Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2594/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu, mr. sc. Zrinki Tironi, u ostavinskom postupku iza pok. EB, rođene E **.**.1933., preminule **.**.2020., s posljednjim prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi zakonske nasljednice EBJ protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: O-1142/2020-31 od 20. svibnja 2024., dana 25. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba nasljednice EBJ pa se ukida rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: O-1142/2020-31 od 20. svibnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud 20. svibnja 2024. donio rješenje slijedećeg sadržaja: „I. Prekida se ostavinska rasprava.

II. Upućuje se nasljednica AB da u roku od 15 dana pokrene parnicu protiv nasljednice EBJ radi izdvajanja cjelokupne vrijednosti stana u [adresa] na adresi GB iz ostavine ostaviteljice.

III. Upućuje se nasljednica EBJ da u roku od 15 dana pokrene parnicu protiv FB radi povrata dara i to nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz Ugovora o darovanju od 24. prosinca 2007., u ostavinu ostaviteljice pok. EB.

IV. Prekid postupka trajat će do pravomoćnog okončanja parnica koje nasljednice pokrenu pozivom na točku II i III izreke te do pravomoćnog okončanja ovosudne parnice koja se vodi pod posl.br.P-772/2021 ili do drugačije odluke suda.

V. Ako nasljednice ne pokrenu parnice iz točke II i III izreke, po okončanju P- 772/2021, nastavit će se ostavinska rasprava i ako stranke do završetka ovog postupka ne podnesu dokaz da su pokrenule parnicu, dovršit će se ostavinska rasprava bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih su upućene na parnicu.“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja nasljednica EBJ je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22.. 114/22. i 155/23., dalje ZPP) u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a, sve u svezi s odredbom 175. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., dalje ZN).

3. Sunasljednica AB nije podnijela odgovor na žalbu.

4. Žalba nasljednice EBJ je osnovana.

5. Predmet razmatranja drugostupanjskog suda jest ocjena zakonitosti rješenja prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke kojom je nasljednica EBJ upućena da pokrene parnicu protiv FB radi povrata dara u ostavinu ostaviteljice pok. EB i to nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje su bile predmet Ugovora o darovanju od 24. prosinca 2007.

6. Nasljednica EBJ u žalbi u bitnom ističe kako je pobijano rješenje pogrešno s obzirom da se u vrijednost ostavine uračunavaju samo darovi koje je ostavitelj učinio trećim osobama koje nisu zakonski nasljednici u zadnjoj godini svog života. U predmetnom slučaju sporno darovanje nije bilo u zadnjoj godini života ostaviteljice već prije.

7. Odredbom članka 71. stavak 1. ZN-a propisano je da se vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje na sljedeći način: 1. najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative, 2. od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja, 3. tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio i 4. tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.

Odredbom članka 71. stavak 2. ZN-a propisano je da se neće uzimati u ovaj račun te se neće pribrajati vrijednost darova učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Odredbom članka 77. stavak 1. ZN-a propisano je da je nužni dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela (članak 70. stavak 5.). Stavkom 2. istog članka propisano je da se pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova uzimaju u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Odredbom članka 81. stavak 1. ZN-a propisano je da se darovi vraćaju počevši od posljednjeg dara i obratno redu kojim su darovi učinjeni. Stavkom 2. istog članka propisano je da se darovi učinjeni istodobno vraćaju razmjerno.

8. Iz citiranih odredbi proizlazi kako primjena propisa ZN-a o vraćanju darova u ostavinsku imovinu ostavitelja, a radi namirenja nužnog dijela, zavisi o tome prema kojoj osobi su darovi učinjeni. Naime, prema odredbi članka 71. stavak 1. točke 3. i 4. ZN-a zakonski nasljednici učinjene darove vraćaju bez obzira kada je dar učinjen, a druge osobe, koje nisu zakonski nasljednici, vračaju samo one darove koje su primili u posljednjoj godini života ostavitelja. Zato je u smislu članka 71. stavak 1. točke 3. i 4. ZN-a za izračunavanje dara potrebno da je obdarenik osoba koja je po zakonu pozvana na nasljeđivanje, dakle zakonski nasljednik. Vrijednost darova koje je ostavitelj učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici izračunava se samo pod uvjetom da je takvo darovanje ostavitelj učinio u zadnjoj godini svoga života.

9. U predmetnom slučaju prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je ostaviteljica pok. EB preminula **.**.2020.,

- da je ostaviteljica umrla bez oporuke slijedom čega se u konkretnom slučaju primjenjuje zakonsko nasljeđivanje,

- da su njezine zakonske nasljednice kćerke EBJ (žaliteljica) i AB,

- da je ostaviteljica za života ugovorom o darovanju od 24. prosinca 2007. unuci FB darovala nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi kako je sporno darovanje ostaviteljice unuci, koja nije zakonska nasljednica, izvršeno 2007., dakle u razdoblju dužem od zadnjih godinu dana ostaviteljičinog života.

11. Slijedom navedenog osnovano žaliteljica u žalbi ističe kako se vrijednost spornog darovanja ne može uzeti u obzir prilikom izračunavanja vrijednosti ostavine radi izračunavanja nužnog dijela žaliteljice – zakonske nasljednice EBJ.

12. Naime, odredbe članka 77. i 81. ZN-a potrebno je uzeti u obzir u svezi s odredbom članka 71. stavak 1. točke 3. i 4. ZN-a. Kad dođe do povrede nužnog dijela oporučna raspolaganja se umanjuju, a darovi vraćaju u mjeri u kojoj je potrebno da se dopuni nužni dio. Međutim, da bi se utvrdilo je li došlo do povrede nužnog dijela prvo je potrebno utvrditi vrijednost ostavine radi izračunavanja nužnog i raspoloživog dijela. Utvrđivanje vrijednosti ostavine je složena računska operacija koja u svojoj četvrtoj fazi traži da se čistoj vrijednosti ostavine dodaje vrijednost darova koje je ostavitelj bilo kada i na bilo koji način darovao nekom zakonskom nasljedniku, kao i darova koje je u posljednjoj godini života darovao drugim osobama koje nisu nasljednici, osim uobičajenih manjih darova.

13. Slijedom navedenog za zaključiti je kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kad je smatrao da se vraćanje dara u ostavinu može zahtijevati od svakog obdarenika bez obzira radi li se o zakonskom nasljedniku ili trećoj osobi koja nije pozvana na nasljedstvo.

14. Ovdje je za istaknuti kako je danas važeća odredba članka 71. stavak 1. točke 3. i 4. ZN-a sadržajno jednaka odredbi članka 33. točka 3. i 4. Zakona o nasljeđivanju (Službeni list FNRJ br. 20/55., Službeni list SFRJ br. 12/65., Narodne novine br. 52/71., 47/78., 71/91., 37/94., 56/00., 48/03.). Stoga i taj zakon razlikuje izračunavanje vrijednosti darova koje je ostavitelj darovao nekom zakonskom nasljedniku i darova koje je u posljednjoj godini života darovao drugim osobama koje nisu nasljednici, osim uobičajenih manjih darova (A, Komentar Zakona o nasljeđivanju sa sudskom praksom, Narodne novine, Zagreb, 1964., str. 88. ulomak 5.)

15. Slijedom navedenog pobijano je rješenje trebalo ukinuti u dijelu pod točkom III. izreke bez vračanja predmeta prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, a ovo na temelju odredbe članka 380. stavak 3. ZPP-a Zbog navedenog odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 25. kolovoza 2025.

Sutkinja

Mr. sc. Zrinka Tironi