REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: O-8364/2023-22

(raniji poslovni broj: O-2219/2022)

(raniji poslovni broj: O-730/2003)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrlog ŠK (ime oca: Andrija) iz Zagreba, Tomislavov trg 21, OIB: / (datum rođenja: **.**.1913. / datum smrti: **.**.2002.), državljanina Republike Hrvatske, bez održavanja ročišta, 25. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se ostavinski postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ŠKTG podnio je 10.11.2023. ovom sudu prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, predlažući da se u prijedlogu navedena imovina rasporedi na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju.

2. Prijedlogom za raspoređivanje naknadno pronađene imovine predlagateljica je predložila sudu da navedenim postupkom bude obuhvaćeno i "grobno mjesto na Mirogoju grobno mjesto odjel RKT polje 41 A razred II/I broj 15".

2.1. Predlagatelj tvrdi da je kćer EK, sina ostavitelja IK, tj. unuka ostavitelja.

3. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.

3.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).

3.2. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).

3.3. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

3.4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.t.1. ZPP).

4. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano.

5. Iz isprava koje su priložene spisu: Potvrda Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Podružnica Gradska groblja od 17.08.2023. (list 39. spisa) ne proizlazi nedvojbeno da je ostavitelj bio nositelj prava korištenja grobnog mjesta za koje predlagateljica tvrdi da predstavlja ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu. Naime, iz potvrde proizlazi da je nositelj prava korištenja " ŠK – pradjed EK". Dakle, u potvrdi nije naznačena adresa prebivališta nositelja prava korištenja grobnog mjesta ili drugi podatak (datum rođenja, JMBG ili dr.) pomoću kojeg bi se mogla nedvojbeno utvrditi istovjetnost nositelja prava korištenja. Iz podataka o rodoslovlju (list 4. spisa) proizlazi da je ostavitelj ŠK otac EK (i djed predlagateljice), a ne njegov pradjed. Moguće je da je nositelj prava korištenja navedenog grobnog mjesta djed ostavitelja koji se također zvao ŠK, a što je vidljivo iz podatak navedenih u smrtovnici (list 1. spisa).

6. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje je priložio sâm predlagatelj i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostavitelj bio nositelj prava korištenja navedene imovine u trenutku smrti.

7. S obzirom na navedeno, tj. da nema dokaza o tome da u prijedlogu navedena imovina predstavlja ostavinu, sud je na temelju čl.5. i čl.234. ZN – a, a u vezi s čl. 174. ZN – a obustavio ostavinski radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.

7.1. Obustava ostavinskog postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednika / predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

7.2. Prilikom podnošenja novog prijedloga predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je ostavitelj istovjetan osobi koja je upisana u grobni očevidnik kao nositelj prava korištenja grobnog mjesta.

7.3. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 25. kolovoza 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).

DOSTAVITI:

1. Nasljedniku / predlagatelju, po punomoćniku

2. U spis