Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

OVR-2957/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, a na prijedlog sudskog savjetnika Maje Brnjevarac, u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja Vinele A iz [adresa], Koče [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mirko Cetina, odvjetnik iz Zagreba, Šenoina 6, protiv protivnika osiguranja Gradski prijevoz putnika d.o.o. iz Osijeka, Cara Hadrijana 1, OIB: 96779488329, kojeg zastupa punomoćnik Boris Guljaš, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Guljaš / Lamza iz Osijeka, Europska avenija 22, povodom prijedloga za određivanje privremene mjere, 25. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelja osiguranja čiji zahtjev za osiguranje glasi:

„I Nalaže se Protivniku osiguranja Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijek, Osijek, Cara Hadrijana 1, OIB: 96779488329, u rok od tri dana, računajući od dana dostave ovog rješenja o osiguranju, da vrati Predlagateljicu osiguranja Vinelu Herega iz Osijeka, Opatijska 22, OIB: [osobni identifikacijski broj], na rad tako da joj ponovno povjeri poslove radnog mjesta "Dispečer 1", a ukoliko to nije moguće da je se rasporedi na druge odgovarajuće poslove i radne zadatke.

II. Ukoliko Protivnik osiguranja ne ispuni obvezu iz toč. I. ovoga rješenja sud mu zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura, koja će se za slučaj neizvršenja ove privremene mjere od Protivnika osiguranja naplatiti i izreči mu novu strožu kaznu.

III. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka utvrđenja odluke o otkazu nedopuštenom, odnosno do drugačije odluke Suda.

IV. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovu provedbu.“

Obrazloženje

1. Dana 27. lipnja 2025. kod ovog suda je zaprimljen prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere privremenog vraćanja zaposlenika na rad. U prijedlogu je predlagateljica navela da je s protivnikom osiguranja dana 31. siječnja 2023. sklopila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto „Dispečer 1“, a da je protivnik osiguranja Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika od dana 31. siječnja 2024. Urbroj: 01-23/2024.-SJM (dalje: Odluka o otkazu) predlagateljici otkazao Ugovor o radu. Odluka o otkazu joj je uručena dana 21. veljače 2024. putem oglasne ploče tuženika, te je ista u zakonskom roku dana 07. ožujka 2024. podnijela Zahtjev za zaštitu prava, zaprimljen dana 08. ožujka 2024. U očitovanju na Zahtjev za zaštitu prava, protivnik osiguranja je donio Odluku od dana 21. ožujka 2024. godine Urbroj: 01-58/2024.- SJM, zaprimljenu dana 8. travnja 2024., kojom se odbacuje zahtjev za zaštitu prava predlagateljice kao nepravovremen.

2. Nadalje, predlagateljica osiguranja je pred Općinskim sudom u Osijeku pokrenula parnični postupak radi zaštite svojih radnih prava protiv protivnika osiguranja kao tuženika, koji se vodio pod posl. br. Pr-32/2024, a koji je okončan presudom od 30. travnja 2025. kojom se utvrđuje nedopuštenom Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu te se nalaže ovdje protivniku osiguranja da tužiteljicu vrati na poslove radnog mjesta „Dispečer 1“, a ukoliko isto nije moguće da ju rasporedi na druge odgovarajuće poslove (presuda je priložena uz prijedlog za osiguranje). Protivnik osiguranja je na navedenu presudu uložio žalbu te o istoj trenutno odlučuje Županijski sud u Splitu.

3. Predlagateljica osiguranja navela je da su joj zbog Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu onemogućena stalna mjesečna primanja te da se time izravno dovodi u pitanje njezina egzistencija. Također, navela je i da ima troje djece, od kojih je dvoje maloljetno te da ih uzdržava, da živi s njima u iznajmljenom stanu i da joj, ukoliko ne bude vraćena na posao i osigura si izvor prihoda za život, prijeti iseljenje iz unajmljenog stana. Slijedom navedenog predlagateljica smatra da će, ukoliko ne bude vraćena na posao, za nju i njezinu maloljetnu djecu nastati nenadoknadiva šteta, a da je prvostupanjskom presudom učinjena vjerojatnom tražbina predlagateljice, pa smatra kako su se stekli uvjeti za određivanje privremene mjere po čl. 346. i 347. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje OZ).

4. Prijedlog za određivanje privremene mjere dostavljen je na očitovanje protivniku osiguranja koji se podneskom od 17. srpnja 2025. očitovao kako se navedenom prijedlogu protivi i osporava osnovanost navoda iz prijedloga kao i samog prijedloga, u cijelosti.

5. Protivnik osiguranja naveo je da su nesporni navodi pod točkama 1. i 2. Prijedloga, osim u dijelu gdje predlagateljica navodi kako joj je predmetna Odluka o redovitom otkazu skrivljenim ponašanjem radnika dostavljena putem oglasne ploče protivnika osiguranja te kako je u zakonskom roku podnijela Zahtjev za zaštitu prava protiv te odluke. Naime, predmetna Odluka Predlagatelju je uredno dostavljena neposredno no istu je vratio poslodavcu odbivši potpisom potvrditi primitak. S obzirom na to, predlagateljica je izvan zakonskog roka, nepravovremeno, podnijela Zahtjev za zaštitu prava. Tome u prilog govore i svi svjedoci saslušani na te okolnosti u radnom sporu te je taj dio ostao spornim i u postupku pred drugostupanjskim sudom.

6. Nadalje, protivnik osiguranja naveo je da predlagateljica ni na koji način nije dokazala da su kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 346 OZ, a da je na njoj teret dokazivanja. Naime protivnik osiguranja smatra kako predlagateljica nije dokazala niti učinila vjerojatnom opasnost da će bez provođenja predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tužiteljeve nenovčane tražbine, odnosno povratak na rad po okončanju predmetnog spora budući da ne postoji mehanizam da to protivnik osiguranja na bilo koji način spriječi ukoliko sud pravomoćno odluči u korist predlagateljice osiguranja.

7. Protivnik osiguranja ističe i kako predlagateljica nije dokazala niti učinila vjerojatnim da je predložena privremena mjera potrebna kako bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti niti da je njezin povratak na rad nužan za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati. Također ističe i da eventualna financijska šteta na koju se predlagateljica poziva, ukoliko bi i postojala, nije nenadoknadiva, budući da u slučaju pravomoćnog utvrđenja prvostupanjske presude ima pravo potraživati razliku plaće.

8. Nadalje navodi i kako predlagateljica samo paušalno iznosi kako nije dala povoda otkazu ugovora o radu, da su joj prekidom radnog odnosa onemogućena mjesečna primanja što ugrožava njezinu egzistenciju, da uzdržava troje djece i s njima živi u iznajmljenom stanu iz kojeg joj prijeti iseljenje ukoliko ne bude vraćena na posao, ne dostavljajući pri tome niti jedan materijalni dokaz, a što je bila u mogućnosti. U odnosu na navode o maloljetnoj uzdržavanoj djeci, predlagateljica je svakako bila u mogućnosti dostaviti izvatke iz matice rođenih, osobne iskaznice koji bi dokazali te tvrdnje. Protivnik osiguranja dostavlja Presudu Općinskog suda u Osijeku Posl. br. P Ob-344-2020-13 od 29. travnja 2021. i navodi i kako nisu istinite tvrdnje da je dvoje djece predlagateljice maloljetno, već samo jedno, što proizlazi iz dostavljene presude. Ujedno napominje i da su prema saznanju protivnika osiguranja oba punoljetna djeteta predlagateljice u radnom odnosu, kao i da je predlagateljica od prestanka radnog odnosa kod protivnika osiguranja zasnovala radni odnos sa drugom poslodavcem te predlaže da se na okolnosti postojanja radnog odnosa predlagateljice i punoljetne djece predlagateljice službenim putem zatraži podatak o navedenim činjenicama od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

9. Protivnik osiguranja osporava i navode predlagateljice u dijelu u kojem ista tvrdi kako živi u iznajmljenom stanu, na adresi [adresa], te da joj iz navedene nekretnine prijeti iseljenje zbog nedostatka materijalnih sredstava. Naime, protivnik osiguranja ističe kako se na navedenoj adresi nalazi kuća, a ne stan, te da je nekretnina u vlasništvu rodbine predlagateljice, a što je razvidno iz zemljišnoknjižnog izvatka koji je dostavio u spis. Navodi kako su suvlasnice navedene nekretnine AI i KI, dok iz presude P Ob- 344/2020 od 29. travnja 2021 proizlazi kako je majka predlagateljice AI, suvlasnica nekretnine.

10. Prijedlog predlagatelja osiguranja nije osnovan.

11. Naime, najprije valja istaknuti da je odredbom čl. 341. OZ propisano da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Stavkom 2. istog članka propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

12. Prijedlog za određivanje privremene mjere predlagateljice osiguranja je sastavljen u skladu s čl. 341. st. 2. OZ, te se po istome može postupati.

13. Za određivanje privremene mjere povratka radnika na rad za vrijeme trajanja spora protiv poslodavca kao tuženika, moraju biti kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ, odnosno da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te da učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

14. Nadalje, OZ propisuje da uz ispunjenje pretpostavki za izdavanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ, mora biti ispunjena i pretpostavka iz čl. 347. st. 1. toč. 10. OZ, odnosno da je određivanje privremene mjere privremenog vraćanja na rad nužno za uzdržavanje radnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

15. U konkretnom slučaju, ispunjena je prva pretpostavka propisana čl. 346. st. 1. OZ, odnosno predlagateljica osiguranja je učinila vjerojatnom postojanje svoje nenovčane tražbine – tražbine vraćanja na rad. Naime, sama činjenica da je između stranaka donesena nepravomoćna presuda Općinskog suda u Osijeku Posl. Br. Pr- 32/2024 kojom je Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu od dana 31. siječnja 2024. utvrđena nedopuštenom i naloženo vraćanje predlagateljice osiguranja na poslove radnog mjesta „Dispečer 1“ ukazuje na vjerojatnost postojanja tražbine predlagateljice.

16. Međutim, predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete na koju se poziva u svom prijedlogu. Naime, predlagateljica smatra kako joj prijeti nenadoknadiva šteta u vidu dovođenja u pitanje njene egzistencije, kao i egzistencije njene djece, budući da zbog otkaza ugovora o radu nema više redovita mjesečna primanja, da ima troje djece, od kojih je dvoje maloljetno i koje uzdržava, te da živi u iznajmljenom stanu iz kojeg joj prijeti iseljenje. Međutim, uz prijedlog predlagateljica nije dostavila niti jedan materijalni dokaz koji bi upućivao na ikakvu potrebu i nužnost uzdržavanja predlagateljice i njezine djece, nego predlagateljica samo paušalno navodi kako je majka troje djece, od koji je dvoje maloljetno, kao i da stanuje u iznajmljenom stanu i da joj prijeti iseljenje. Dakle, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je ispunjen drugi uvjet propisan čl. 346. st. 1. OZ, odnosno, nije učinila vjerojatnim ni postojanje uvjeta iz čl. 347. st. 1. t. 10. OZ.

17. Osim toga, valja istaknuti da bi nastanak nenadoknadive štete podrazumijevao i takve imovinske prilike protivnika osiguranja uslijed kojih bi nastalu štetu bilo otežano ili nemoguće nadoknaditi, a koje prilike predlagateljica nije ni pokušala učiniti vjerojatnim, zbog čega se da zaključiti da će od protivnik osiguranja, koji je pravna osoba, predlagateljica nedvojbeno moći potraživati isplatu razlike svih mjesečnih primanja u razdoblju u kojem je bila nezaposlena, u slučaju da se pravomoćno utvrdi nedopuštenost predmetnog Otkaza ugovora o radu.

18. Dakle, u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane odredbama 346. st. 1 OZ, koji se ovdje primjenjuje sukladno čl. 346. st. 2. OZ, kao niti pretpostavka propisana čl. 347. st. 1 tč. 10 OZ. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Osijeku 25. kolovoza 2025.

Sudac

Mateja Vukmir

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku osam dana računajući od dana primitka prijepisa istog. Žalba se putem ovoga suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. ovrhovoditelju po pun.

2. ovršeniku po pun.