Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: O-989/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E  O  N A S LJ E Đ I V A NJ U

Općinski sud u Rijeci po sucu Mirni Santini, na prijedlog više sudske savjetnice Vesne Dabo Gustin, u ostavinskom predmetu iza pok. AG ([adresa]) Katalinića iz [adresa], nakon dovršene ostavinske rasprave, 25. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Iza pok. AG ([adresa]) Katalinića sina FG, rođenog **.**.1925., a umrlog **.**.2003., umirovljenika iz [adresa].

I. Utvrđuje se da ostavinsku imovinu ostavitelja sačinjavaju:

Nekretnine

a) k. č. br. [katastarska čestica] Gornja Vežica, dvorište, pomoćna zgrada i kuća od 669 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] dvorište od 60m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] – u 9/12 dijela

b) k. č. br. [katastarska čestica] šuma kraj Njivica od 1 ral 837 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica pod kolovozom od 340 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica pod kolovozom od 507 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jurišinka od 296 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jurišinka od 710 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jurišinka od 448 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica kod Jamurače od 312 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica kod Jamurače od 343 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak Zidina od 379 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Juričinka od 823 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica pod Kraj od 900 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak pod Kraj od 134 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica kod Bunara od 641 hvat, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Račić od 370 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Račić od 374 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica pod Gajom od 865 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Bara od 564 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Bara od 499 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Brdine od 983 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica pod Zidinom od 564 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Jolića vodoplavine od 960 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Dugačka od 832 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Lupuša od 223 hvata, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Lupuša od 226 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Lupuša od 197 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Krpanski Brig od 799 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] livada Bašća od 248 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 17, dvor i zgrada od 117 hvati, k. č. br. [katastarska čestica] oranica Potkućnica od 1 ral 399 hvati i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak Čardak u Šarića ogradi od 201 hvat, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – u 6/120 dijela

c) pravo korištenja grobnog mjesta na groblju C.G.G. Drenova u Rijeci, polje G3, broj 1 (grobnica) temeljem Ugovora o korištenju grobnog mjesta 212 od 15. lipnja 1995. – u cijelosti

Pokretnine:

- novčani iznos od 31.180,00kuna/4.138,00 eura dio ostavinske imovine, preostao nakon pogreba ostavitelja

- osobno vozilo Volkswagen 1200, broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 1965.

- priključno vozilo samogradnja (laka prikolica otvorena), reg. oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 1977.

- novčana sredstva ne deviznoj štednoj knjižici broj [broj štedne knjižice] (7-001-76048-5) kod Erste & Steiermarkisch bank d.d.

- devizno oročenje na računu broj 7400232499 kod Erste& Steiermarkische bank d.d.

II. Njegovim se nasljednicima na ostavinskoj imovini ostavitelja temeljem vlastoručne oporuke od 21. svibnja 1999. godine i zakona proglašavaju:

LG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oporučni nasljednik i unuk ostavitelja koji nasljeđuje nekretnine pod točkom I/a) – u 29/100 dijela

BG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oporučni nasljednik i unuk ostavitelja koji nasljeđuje nekretnine pod točkom I/a) – u 29/100 dijela

EG iz [adresa] A 8, OIB [osobni identifikacijski broj], kćer ostavitelja koja nasljeđuje: nekretnine pod točkom I/a) – u 14/100 dijela, nekretnine pod točkom I/b) – u 1/3 dijela, nekretnine pod točkom I/c) – 1/3 dijela i pokretnine – u 1/3 dijela

FG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], sin ostavitelja koji nasljeđuje: nekretnine pod točkom I/a) – u 14/100 dijela, nekretnine pod točkom I/b) – u 1/3 dijela, nekretnine pod točkom I/c) – i 1/3 dijela i pokretnine – u 1/3 dijela

GG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], sin ostaviteljice koji nasljeđuje: nekretnine pod točkom I/a) – u 14/100 dijela, nekretnine pod točkom I/b) – u 1/3 dijela, nekretnine pod točkom I/c) – 1/3 dijela i pokretnine – u 1/3 dijela

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci i Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Gospiću da nakon pravomoćnosti ovog rješenja izvrši uknjižbu prava suvlasništva na ostavinskim nekretninama pobliže opisanim u točci I ovog rješenja na nasljednike kako je to navedeno u točki II. rješenja.

Obrazloženje

1. Dana 31. siječnja 2018. doneseno je rješenje o nasljeđivanju, a koje je odlukom Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću od 6. travnja 2022., poslovni broj Gž-899/2020-7 vraćen o ovom sudu na ponovni postupak.

2. U ponovljenom postupku sud je postupio po uputi suda drugog stupnja na način da je dostavio vještaku građevinske struke dipl.ing. ĆG iz [adresa], na očitovanje, a koji je potom 1. srpnja 2025. dostavio ovome sudu dopunu svojeg nalaza i mišljenja s novom procjenom tržišnih vrijednosti nekretnina na zadano razdoblje kolovoz 2017. Predmetni novo sačinjeni nalaz i mišljenje dostavljen je oporučnim i zakonskim nasljednicima u ovom postupku, na koji se isti nisu očitavali.

3. Dopisom od 8. srpnja 2025. ovaj je sud pozvao zakonske nasljednike, sukladno danoj uputi, kći EG, sinove ČG i OG da se očituju da li je ostaviteljeva posljednja volja bila (oporuka s napomenom od 21.5.1999.) da svojim unucima zajedno s kućom ostavi i sve ono što pripada istoj, a nalazi se u Rijeci na adresi [adresa], a što podrazumijeva osobno vozilo Volkswagen 1200, broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 1965. i priključno vozilo samogradnja (laka prikolica otvorena), reg. oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 1977. budući su se te pokretnine nalazile u garaži, koja je sastavni dio kuće. Na isto se očitovao nasljednik GG koji je sve potvrdio u svojem očitavanju (list 852 spisa). Također, istim su dopisom pozvani i oporučni i zakonski nasljednici da se očituju, da li u ostavinsku imovinu ulazi odnosno ne ulazi nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], dvorište sa 25 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (sada k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), budući ista nekretnina nije bila u vlasništvu ostavitelja jer je u naravi cesta, a niti postoji očitovanje o tvrdnji zakonskog nasljednika GG i oporučnih nasljednika da u ostavinsku imovinu ulazi i iznos novčane naknade za izvršenu eksproprijaciju, a za koju nasljednici tvrde da je isplaćena ostavitelju, mada o tome za spis ne dostavljaju dokaz.

3.1. Zakonski nasljednik, sin ostavitelja, GG, u svome očitovanju od 17. srpnja 2025. u pogledu eksproprijacije, odnosno da li u ostavinsku imovinu ulazi naknada za izvlaštenje, polazeći od sadržaja isprava koje je zakonski nasljednik dostavio u sudski spis ukazuje se na sadržaj rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, klasa :UP-II944-01/01-01/15, ur broj: 514-03-3-04/04-03-2 od 3. travnja 2003.i na samo izjavu nasljednika da nasljednici ne mogu tvrditi da je ista ikada isplaćena ostavitelju. Nadalje, zakonski nasljednik GG u svome očitovanju od 17. srpnja 2025. navodi da je netočno da je nezakonitom parcelacijom novoformirana kč. br. [katastarska čestica] upisna u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] sada kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k,.o. [adresa] (UG – stepenište), bila u posjedu i vlasništvu pok. AG, a danas je u njegovom posjedu i posjedu oporučnih nasljednika dok je nekada bila u katastarskom planu lažno prikazana kao dio ceste k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nastavno razlaže, da nikada nije tvrdio da u ostavinsku imovinu ulazi i iznos novčane naknade za izvršenu eksproprijaciju jer ista nije nikada ni izvršena, pa ni nasljednici ne mogu tvrditi da je ista isplaćena ostavitelju pogotovo stoga što je ostavitelju isplaćena naknada za nasade i manje građevinske objekte koji su se nalazili na nezakonitoj parcelaciji novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (ranija k. č. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]). Sud je također izvršio uvid i u rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Delnice od 18. ožujka 2022. poslovni broj: KLASA: UP/I-943- 04/19-01/40, URBROJ: 2170-03-03/69-22-11.

4. Za slučaj smrti ostavitelj je 21. svibnja 1999. sačinio vlastoručnu oporuku proglašenu na ročišnom zapisniku ovog suda 22. siječnja 2004. kojom je djelomično raspolagao svojom imovinom na način da je nekretnine upisane u ranijoj zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska kuća na kat s okućnicom ostavio svojim unucima LG i RG kao potomcima ostaviteljevog sina GG. Prema utvrđenom rodoslovlju ostaviteljevi zakonski nasljednici u trenutku smrti bili su sinovi GG i FG, te kćer EG. Temeljem priloženih dokaza u spisu i izjavama nasljednika ostavitelj je pored nekretnina s kojima je oporučno raspolagao pobliže opisanih u točci I/a) izreke, bio vlasnik i druge imovine odnosno nekretnina pobliže opisanih u točci I/b) i I/c) te pokretnina s kojima nije oporučno raspolagao i koje uzlaze u režim zakonskog nasljeđivanja. Ovdje treba napomenuti da u ostavinu pok. AG pored imovine navedene u točci I. izreke rješenja ulazi i gotovina u iznosu od 31.180,00 kn/4.138,00 eura koji je preostao nakon pogreba ostavitelja i koji iznos su zakonski nasljednici podijelili (svakom po 10.400,00 kn/1.380,32 eura).

5. Oporučni nasljednici na početku ostavinskog postupka malodobni LG i BG tada zastupani po majci i zakonskoj zastupnici DG priznali su u cijelosti proglašenu oporuku ostavitelja te se prihvatili pripalog im nasljedstva temeljem iste. Oporuku ostavitelja priznao je i zakonski nasljednik GG ali je zatražio nužni dio i prihvatio se pripalog mu nasljedstava temeljem zakona na imovinu s kojom ostavitelj nije oporučno raspolagao. Preostali nasljednici sin ostavitelja FG i kćer EG također su se prihvatili pripalog im nasljedstva temeljem zakona na preostaloj imovini ostavitelja, te su na početku ovog postupka osporavali proglašenu vlastoručnu oporuku te opseg i sastav ostavine tvrdeći da dio imovine prijavljene u ostavinu pok. AG predstavlja bračnu stečevinu njegove supruge i njihove majke HG u braku s ostaviteljem, koja je umrla prije ostavitelja. Iz tog razloga sud je rješenjem poslovni broj O-1608/03 od 19. svibnja 2005. odredio prekid ostavinskog postupka i nasljednike FG i EG uputio u parnicu protiv oporučnih nasljednika i zakonskog sunasljednika GG radi utvrđenja da proglašena oporuka ostavitelja nije pravno valjana te radi utvrđenja da 1/2 dijela ostavinske imovine pok. AG predstavlja bračnu stečevinu njihove majke pok. HG iz braka s ostaviteljem. Navedeni nasljednici nikada nisu pokrenuli parnicu radi utvrđenja pravne nevaljanosti proglašene ostaviteljeve oporuke već su pred istim sudom pokrenuli parnicu radi utvrđenja bračne stečevine pok. HG koji postupak je pravomoćno dovršen presudom poslovni broj P-2408/05 od 26. siječnja 2009. kojom je utvrđeno da 2/6 idealnog dijela na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja njezinu bračnu stečevinu s ostaviteljem i kao takve da ne ulaze u ostavinu iza pok. AG dok su tužitelji FG i EG odbijeni s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva kako u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (sada zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), tako i u odnosu na zatraženih 1/2 dijela prava korištenja grobnog mjesta iz točke I/c) izreke ovog rješenja, te 1/2 dijela novčanih iznosa na deviznoj štednoj knjižici broj [broj štedne knjižice] kod Erste & Steiermarkische bank d.d. Kako je oporuka ostavitelja ostala na snazi nasljednici FG i EG su u nastavku postupka također zatražili nužni dio smatrajući da im je isti povrijeđen oporučnim raspolaganjem ostavitelja.

6. U konačnici, usporedo s ovim postupkom pokrenuta je i ostavinska rasprava iza supruge ostavitelja pok. HG u predmetu pod poslovni broj O-1164/95 koji postupak je spojen sa ostavinskim postupkom iza ovdje ostavitelja pok. AG budući se radi o djelomično istovjetnoj imovini i istim zakonskim nasljednicima u kojem je nakon pravomoćnosti citiranog parničnog postupka doneseno djelomično rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-237/2011 od 22. studenog 2011. kojim su zakonskim nasljednicima pored ostalog podijeljena i 2/24 idealna dijela na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s kojim je ostavitelj oporučno raspolagao i to svakom zakonskom nasljedniku u 1/3 dijela, pri čemu je ostao neraspodijeljen idealni dio ostavitelja AG kojeg je naslijedio iza supruge u 2/24 dijela kojeg je sud u nastavku ovog postupka raspodijelio ostaviteljevim oporučnim i zakonskim nasljednicima jer i taj dio navedenih nekretnina koje je ostavitelj naslijedio iza supruge pok. HG dijeli istu "sudbinu" kao i njegov preostali dio na tim nekretninama. Navedenim djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju izvršeno je i spajanje ostavinskih postupka iza pok. HG i AG. U međuvremenu je citirano djelomično rješenje provedeno kroz zemljišnu knjigu tako da je u konačnici ostavitelj ostao upisan u 9/12 dijela, a zakonski nasljednici su upisani sa po 1/12 dijela na tim nekretninama (list 426).

7. Sud je odlučio kao u izreci rješenja iz slijedećih razloga. Prema odredbama članka 31. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 52/71, 48/78 i 56/00; nadalje ZN) koji se primjenjivao u trenutku smrti ostavitelja, nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine kojim ostavitelj ne može raspolagati koji se naziva nužni dio, time da nužni dio potomaka, usvojenika, i njihovih potomaka, te bračnog druga iznosi jednu polovinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja, dok se preostali dio ostavine s kojim ostavitelj može raspolagati naziva raspoloživi dio. Nadalje, prema odredbama članka 33. istog Zakona vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio određuje se na način da se izvrši popis i procjena svih dobara koje je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sva njegova potraživanja pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraživanja koja su očigledno nenaplativa. Od utvrđene vrijednosti dobara koje je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine, te troškovi sahrane ostavitelja. Tako dobivenom ostatku dodaje se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio ma na koji način nekom zakonskom nasljedniku, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, a tome se dodaje i vrijednost darova koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.

8. U konkretnom slučaju da bi se moglo utvrditi da li je ostavitelj svojim oporučnim raspolaganjem u korist unuka LG i RG – koji nisu zakonski nasljednici, povrijedio nužne dijelove zakonskih nasljednika valjalo je procijeniti vrijednost njegove imovine u trenutku smrti ostavitelja, zatim vrijednost zakonskih nasljednih dijelova svakog pojedinog zakonskog nasljednika na toj imovini, potom vrijednost oporučnih nekretnina koja vrijednost skupa s vrijednošću imovine koja je u trenutku smrti bila u vlasništvu ostavitelja čini vrijednost ostavine temeljem koje se sukladno odredbama članka 33. ZN-a izračunava nužni dio svakog od nužnih nasljednika, a nakon toga se vrijednost njihovih zakonskih nasljednih dijelova na imovini koja je u trenutku smrti bila u vlasništvu ostavitelja uspoređuje s visinom nužnih nasljednih dijelova u odnosu na cjelokupnu ostavinu sukladno odredbama citiranog članka 33. ZN-a i samo u slučaju ako ukupna vrijednost raspolaganja oporukom premašuje raspoloživi dio, tada je povrijeđen nužni dio nužnih nasljednika, nakon čega se u ostavinu vraća dio oporučnih nekretnina do namirenja vrijednosti nužnih dijelova i to prema zakonom utvrđenom redoslijedu, a sve to prema vrijednosti ostavine u trenutku smrti ostavitelja kako to propisuju odredbe članka 35 ZN.

9. Ukupna vrijednost ostavine pok. AG utvrđena je temeljem vještačenja po vještaku građevinske struke ing. ĆG temeljem pribavljenih podataka od Porezne uprave za nekretnine u k. o. [katastarska općina], temeljem izjava nasljednika i nespornih činjenica. Tako je utvrđeno da je vrijednost nekretnina prema nalazu i mišljenju vještaka od mjeseca svibnja 2025., predanog ovome sudu 1. srpnja 2025. iznosila bi 366.499,23 eura, dok je u vrijeme smrti ostavitelja iznosila 1.173.000,00 kn/155.683,85 eura, no kako je ostavitelj na tim nekretninama u trenutku smrti bio suvlasnik u 9/12 dijela (8/12 dijela osobno vlasništvo i 1/12 dijela naslijeđenog od pok. HG) to znači da je vrijednost tih nekretnina razmjerno idealnom dijelu ostavitelja iznosila 879.750,00 kn/116.762,89 eura. Nadalje vrijednost ostaviteljevih nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđena je prema podacima Porezne uprave Gospić (list 306) prema kojim je cijena nekretnina na tom području u vrijeme smrti ostavitelja iznosila za poljoprivrednog zemljište 8,14 kn/m2, a za građevinsko zemljište od 48,99-52,99 kn/m2. Ukupna površina nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iznosi 11 rali (1 ral=5754 m2) i 691 čhv (1 čhv=3,6 m2), od čega 117 čhv (421,20 m2) predstavlja građevinsko zemljište čiju je vrijednost sud obračunao po 50 kn/m2 što iznosi ukupno 21.060,00 kn. Kada se ovom pridoda vrijednost poljoprivrednog zemljišta u k. o. [katastarska općina] od 11 rali i 574 čhv po cijeni od 8,14 kn/m2 dobije se ukupna vrijednost tih nekretnina u vrijeme smrti ostavitelja u visini od 532.033,00 kn/70.612,91 eura, što skupa sa vrijednosti građevinskog zemljišta iznosi 553.093,00kn/73.408,06 eura, no budući je ostavitelj na tim nekretninama upisan u idealnom dijelu u 6/120 dijela vrijednost tog idealnog dijela iznosi 27.654,00kn/3.670,32 eura.

10. Na dopis ovoga suda od 4. lipnja 2025. u kojem je zatraženo od oporučnih nasljednika LG i RG te zakonskog nasljednika GG da se očituju na podnesak procjenu vrijednosti nekretnine Porezne uprave Ispostave Gospić od 20. travnja 2015. proizlazi da su LG i GG svojim očitovanjem od 16. lipnja 2025. naveli da je ista vrijednost nekretnina bila značajno veća a s današnjim danom tijekom 2025. još i puno veća pa da je slijedom istog neosnovano vršiti procjenu vrijednosti temeljem istog rješenja Porezne uprave Ispostave Gospić.

11. Naprijed navedenom se dodaje vrijednost ostaviteljevog grobnog mjesta na groblju Drenova u vrijednosti od 30.000,00kn/3.981,68 eura sve prema podacima koje je sud pribavljao u drugim ostavinskim predmetima budući da nasljednici nisu predložili vještačenje tih nekretnina, niti je sud dobio podatke od nadležnog tijela. Prijedlogu punomoćnika nasljednika FG i EG da se vrijednost osobnog automobila ostavitelja u vrijeme njegove smrti utvrdi u visini od 5.000,00kn/663,61 eura, te vrijednost priključnog vozila u visini od 1.000,00 kn/132,72 eura sunasljednik GG se nije protivio, tako da je sud uzeo vrijednost ovih pokretnina neprijeporno utvrđenim. Prema pribavljenim podacima od Erste & Steiermarkische bank ostavitelj je na navedenoj deviznoj knjižici u trenutku smrti imao CAD 507,19, USD 0,49 i EUR 0,27, dok je pored ovoga imao i devizno oročenje sa saldom od CAD 2.725,95, dakle ukupno 3.233,14 CAD što prema tečaju na dan smrti ostavitelja od 1 CAD=4,76 kn iznosi ukupno 15.393,00 kn/2.043,00 eura. Svemu ovome u vrijednost ostavine se dodaje i gotovina ostavitelja u navedenom iznosu od 31.180,00 kn/4.138,30 eura. Dakle, ukupna vrijednost ostavine pok. AG na dan njegove smrti iznosila je 989.977,00 kn/131.392,53 eura. Budući se radi o zakonskim nasljednicima ostavitelja iz prvog nasljednog reda to im na ime nužnog dijela sukladno odredbama članka 33. stavka 2. ZN pripada polovica od zakonskog nasljednog dijela koji iznosi 1/3 idealnog dijela, odnosno nužni dio svakog od njih je po 1/6 dijela na ukupnoj vrijednosti ostavinske imovine, a čija vrijednost u konkretnom slučaju iznosi svakom po 164.960,00 kn/21.893,95 eura. Obzirom da ostavitelj oporučno nije raspolagao cjelokupnom imovinom već samo njezinim jednim dijelom to se nužnim nasljednicima u njihov nužni dio ima uračunati vrijednost imovine koju su naslijedili temeljem zakona u trenutku smrti ostavitelja, odnosno temeljem zakona pripalih im po 1/3 dijela na imovini s kojom ostavitelj nije oporučno raspolagao. Sukladno navedenom svakom od zakonskih nasljednika je temeljem zakona pripala 1/3 dijela na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina] u vrijednosti od po 9.218,00 kn/1.223,43 (27.654 : 3), zatim vrijednost zakonskog dijela na grobnom mjestu (30.000:3) svakom pod 10.000,00 kn/1.327,22 eura, vrijednost u gotovini svakom po od 10.400 kn/1.380,31 eura, trećina vrijednosti osobnog automobila od 1.666,00 kn/221,11 eura, zatim trećinu vrijednosti priključnog vozila svatko po 333,00 kn/44,20 eura i trećina vrijednosti ušteđevine u CAD svakom po 5.130,00 kn/680,87 eura što iznosi ukupno 36.747,00 kn/4.877,17 eura. Dakle, ukupna vrijednost zakonskog dijela nasljedstva svakog od nužnih nasljednika iznosi navedenih 36.747,00 kn/4.877,17 eura. Kada se utvrđena vrijednost nužnog dijela svakog od nasljednika umanji za vrijednost imovine koju su naslijedili po zakonu dobije se (164.960 -36.747) iznos od 128.213,00 kn/17.016,79 eura. koja se vrijednost treba namiriti iz nekretnina s kojima je ostavitelj oporučno raspolagao. I konačno kada se ta vrijednost (razlika između vrijednosti nužnog dijela i vrijednosti imovine koju su naslijedili po zakonu) stavi u odnos s vrijednosti oporučne nekretnine (128.213 : 879.750) dobije se da svakom od nužnih nasljednika radi namirenja vrijednosti pripadajućeg mu nužnog dijela iz oporučne nekretnine treba pripasti 14/100 dijela, odnosno ukupno svim zakonskim nasljednicima 42/100 dijela, a preostalih 58/100 dijela ostaje oporučnim nasljednicima na jednake dijelove, odnosno svakom po 29/100 dijela sve kao u točci II. izreke rješenja.

12. Nasljednik GG je tijekom postupka tražio izdvajanje iz oporučne nekretnine s naslova osobnog ulaganja u smislu članka 37. ZN, no međutim tijekom očevida na licu mjesta utvrđeno je da se radi samo o redovitom održavanju nekretnine u kojoj taj nasljednik i njegova obitelj žive prije i poslije smrti ostavitelja sve do danas.

13. Slijedom navedenog, sukladno citiranom i odredbama članka 225. ZN valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.

U Rijeci 25. kolovoza 2025.

Sudac:

Mirna Santini

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, pismenim podneskom u tri primjerka.

Dostaviti:

- LG iz Rijeke, [adresa]

- BG iz [adresa]

- GG iz Rijeke, [adresa]

- FG, iz [adresa]

- EG iz [adresa]