodila 21. rujna 2019.

37. Nadalje, u postupku je nesporno utvrđeno da su navedene ozljede u jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem jer je prometnim vještačenjem utvrđeno da je vozač vozila osiguranika tuženika uzrokovao prometnu nesreću na način da neposredno prije samog štetnog događaja nije vladao vozilom i vožnjom prostorno 26,6 metara odnosno vremenski 1-2 sekunde tj. nije pratio vožnju oko 2 sekunde prije udara u tužitelja da bi u jednom trenutku potpuno izostala njegova kontrola nad vožnjom nakon čega je prednjim desnim bočnim dijelom vozila, bez kočenja, udario u tužitelja koji se u tom trenutku držao za vozilo vučne službe koje je bilo propisno zaustavljeno u zaustavnoj traci autoceste.

38. Teške ozljede donjih ekstremiteta i zdjelice uzrokovale su dugotrajno liječenje tužitelja i čak sedam operacijskih zahvata, a ozljede tužitelja liječene su sve do srpnja 2020. godine.

39. Medicinskim vještačenjem utvrđeno je da je tužitelj uslijed štetnog događaja trpio fizičke bolove jakog intenziteta u momentu samog ozljeđivanja i do dolaska u bolničku ustanovu te od 5 do 7 dana od ozljeđivanja jer su nakon ukupno sedam operacijskih zahvata i previjanja još svježih rana postoperativno kod tužitelja bili prisutni bolovi jakog intenziteta bez obzira što je uzimao analgetike, a osim toga kod tužitelja se javila infekcija koja je liječena odgovarajućim tretmanom i previjanjima; bolove srednjeg intenziteta tužitelj je trpio sljedeća dva mjeseca (prije i nakon operacijskih zahvata, kod previjanja i provođenja fizikalne terapije) te slabijeg intenziteta šest mjeseci kod obavljanja fizikalne terapije i zarastanja prijeloma.

40. Tužitelju je dijagnosticirana psihijatrijska dijagnoza F 43.2 - poremećaj prilagodbe koji je kronificiran i nije izgledno poboljšanje.

41. Tužitelj je pretrpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan (jedan sat), primarni strah srednjeg intenziteta koji je trajao jedan dan, te primarni strah slabijeg intenziteta koji je trajao 44 dana. Na primarni strah nastavio se sekundarni strah koji traje i danas i sastavni je dio razvijenog psihičkog poremećaja i u forenzično- psihijatrijskom smislu opravdano ga je sagledavati kroz smanjenje životne aktivnosti na temelju psihijatrijskog poremećaja.

42. Zbog zadobivenih ozljeda u štetnom događaju kod tužitelja je zaostalo naruženje srednjeg stupnja zbog vidljivih ožiljaka na desnoj potkoljenici i zbog šepanja.

43. Tužitelju je zbog ozljeda u štetnom događaju smanjena životna aktivnost za 40% te su ostale posljedice u vidu ožiljne promijenjene cijele desne potkoljenice s oslabljenom mišićnom snagom u gležnju i stopalu, ograničene i oslabljene kretnje u desnom gležnju kao posljedica oštećenja živaca, ali i ožiljnih promjena na mekanim strukturama potkoljenice, deformiteti desnog gležnja i stopala uslijed ograničenih kretnji u desnom gležnju i oštećenja živca, poremećaj u mehanizmu hoda i preopterećenju prednjeg dijela stopala, bolnost desnog sakroilijakalnog zgloba zbog njegove fiksacije i ozljede odnosno prijeloma, hondropatija patele desnog koljena zbog poremećaja u gležnju i stopalu te umjereni bolovi u lijevom gležnju zbog ožiljnih promjena. Zbog ozljeda u štetnom događaju tužitelj je ograničen u fizičkim aktivnostima kao što su duže stajanje ili hodanje, naročito uzbrdo i nizbrdo, hodanje po ljestvama, čučanje te nošenje tereta, tužitelj ne može trčati, obavljati fizičke poslove duže od jedan sat i voziti auto na duže relacije i ne može se više baviti poslom koji je radio prije ozljeđivanja odnosno voziti vučnu službu.

44. Konačno, tužitelj je za vrijeme boravka u bolnicama u [adresa] i [adresa] bio nepokretan i tada mu je bila potrebna bolnička skrb 24 sata dnevno, a po izlasku iz bolnice tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć jedan mjesec 4 sata dnevno kod oblačenja, higijene i pripreme i nabavke hrane i drugih životnih aktivnosti koje je prije ozljeđivanja mogao samostalno obavljati, potom sljedeća 4 mjeseca po 2 sata dnevno zbog pomoći oko vožnje na previjanje, terapije i u nabavci namirnica te sljedeća 2 mjeseca po 1 sat dnevno zbog vožnje na preglede i fizikalne terapije.

45. Odredbom članka 1045 stavka 1 ZOO-a propisano je:

Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

46. Prema odredbi članka 1046 ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

47. Nesporno je da je za štetni događaj odgovoran tuženik jer je prometnu nezgodu prouzročio njegov osiguranik. Kako je u konkretnom slučaju nesporno došlo do povrede prava osobnosti tužitelja ispunjene su pretpostavke da mu se dosudi pravična novčana naknada sukladno odredbi članka 1100 ZOO-a.

48. Tuženik je 14. lipnja 2024. isplatio tužitelju iznos od 15.000,00 EUR, međutim, kako se nije određeno očitovao koji vid štete je podmirio navedenom uplatom, tužitelj je u podnesku od 24. ožujka 2025. naveo da navedenom uplatom djelomično zatvara svoje potraživanje s osnova glavnice naknade neimovinske štete odnosno pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti i za taj iznos djelomično je povukao tužbeni zahtjev s time da je ustrajao na naplati zakonske zatezne kamate na taj zakašnjelo plaćeni dio glavnice od 15.000,00 EUR tekuće od 21. rujna 2019. kao dana dospijeća do 14. lipnja 2024. kao dana plaćanja koja iznosi 3.820,56 EUR na koji iznos potražuje i tzv. procesnu kamatu od 15. lipnja 2024. do isplate. Smatra da iz provedenih dokaza proizlazi kako mu s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege pripada ukupni iznos od 31.000,00 EUR pa kako je tuženik platio iznos od 15.000,00 EUR na ime neimovinske štete smatra da je dužan naknaditi daljnji iznos od 16.000,00 EUR s naslova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 21. rujna 2019. pa do isplate.

49. U postupku je utvrđeno da je tužitelju po izlasku iz bolnice bila potrebna tuđa pomoć i njega 30 dana po 4 sata dnevno kod oblačenja, higijene i pripreme i nabavke hrane i drugih životnih aktivnosti koje je prije ozljeđivanja mogao samostalno obavljati, sljedeća 4 mjeseca (120 dana) po 2 sata dnevno zbog pomoći oko vožnje na previjanje, terapije i u nabavci namirnica te sljedeća 2 mjeseca (60 dana) po 1 sat dnevno zbog vožnje na preglede i fizikalne terapije što znači sveukupno 420 sati.

50. Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja te polazeći od činjenice da su se u međuvremenu uslijed inflacije povećali egzistencijalni troškovi života, navedeno po ocjeni suda opravdava dosuđenje pravične novčane naknade s osnova imovinske štete u iznosu od 4.200,00 EUR pri čemu je sud cijenu sata odmjerio temeljem članka 223 Zakona o parničnom postupku u visini od 10,00 EUR-a po satu pružene pomoći. Navedeni iznos sud smatra primjerenim za cijenu sata pomoći i njege koju su tužitelju pružali ukućani jer tužitelj tijekom postupka nije dokazao da mu je pomoć i njega pružala stručna osoba koje se profesionalno bavi pružanjem pomoći. Stoga je sud satnicu takve neprofesionalne usluge odredio primjenom odredbe članka 223 Zakona o parničnom postupku odnosno po slobodnoj ocjeni, a cijena usluge utvrđena je prema cijenama u vrijeme presuđenja. Kako tijekom postupka nije utvrđeno da je tužitelj plaćao tuđu pomoć i njegu, slijedom navedenog kamata na taj iznos mogla bi teći tek od dana presuđenja (o tome je istovjetno stajalište izrazio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev-1963/2013-2 od 20. siječnja 2016.).

51. S obzirom na navedeno odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

52. Tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na imovinsku štetu odbijen je iznad dosuđenog iznosa kao neosnovan pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

53. Odredbom članka 29 stavka 1 ZOO-a propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, a stavkom 2 propisano je da se stopa zateznih kamata određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

54. Nije sporno da je tuženik 14. lipnja 2024. isplatio tužitelju iznos od 15.000,00 EUR za koju uplatu se tužitelj očitovao da se odnosi na glavnicu neimovinske štete. Tužitelj je na taj iznos zahtijevao zakonske zatezne kamate od dana nastanka štetnog događaja odnosno od 21. rujna 2019. do dana isplate navedenog iznosa tj. 14. lipnja 2024., a koje iznose 3.820,56 EUR kao i zatezne kamate na iznos od 3.820,56 EUR koje teku od 15. lipnja 2024. do isplate.

55. Uvjet koji mora biti ispunjen da bi zatezne kamate na iznos neimovinske štete počele teći jest da je šteta nastala odnosno da su poznate sve posljedice štetne radnje. Naime, neimovinska šteta ne nastaje danom štetnog događaja, već nastupa kad se završi liječenje oštećenog ili kada dođe do stabilizacije zdravstvenog stanja.

56. Po ocjeni ovoga suda, a u pravilnoj primjeni odredbe članka 1103. ZOO-a prema kojoj obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, imajući u vidu da je liječenje tužitelja prema stanju spisa dovršeno najkasnije 31. srpnja 2020. godine, proizlazi da je tog dana dospjela cjelokupna neimovinska šteta jer su tada bili poznati svi elementi štete, njezin opseg i osoba odgovorna za naknadu iste.

57. Stoga je tužitelju na uplaćeni iznos glavnice s naslova neimovinske štete u iznosu od 15.000,00 EUR-a dosuđena zatezna kamata od 1. kolovoza 2020. do isplate dok je preostali dio tužbenog zahtjeva u odnosu na zatezne kamate na taj iznos tekuće od 21. rujna 2019. do 31. srpnja 2020. odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkama III. i IV. izreke presude.

58. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući odredbu članka 154 i članka 155 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

59. Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (članak 154 stavak 1 ZPP). Odredbom članka 154 stavka 2 ZPP-a propisano je: Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

60. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP).

61. U parnične troškove spadaju sudske pristojbe, troškovi vezani uz izvođenje dokaza, održavanje ročišta izvan sudske zgrade, osobni troškovi stranaka i njihovih zastupnika povezani s njihovim dolaskom u sud, troškovi za nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu (članak 151 ZPP).

62. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine broj 138/2023 - dalje u tekstu: Tarifa).

63. S obzirom da su bili opravdani sud je tužitelju priznao trošak zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika kako slijedi: trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 7 toč. 1 Tarife), trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7 toč. 1 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 18. rujna 2020. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 25. studenog 2020. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 toč. 2 Tarife), trošak sastava podneska od 14. prosinca 2020. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 12. siječnja 2021. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom na licu mjesta 17. kolovoza 2021. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 i 7 Tarife), trošak sastava podneska od 1. rujna 2021. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 11. studenog 2021. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 31. siječnja 2022. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava podneska od 2. veljače 2022. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava podneska od 17. listopada 2022. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak sastava podneska od 24. siječnja 2023. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava podneska od 17. ožujka 2023. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 27. ožujka 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 17. kolovoza 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 8. prosinca 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 11. prosinca 2023. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak sastava podneska od 14. veljače 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 23. veljače 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 24. ožujka 2025. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 28. srpnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), dakle, sveukupno u iznosu od 7.550,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 1.887,50 EUR iznosi ukupno 9.437,50 EUR.

64. Tuženiku je priznat trošak zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika uz pripadajući PDV od 25% i to trošak zastupanja na ročištu održanom 12. siječnja 2021. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom na licu mjesta 17. kolovoza 2021. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 i 7 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 27. listopada 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 8. prosinca 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 11. prosinca 2023. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 23. veljače 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 18. ožujka 2025. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife) i trošak zastupanja na ročištu održanom 28. srpnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), dakle, sveukupno u iznosu od 3.300,00 EUR što uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 825,00 EUR iznosi ukupno 4.125,00 EUR.

65. S obzirom da je tužitelju presudom dosuđen iznos od 4.200,00 EUR, a tužitelj je uspio i s dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu neimovinske štete u iznosu od 15.000,00 EUR, dakle tužitelj je uspio u postupku za iznos od 19.200,00 EUR dok je preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 11.800,00 EUR odbijen, proizlazi da je tužitelj u ovom postupku uspio sa 62 %, a tuženik sa 38 %.

66. Kako je uspjeh tužitelja u ovoj parnici 62% to je istome priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 5.851,25 EUR. Pored navedenog troška tužitelju je priznat trošak prometnog vještačenja u iznosu od 845,82 EUR, trošak osiguranja očevida u iznosu od 152,62 EUR i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 1.550,03 EUR u ukupnom iznosu od 2.548,47 EUR. Dakle, sveukupno tužitelju je priznat trošak u iznosu od 8.399,72 EUR.

67. Kako je uspjeh tuženika u ovoj parnici 32% to je istome priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 1.320,00 EUR. Pored navedenog troška tuženiku je priznat trošak pristupa prometnog vještaka na ročište u iznosu od 327,60 EUR. Dakle, sveukupno tuženiku je priznat trošak u iznosu od 1.647,60 EUR.

68. Kada se od iznosa troška priznatog tužitelju (8.399,72 EUR) odbije iznos troška koji je priznat tuženiku (1.647,60 EUR) dobije se iznos parničnog troška u iznosu od 6.752,12 EUR kojeg je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

69. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u točki V. izreke presude.

U Gospiću, 25. kolovoza 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Vlado Vladika, odvjetnik u [adresa]

2. Igor Habulinec, odvjetnik u Zagrebu, Biskupa Galjufa 1