Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pn-169/2021-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja OM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Andreasu Mlikoti, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 45237012600, zastupanog po punomoćnici Marini Konrad, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d. Zagreb, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. srpnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, te uz javnu objavu presude, 25. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku SAVA OSIGURANJE d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB 45237012600, da tužitelju CM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime pretrpljene imovinske štete isplati iznos od ukupno 1.668,81 EUR-a (tisućušestošezdesetosameura-osamdesetjedancent) sa zateznim kamatama koje teku od 7. listopada 2021. pa do isplate, po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku SAVA OSIGURANJE d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB 45237012600, da tužitelju CM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati zatezne kamate koje su na iznos od 1.556,59 EUR-a (tisućupetstopedesetšesteura-pedesetdevetcenti) tekle od 1. studenog 2019., pa do 28. srpnja 2021., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, odnosno u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi štetu u iznosu od 1.154,45 EUR-a sa zateznim kamatama.

IV/ Nalaže se tuženiku SAVA OSIGURANJE d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB 45237012600, da tužitelju CM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] plati trošak postupka u iznosu od 1.106,18 EUR-a (tisućustošesteura-osamnaestcenti) sa zateznim kamatama koje teku od 25. kolovoza 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 11. kolovoza 2019. u Osijeku, na raskrižju [adresa] i [adresa], dogodila prometna nesreća koju je prouzrokovao osiguranik tuženika ZM iz [adresa]. Navodi kako je ZM te večeri upravljao svojim teretnim automobilom „FIAT QUBO“ reg. oznake [registarska oznaka] te se sa sporedne ceste ([adresa]) uključivao na kolnik Ul. Sv. L.B. Mandića, a koja je predstavljala cestu s prednošću prolaska te je tom prilikom ZM postupio protivno odredbi čl. 57. st. 4. ZSPC-a jer nije propustio sva vozila koja su se kretala kolnikom Ulice Sv. L.B. Mandića i koja su imala prednost prolaska. Uslijed navedenog propusta, navodi, osiguranik tuženika je svojim vozilom oduzeo prednost prolaska motociklu „KAWASAKI“ reg. oznake [registarska oznaka], a kojim je upravljao tužitelj OM te je došlo do naleta tužiteljevog motocikla (prednji lijevi bočni dio) u teretno vozilo osiguranika tuženika (zadnji desni bočni dio). Zbog izazivanja prometne nesreće, navodi, protiv ZM je pred Općinskim sudom u Osijeku vođen kazneni postupak te je pravomoćnom presudom broj K- 277/2020 od 29. svibnja 2020. osiguranik tuženika proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. KZ/11. U trenutku prometne nesreće, navodi, teretno vozilo „FIAT QUBO“ reg. oznake [registarska oznaka], a kojim je upravljao ZM, bilo je osigurano od automobilske odgovornosti kod ERGO osiguranje d.d. policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. Međutim, osiguravajuće društvo ERGO osiguranje d.d. dana 30. studenog 2019. pripojeno je osiguravajućem društvu SAVA OSIGURANJE d.d. – Podružnica Hrvatska, a koje mu je sada u obvezi nadoknaditi pretrpljenu imovinsku štetu na motociklu „KAWASAKI“ reg. oznake [registarska oznaka]. U predmetnoj prometnoj nesreći motocikl „KAWASAKI“ reg. oznake [registarska oznaka], koji je u njegovom vlasništvu, zadobio je brojna oštećenja, a nakon obavljenog izvida štete utvrđena je nerentabilnost njegovog popravka, dakle, utvrđena je tzv. „totalna šteta“. Tužitelj navodi da se prije pokretanja ovog parničnog postupka 01. studenog 2019. obratio osiguravajućem društvu ERGO osiguranje d.d. s odštetnim zahtjevom, a postupak se vodio pod poslovnim brojem 33369 AO. Nadalje, navodi da ga je dopisom od 20. studenog 2019. ERGO osiguranje izvijestilo kako su utvrdili da je njegov motocikl pretrpio tzv. totalnu štetu te su ga pozvali na dostavu broja tekućeg računa, a što je odmah i učinio. Tuženik je 28. srpnja 2021. isplatio nesporni iznos naknade imovinske štete (šteta na motociklu) i to u ukupnom iznosu od 11.728,14 kn. U trenutku štetnog događaja (prometne nesreće), navodi, tržišna vrijednost njegova motocikla „KAWASAKI“ iznosila je 40.000,00 kn. Tužitelj ističe da čini nespornim da je nastanku prometne nesreće doprinio u omjeru od 20% (neprilagođena brzina), dok je osiguranik tuženika, koji mu je oduzeo prednost prolaska (zbog čega je pravomoćno osuđen u kaznenom postupku) za štetni događaj odgovoran u omjeru od 80%. Iz naprijed navedenog, navodi, jasno proizlazi kako mu je tuženik u obvezi isplatiti imovinsku štetu (šteta na motociklu) u iznosu od 32.000,00 kn (80% od 40.000,00 kn), a budući da je tuženik isplatio nesporni iznos od 11.728,14 kn, to ovom tužbom potražuje isplatu preostalog iznosa od 21.271,86 kn. Nadalje, navodi da je tuženik sukladno odredbi čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu bio u obvezi isplatiti nesporni iznos naknade štete u roku od 60 dana, računajući od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a budući da je tuženik nesporni iznos naknade štete isplatio gotovo dvije godine nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, isti mu je u obvezi isplatiti pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja na nesporni iznos naknade štete teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa do isplate. Slijedom svega naprijed navedenog predložio je sudu da donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev te potražuje i naknadu troškova postupka.

1.1. Tijekom postupka navodi da je provedenim vještačenjem utvrđeno da je prilikom uključivanja na kolnik Ulice Sv. L.B. Mandića osiguranik tuženika imao mogućnost pravovremenog uočavanja motocikla koji mu se približavao te umjesto da je pričekao i propustio predmetni motocikl kojim je on upravljao, osiguranik tuženika je nepropisno započeo sa skretanjem u lijevo čime je oduzeo prednost kretanja motociklu i nepropisnom radnjom ga izložio pogibelji koja je izbjegnuta pukom srećom. Nadalje, navodi, kako uopće nije sporno da je njegova nepropisna brzina doprinijela nastanku štetnog događaja, ali da i nadalje smatra kako je odlučujuću ulogu u nastanku štetnog događaja odigrala nepropisna i opasna radnja oduzimanja prednosti prolaska koju je poduzeo osiguranik tuženika. U odnosu na tvrdnje tuženika da je kočenjem mogao izbjeći udar u stražnji dio teretnog vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika, navodi kako tuženik pri tome zanemaruje činjenicu da je radnja intenzivnog kočenja ,koju je morao poduzeti u konkretnoj situaciji, bila vrlo rizična i da to nije radnja koja je uobičajena za prosječnog vozača koji upravlja motociklom. Isto tako, navodi, prilikom poduzimanja radnje intenzivnog kočenja kod motocikala obično dolazi do destabilizacije i gubitka kontrole, pa se opravdano nameće pitanje da li bi takva radnja bila i opravdana i bezopasna za njega te da li bi se u konačnici izbjegla prometna nesreća.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da priznaje štetni događaj, djelomičnu odgovornost, pasivnu legitimaciju te činjenicu da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osigurano kod njega (ranije ERGO osiguranje d.d.) policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 410008606010 kojim je upravljao ZM. U odnosu na aktivnu legitimaciju tužitelja, tuženik je predložio da tužitelj dostavi kupoprodajni ugovor ili prometnu dozvolu, a s obzirom da je na policijskoj potvrdi kao vlasnik vozila naveden PM. Tuženik je ospravao visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Nadalje, tuženik navodi da je kod obračuna naknade štete uzeo u obzir suodgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, koji se sastoji u vožnji brzinom od 100 km/h od dopuštenih 50 km/h, bez odgovarajuće važeće vozačke dozvole, te je predložio sudu da priklopi cjelokupni spisa Općinskog suda u Osijeku br. K-277/2020, budući da je u istom provedeno vještačenje iz kojeg proizlazi suodgovornost tužitelja. Tuženik navodi da je temeljem izvida štete utvrdio da popravak predmetnog vozila nije ekonomičan, budući da bi bio skuplji od vrijednosti vozila te je na vozilu proglašena totalna štete. Novonabavna vrijednost vozila tužitelja, navodi, obračunata je na iznos od 65.638,38 kn, a nakon čega je uzeta u obzir amortizacija od 79,4 %, na što je nadodana vrijednost od 23% obzirom na stanje tržišta, dakle, navodi, obračunata je amortizacija od 56,42% te je zatim je obračunata vrijednost ostataka i isplaćen je iznos koji odgovara postotku suodgovornosti tužitelja od 50% odnosno 11.728,14 kn. Slijedom svega navedenog, tuženik je naveo da se protivi tužbenom zahtjevu tužitelja jer je isti namiren u svom potraživanju radi materijalne štete na vozilu te je predložio sudu da tužbu odbije u cijelosti.

2.1. Tijekom postupka, da tužitelj nije prilagodio brzinu i način kretanja uvjetima na cesti, sukladno čl. 51 i 53 Zakona o sigurnosti prometa, jer da se kretao na način kako to nalažu propisi o sigurnosti prometa, uočio bi pravovremeno vozilo ispred sebe i ne bi došlo do štetnog događaja. Isto tako, tuženik prigovara visini totalne štete imajući u vidu da se takvi motocikli više ne proizvode te da je realna procjena i visina totalne štete sačinjena neposredno nakon štetnog događaja po ERGO iznosila maksimalno 3.113,18 EUR-a, a ne 4.013,75, kako se navodi u nalazu vještaka. Tuženik nadalje navodi da iz nalaza vještaka nije vidljivo u kojoj mjeri je vještak valorizirao činjenicu da vozač motocikla nema odgovarajuću vozačku dozvolu i na njegovu procjenu prometne situacije, a imajući u vidu snagu i brzinu motora kojim je tužitelj upravljao, jer je očito da je tužitelj pogrešno i krivo cijenio prometnu situaciju, kao i brzinu kretanja svog vozila i zbog toga je njegov doprinos nastanku štetnog događaja znatan.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao presliku presude Općinskog suda u Osijeku broj K-277/2020-2 od 29.5.2020. (list spisa 5-6), presliku izvida štete (7-8), e-mail od 21.7.2021. (list spisa 9), dopis Ergo osiguranja d.d. od 20.11.2019.g. (list spisa 10), izvadak iz Sudskog registra za tvrtku SO poslovno savjetovanje d.o.o. (list spisa 11-14), potvrda Postaje prometne policije Osijek od 12.9.2019. (list spisa 21-22), Prijedlog obračuna totalne štete 33369 AO (list spisa 25), Kupoprodajni ugovor za motorno vozilo (list spisa 40), Ugovor o darovanju motornog vozila (list spisa 41), Nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 44-52), Prijedlog obračuna totalne štete 3369 AO (list spisa 60), fotografije (list spisa 61-97), te je saslušao vještaka i tužitelja. Sud je izvršio uvid u priklopljeni spis ovog suda K- 277/2020.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi naknade imovinske štete koja je tužitelju nastala na njegovom motociklu KAWASAKI reg. oznake [registarska oznaka], u štetnom događaju od 11. kolovoza 2019.

6. Među parničnim strankama nije sporna pasivna legitimacija i štetni događaj.

7. Među parničnim strankama je sporna aktivna legitimacija, doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja i visina štete.

8. Iz preslike presude Općinskog suda u Osijeku broj K-277/2020-2 od 29.5.2020. (list spisa 5-6) i priklopljenog spisa K-277/2020-2 od 29. svibnja 2020. proizlazi da je izdan kazneni nalog okrivljeniku ZM, kojim je proglašen krivim što je 11. kolovoza 2019. oko 21,15 sati u Osijeku, na raskrižju [adresa] i [adresa], upravljajući teretnim automobilom „Fiat Qubo“ registarskih oznaka [registarska oznaka] kolnikom [adresa] iz smjera Livane prema Osijeku, dolaskom do raskrižja s Ulicom svetog Bogdana Leopolda Mandića, bez da je propustio vozilo koje se tom cestom kretalo, kao cestom s prednošću prolaska, protivno odredbi čl. 57. st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da time neće dovesti u opasnost sigurnost drugih sudionika u prometu, ušao vozilom na [adresa] TM i oduzeo prednost prolaska motociklu Kawasaki registracijske oznake [registarska oznaka] kojom je upravljao OM, krećući se kolnikom Ulice sveto Leopolda Bogdana Mandića iz smjera Osijek prema Livani, te je prednjim lijevim bočnim dijelom motocikla udario u zadnji bočni desni dio njegovog vozila, a nakon kontakta sletio na bankinu te motociklom udario u betonski kolni prilaz, uslijed čega je zadobio otvoreni prijelom nadlaktične kosti desne ruke, koja povreda je teške naravi, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci, te mu se primijenila uvjetna osuda.

9. Iz preslike izvida štete (7-8) proizlazi da je utvrđena totalna šteta na motociklu Kavasaki.

10. Iz potvrde Postaje prometne policije Osijek od 12. rujna 2019. (list spisa 21-22) proizlazi da se potvrđuje da se 11. kolovoza 2019. u 21:15 sati dogodila prometna nesreća u mjestu Osijek, na križanju [adresa] i OMO, a u kojoj prometnoj nesreći su sudjelovali ĐM i OM.

11. Iz Prijedloga obračuna totalne štete 33369 AO koju je sačinilo ERGO, pravni prednik tuženika, (list spisa 25 i 60) proizlazi da je procijenjena šteta u iznosu 23.456,27 kn.

12. Iz Kupoprodajnog ugovora za motorno vozilo (list spisa 40) da je sklopljen 1. kolovoza 2019. između PM kao prodavatelja, i EM kao kupca.

13. Iz Ugovora o darovanju motornog vozila (list spisa 41) proizlazi da je sklopljen 2. kolovoza 2019., između EM kao darovatelja i OM kao daroprimatelja.

14. Iz Nalaza i mišljenja vještaka (list spisa 44-52) proizlazi da je u trenutku prometne nesreće ZM s TA reg. oznake [registarska oznaka] vršio radnju uključivanja u promet i skretanja ulijevo s kolnika [adresa] na kolnik Ulice sv. L. B. Mandića iz smjera zapada u smjeru sjevera, a da se u trenutku prometne nesreće tužitelj s MTC reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Ulice sv. L. B. Mandića iz smjera juga u smjeru sjevera i u raskrižju je zadržavao svoj smjer kretanja. Vidno postavljenom prometnom signalizacijom, kolnik Ulice sv. L. B. Mandića bio označen kao cesta s prednošću prolaska. Nadalje, navodi da se u trenutku kontakta MTC reg. oznake [registarska oznaka] kretao brzinom oko 82 km/h, a TA reg. oznake [registarska oznaka] brzinom oko 25 km/h. Tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja MTC reg. oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Od početka uključivanja u promet do dolaska u sudarni položaj TA reg. oznake [registarska oznaka] prešao je put duljine oko 16,3 m i kretao se u vremenu oko 4,7 s. U tom slučaju ZM prije uključivanja u promet mogao je uočiti MTC te se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način (stranica 7 Nalaza i mišljenja). S obzirom da nije moguće odrediti brzinu i način kretanja MTC reg. oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza mjestu prometne nesreće, vještak navodi kako nije moguće provesti vremensko- prostornu analizu, odnosno nije moguće definirati položaj MTC na kolniku u trenutku kada je TA reg. oznake [registarska oznaka] započinjao radnju uključivanja u promet. Nadalje, navodi da ukoliko se u fazi prilaza MTC reg. oznake [registarska oznaka] kretao konstantnom brzinom od 82 km/h, u trenutku početka uključivanja TA reg. oznake [registarska oznaka] u promet, isti je od mjesta kontakta bio udaljen oko 105,9 m, te da je u tom slučaju ZM prije uključivanja u promet mogao uočiti MTC reg. oznake [registarska oznaka], te se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način. Na MTC reg. oznake [registarska oznaka] je nastala TOTALNA ŠTETA koja s PDV-om iznosi 4.013,75 EUR. Iz Nalaz proizlazi da se tržišna vrijednost MTC reg. oznake [registarska oznaka] na dan prometne nesreće s PDV-om procjenjuje na 4.894,82 EUR.

14.1. Iz iskaza vještaka Dražena Jeđuda proizlazi da ostaje u cijelosti kod Nalaza i mišljenja od 7. kolovoza 2024. Izračun totalne štete na vozilu tužitelja je prikazan na str. 8 Nalaza i mišljenja i izrađen je prema Pravilima struke, a utvrđena tržišna vrijednost vozila je uspoređena s tržišnom vrijednošću takvog vozila na tržištu rabljenih vozila. Procjena i izračun totalne štete koju je izradio tuženik također sadrže novonabavnu vrijednost vozila, kao polaznu osnovu za izračun tržišne vrijednosti vozila. Analizu mogućnosti za izbjegavanje prometne nesreće od strane tužitelja nije moguće provesti na temelju materijalnih tragova, jer nije moguće definirati brzinu i način kretanja vozila tužitelja u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Stoga, na temelju materijalnih tragova nije moguće definirati položaj vozila tužitelja na kolniku u trenutku kada je vozač vozila osiguranog kod tuženika započinjao svoju radnju uključivanja u promet, pa nije moguće niti izračunati graničnu brzinu pri kojoj bi tužitelj poduzimanjem radnje kočenja uspio izbjeći prometnu nesreću zaustavljanjem prije dolaska u mjesto potencijalnog kontakta ili smanjivanju brzine do brzine kretanja osobnog automobila. Nadalje, navodi da se općenito svako vozilo može sigurno zaustaviti za određenu brzinu kretanja ukoliko na raspolaganju ima dovoljnu duljinu zaustavnog puta. Ako se u fazi prilaza tužitelj kretao brzinom 82km/h, u trenutku započinjanja radnje uključivanja osobnog automobila, isti je od mjesta kontakta bio udaljen oko 105,9 metara te u tom slučaju, tužitelj bi u fazi prijelaza mogao uočiti osobni automobil u početnoj fazi uključivanja u promet na kolnik u ul. Sv. L. Mandića. Tužitelj je imao na raspolaganju 105,9 metara za reagiranje i poduzimanje radnje kočenja. Općenito može reći da prilikom poduzimanja radnje intenzivnog kočenja kod vozila "s jednim tragom", kao što je motocikl, može doći do poremećaja stabilnosti i upravljivosti, te do pada motocikla i vozača na kolnik. Mogućnost održavanja upravljivosti i stabilnosti pri intenzivnom kočenju uveliko ovisi o umješnosti vozača. Za početnu brzinu kočenja od 82 km/h ili 22,7 metara u sekundi, pri kontroliranom kočenju, sa usporenjem od 4m u sekundi na kvadrat, duljina zaustavnog puta je oko 80,3 metra, pa ukoliko se motocikl tužitelja u fazi prilaza kretao konstantnom brzinom od 82 km/h, u tom slučaju, bi tužitelj imao prostorne mogućnosti kontroliranim kočenjem zaustaviti motocikl prije mjesta kontakta. Mogućnost izbjegavanja prometne nesreće od strane tužitelja na način da isti izvrši radnju pretjecanja osobnog automobila ovisila je o prometno tehničkim uvjetima, odnosno o okolnosti je li lijeva kolnička traka bila slobodna u dovoljnoj duljini. Na daljnji upit može li se, s obzirom na temelju mehaničkih oštećenja na vozilima, procijeniti da je motocikl naletom na automobil izgubio na brzini koju je imao prije kontakta s vozilom, vještak je odgovorio da se brzina motocikla u trenutku kontakta od 82 km/h odnosi na brzinu motocikla na početku sudarnog procesa, a ista obuhvaća smanjenje brzine motocikla uslijed deformacije motocikla, deformacije teretnog automobila, deformacije motocikla udarom u betonski most ispred kućnog br. 115B, te duljinu puta koju je motocikl prešao od kontakta do zaustavljanja, kao i da je navedeno vidljivo iz formule na str. 6 Nalaza i mišljenja. Očevidom na kolniku nisu obilježeni, fiksirani i evidentirani tragovi kočenja motocikla. Kod izračuna visine primijenio je faktor po osnovi zastarjelosti tipa od -10%, a što je vidljivo iz tablice na str. 8 Nalaza. U taj faktor ulazi i snaga motora. Nadalje, navodi da u prometno-tehničkom smislu se smatra da je radnja uključivanja u promet u cijelosti izvršena kada vozilo koje se uključuje na kolniku zauzme takav položaj u kojem se kreće paralelno sa njegovom uzdužnom osi i kada ubrza do brzine kretanja prometnog toka. Obzirom na položaj teretnog automobila i njegovu brzinu u trenutku kontakta slijedi da vozač istog nije bio izvršio radnju uključivanja u promet. U trenutku kontakta teretni automobil je bio u ukošenom položaju, te je bila smanjenja mogućnost pretjecanja istog od strane tužitelja. Poduzimanjem radnje pretjecanja u cilju izbjegavanja ovisi o procjeni vozača u fazi prijelaza, te navodi da je tipičan način reagiranja vozača na opasnost koja mu prijeti s lijeve strane poduzimanje radnje skretanja u desnu stranu. Vozač motocikla poduzima radnju intenzivnog kočenja u izvanrednim situacijama kada procjeni da nema druge mogućnosti za izbjegavanjem prometne nesreće.

14.2. Nalaz i mišljenje vještaka Dražena Jeđuda, uni.spec.traff. sud je ocijenio vjerodostojnim, jer je detaljan, jasan, bez proturječnosti i nejasnoća, te je izrađen u skladu s pravilima struke. Vještak se na ročištu očitovao detaljno i obrazloženo o svim primjedbama tuženika.

15. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se sjeća da je vozio ulicom O. C, bio je dan i uvjeti na cesti su bili normalni te je u jednom trenutku uočio vozilo koje je bilo na jedno 15 metara ispred njega i to je vozilo u tom trenutku ulazilo u svoju kolničku traku, kretao se desnom stranom kolnika u smjeru Osijeka, a teretni automobil izašao je iz sporedne ulice koja je bila s lijeve strane, izašao je naglo. U trenutku kada ga je uočio vidio je da se u lijevoj kolničkoj traci nalazi autobus, a s desne strane je bio kanal, te je u tom trenutku procijenio da će ga pokušati zaobići s desne strane i skoro je uspio jer ga je zakačio samo sa ručkom motora i koljenom. Ne sjeća se kojom sam se brzinom kretao, misli da je bila normalna brzina. Uočio ga je na jedno 15 metara, to se vidi po tome što on nije uspio skroz izaći i staviti u svoju kolničku traku jer su prije toga imali kontakt. Ne sjeća se je li bilo sa strane kolnika parkiranih automobila, samo se sjeća kontakta i da je pao s desne strane. Nije stigao reagirati, nije kočio zato što kad bih zakočio pao bi sa motora i podvukao bi se pod auto. Vozio je motocikl 5-6 godina prije toga. Ovaj motocikl je vozio dva do tri mjeseca prije prometne nesreće. Motocikli se sad nalazi na otpadu i nije bio za popravak. Na otpadu sam dobio za njega neki iznos od 50-100 eura. Mjesec dana prije događaja postao je vlasnikom vozila, vlasništvo je stekao tako što ga je kupio.

15.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da je vozač teretnog automobila, osiguranog kod prednika tuženika, izašao sa sporedne ulice jer je u tom dijelu iskaz tužitelja u skladu s materijalnom dokumentacijom, kao i činjeničnim opisom kaznenog djela za koje je proglašen krivim ZM, vozač teretnog automobila (presuda K-277/2020-2 od 29. svibnja 2020.). Nadalje, iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu u kojem je naveo da u trenutku kada je učio teretno vozilo da se u lijevoj koliničkoj traci nalazio autobus, dok je pokraj desne bio kanal, jer je u tom dijelu iskaz tužitelja jasan, bez proturječnosti i nejasnoća a u skladu je i s fotografijama (da se pokraj desne kolničke trake nalazi kanal) s očevida priložene u priklopljeni spis K-277/2020-2. Iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da nije kočio u vrijeme prometne nesreće, sud je ocijenio vjerodostojnim, a osobito iz razloga što iz Nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da na kolniku nisu bili vidljivi tragovi kotača (stranica 6 Nalaza i mišljenja vještaka).

15.2. Iskaz tužitelja sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je vlasnikom vozila postao mjesec dana prije događaja i to na način da je isti kupio. Naime, iz Ugovora o kupoprodaji od 1.kolovoza 2019., priloženom u spis, proizlazi da je motocikli Kawasaki kupila EM, a iz Ugovora o darovanju od 2. kolovoza 2019. proizlazi da je predmetni motocikli EM darovala tužitelju.

15.3. Nadalje, u dijelu iskaza tužitelja u kojem je naveo da je uočio vozilo osiguranika tuženika kada je bio udaljen oko 15 metara od njega i to je vozilo u tom trenutku ulazilo u svoju kolničku traku, ovaj sud je iskaz tužitelja u tom dijelu ocijenio nevjerodostojnim. Naime, potrebno je reći da vještak nije mogao utvrditi brzinu kretanja vozila tužitelja, ali da je utvrđena brzina vozila tužitelja u trenutku kontakta s vozilom osiguranika tuženika – 82km/h, pa nije mogao provesti niti prostornu i vremensku analizu i utvrditi je li tužitelj pri brzini kojom se kretao mogao pravovremeno uočiti vozilo kojim je u upravljao osiguranik tuženika.

16. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je utvrdio:

- da se prometna nesreća dogodila na način da je ZM s teretnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] vršio radnju uključivanja u promet i skretanja ulijevo s kolnika [adresa] na kolnik Ulice sv. L. B. Mandića iz smjera zapada u smjeru sjevera, a da se u trenutku prometne nesreće tužitelj s motociklom reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Ulice sv. L. B. Mandića iz smjera juga u smjeru sjevera i u raskrižju je zadržavao svoj smjer kretanja,

- vidno postavljenom prometnom signalizacijom, kolnik Ulice sv. L. B. Mandića označen je kao cesta s prednošću prolaska,

- u trenutku kontakta tužiteljevo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kretao brzinom oko 82 km/h, a teretni automobil reg. oznake [registarska oznaka] brzinom oko 25 km/h, a ograničenje brzine je bilo na 50 km/h (zapisnik o očevidu, Nalaz i mišljenje vještaka, stranica 2). U tom slučaju ZM prije uključivanja u promet mogao je uočiti tužiteljevo vozilo te se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način (stranica 7 Nalaza i mišljenja),

- tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja tužiteljevog vozila reg. oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza mjestu prometne nesreće.

- od početka uključivanja u promet do dolaska u sudarni položaj teretni automobil reg. oznake [registarska oznaka] prešao je put duljine oko 16,3 m i kretao se u vremenu oko 4,7 s.

- Na motociklu Kawasaki reg. oznake [registarska oznaka] je nastala totalna šteta koja s PDV-om iznosi 4.013,75 EUR-a, a tržišna vrijednost na dan prometne nesreće s PDV-om procijenjena je na iznos od 4.894,82 EUR,

- tuženik je tužitelju isplatio nesporni iznos od 1.556,59 EUR-a dana 28. srpnja 2021,

- tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja nije imao valjanu vozačku dozvolu (nesporno).

17. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

18. Odredbom čl. 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

18.1. Odredbom čl. 1092. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Kad je nemoguće utvrditi kolji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja.

19. Odredbom čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.

20. Suprotno tuženikovim navodima tijekom postupka, tužitelj je aktivno legitimiran jer je u vrijeme nastanka štete 11. kolovoza 2019. bio vlasnik vozila. Naime, tužitelj je vlasnikom vozila postao 2. kolovoza 2019., i to na temelju Ugovora o darovanju sklopljenim između EM kao darovatelja i tužitelja kao daroprimatelja.

21. Ovaj sud je utvrdio da je za predmetnu štetu nastalu u prometnoj nesreći odgovoran osiguranik tuženika ZM (koji je osuđen za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu), te da je šteta nastala na način da se osiguranik tuženika uključivao na cestu označenu kao cestu s prednošću prolaska, a tužitelj se kretao cestom s prednošću prolaska i zadržavao svoj smjer kretanja. Osiguranik tuženika je prilikom uključivanja u promet mogao uočiti vozilo tužitelja.

21.1. U trenutku kontakta vozila – motocikla tužitelja i teretnog vozila osiguranika tuženika, osiguranik tuženika uključivao se u promet pri brzini od 25km/h a tužiteljevo vozilo se kretalo brzinom od 82 km/h. Ograničenje brzine na mjestu nastanka štete je 50 km/h. Tužitelj nije posjedovao vozačku dozvolu, a nije niti kočio odnosno usporavao brzinu neposredno prije kontakta njegovog vozila i vozila osiguranika tuženika. Nije bilo moguće utvrditi brzinu vozila tužitelja prije kontakta vozila.

1 0

21.2. Prema ocjeni ovoga suda odgovornost osiguranika tuženika očituje se u tome što se teretnim vozilom uključivao na cestu s prednošću prolaska, a tužitelj je doprinio nastanku štete 20%. Naime, doprinos tužitelja očituje se u tome što je vozio brzinom većom od dopuštene u trenutku kontakta vozila (brzina motocikla bila je 82km/h a dopuštena brzina iznosila je 50 km/h).

22. Budući da vještak nije mogao sa sigurnošću utvrditi brzinu vozila tužitelja u trenutku prilaska vozilu osiguranika tuženika, vještak nije mogao provesti prostorno- vremensku analizu. Stoga, hipotetski odgovori vještaka na ročištu održanom 19. prosinca 2024. o tome je li mogao tužitelj uočiti vozilo osiguranika tuženika u početnoj fazi uključivanja u promet, kao i je li imao prostorne mogućnosti za kontrolirano kočenje, sud nije uzeo u obzir, jer su isti odgovori na hipotetske situacije a što nije primjenjivo na konkretni slučaj jer nije niti utvrđena brzina kretanja vozila tužitelja u trenutku prilaza. Navedeno nije bilo moguće utvrditi jer na kolniku nije bilo tragova kotača vozila tužitelja.

22.1. U vezi činjenice da tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja nije imao vozačku dozvolu potrebno je reći da, u konkretnom slučaju, činjenica da tužitelj nije imao vozačku dozvolu nije utjecala na nastanak štete – koju je prouzročio osiguranik tuženika, niti je doprinijela visini štete. Naime, tuženik nije dokazao da je šteta i visina štete u uzročno-posljedičnoj vezi sa činjenicom da tužitelj nije imao vozačku dozvolu. Dakle, vožnja bez vozačke dozvole sama za sebe nužno nema za posljedicu i odgovornost za nastali štetni događaj tj. štetu, već tu okolnost a kao uzrok nastanku štetnog događaja te štete treba ocjenjivati u okolnostima svakog konkretnog slučaja (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev -1049/2015 od 7. ožujka 2017.). U vezi s navedenim potrebno je reći da je tuženik tijekom postupka isticao da tužitelj nije kočio, odnosno pokušavao zaustaviti vozilo. Vještak se u vezi s navedenim očitovao na način da kod intenzivnog kočenja vozila kao što je motocikli može doći do poremećaja u stabilnosti i upravljivosti vozila. Pri tome se ponovno ističe da nije bilo moguće utvrditi brzinu prilaska vozila tužitelja, pa stoga se niti sa sigurnošću nije moglo utvrditi je li tužitelj mogao kontroliranim kočenjem zaustaviti vozilo i izbjeći prometnu nesreću.

23. Nadalje, na temelju Nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da je tužitelju nastala šteta u iznosu od 4.013,75 EUR-a. Vještak je navedeno izračunao na način da je od novonabavne cijene od 11.849,00 EUR-a, oduzeo 10% za zastarjelost vozila, te je dobio novonabavnu vrijednost predmetnog vozila u iznosu od 10.664,10 EUR-a, te je istu umanjio za amortizaciju u iznosu od 54% (vremensku amortizaciju i ponuda i potražnja cijena na tržištu) te je potom dobio tržišnu vrijednost u iznosu od 4.894,82 EUR-a, od koje je umanjio vrijednost ostataka vozila te je dobio iznos od 4.031,75 EUR-a koja predstavlja iznos totalne štete na vozilu.

23.1. Budući da je tužitelj doprinio nastanku štete 20%, tužitelju je nastala šteta u iznosu od 3.225,40 EUR-a. Tuženik je tužitelju isplatio nesporni iznos od 11.728,14 kn/1.556,59 EUR-a 28. srpnja 2021., pa je ovaj sud utvrdio da je tuženik sukladno čl. 1046. u vezi čl. 1092. ZOO-a dužan naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 1.668,81 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe (tužitelj tako zahtijevao tužbenim zahtjevom) odnosno od 7. listopada 2021. pa do isplate sukladno čl. 1086. u vezi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. I/ izreke.

1 1

24. Tuženik je tužitelju isplatio nesporni dio štete u iznosu od 1.556,59 EUR- a/11.728.14 kn 28. srpnja 2021., a šteta je nastala 11. kolovoza 2019. Odredbom čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23., u nastavku: ZOOP) propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 5. čl. 12., oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenoga, tužitelju pripadaju zatezne kamate na iznos od 1.556,59 EUR-a tekuće od 1. studenog 2019. (tuženik nije osporio dan podnošenja odštetnog zahtjeva) pa do isplate 28. srpnja 2019. sukladno čl. 12. st. 6. ZOOP-a. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. II/ izreke.

25. U preostalom dijelu, odnosno za iznos od 1.154,45 EUR-a sa zateznim kamatama, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

26. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog prometnog vještačenja jer je vještak izradio nalaz i mišljenje sukladno pravilima struke, te se očitovao na sve primjedbe pa stoga sud smatra da nema potrebe ponovno provoditi isto vještačenje. Brzinu vozila tužitelja u vrijeme prilaska nije bilo moguće utvrditi jer nije bilo tragova kočenja na kolniku, pa sud smatra da isto ne bi mogao utvrditi niti drugi vještak. Isto tako, sud je odbio i dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka ZM jer se činjenice na koje je trebao iskazivati (brzini kretanja vozila tužitelja i osiguranika tuženika, kao i položaju vozila prilikom kontakta vozila) mogu utvrditi temeljem provedenog vještačenja.

27. U vezi naknade troškova postupka potrebno je reći da je tužitelj u sporu djelomično uspio. Tužitelj je tužbom potraživao iznos od 2.823,26 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i zatezne kamate na iznos do 1.556,59 EUR-a. Tužitelju je ovom presudom dosuđen iznos od 1.668,81 EUR-a sa zateznim kamatama kao i iznos od zatezne kamate na iznos do 1.556,59 EUR-a tekuće od 1. studenog 2019. do 28. srpnja 2021.

27.1. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako stranka djelomično uspije u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u pogledu dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva.

27.2. U konkretnom slučaju, tužitelj je u sporu uspio 79,5% (tužitelj je sa osnovom uspio 100%, tužitelj je u tužbi zahtijevao iznos umanjen za doprinos tužitelja od 20%, a koji doprinos je i sud utvrdio. S visinom je uspio 59%., te uspjeh u sporu iznosi 79,5% (100 uvećano za 59, podijeljeno s 2)). Nadalje, tuženik je u sporu uspio 20,5% (sa osnovom nije uspio % i sa visinom je uspio 41 %).

1 2

27.3. Nadalje, od uspjeha tužitelja koji je u većoj mjeri uspio u sporu oduzet je postotak uspjeha tuženika, pa uspjeh tužitelja iznosi 59%. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknada za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu 14. lipnja 2024., 19. prosinca 2024. i 10. srpnja 2025. za svako ročište iznos od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu 7. svibnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife, trošak sastava podnesaka od 23. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR- a sukladno Tbr.8. toč. 1. Tarife, što sveukupno iznosi 1.050,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.312,50 EUR-a. Budući da je tužitelj u sporu uspio 59% pripada mu naknada troška postupka u iznosu od 774,37 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 331,81 EUR-a što sveukupno iznosi 1.106,18 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, odnosno od 25. kolovoza 2025. pa do isplate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. IV. izreke.

27.4. Sud tužitelju nije priznao trošak sudske pristojbe na tužbu jer nije istu nije niti platio. Nadalje, tužitelju nije priznat niti trošak sastava podneska od 4. srpnja 2024. jer nije bio potreban za parnicu sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a.

Osijek, 25. kolovoza 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika