REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-26/2023-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini po sutkinji Romani Mališ, u parničnom predmetu prvo tužiteljice ĐĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] i drugo tužitelja JĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Miljenki Polanović, odvjetnici u Zaboku, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, zastupanog po odvjetnicima iz OD Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 17. lipnja 2025. u prisutnosti prvo i drugo tužitelja osobno uz punomoćnicu i punomoćnice tuženika, 22. kolovoza 2025. donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, OIB 26187994862 dužna je tužiteljici RĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime duševnih boli zbog smrti bliske osobe isplatiti iznos od 13.299,56 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.9.2022. temeljem čl.29 Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za relevantno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena do 31.12.2022., a od 1.1.2023.do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, OIB 26187994862 dužan je tužitelju MĆ, [adresa] na ime troškova pogreba i izrade spomenika isplatiti iznos od 2.693,97 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.9.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za relevantno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena do 31.12.2022., a od 1.1.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

III Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, OIB 26187994862 dužna je naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.963,81 € sa zakonskom zateznom kamatom od 22. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za relevantno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena do 31.12.2022., a od 1.1.2023.do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

IV O d b i j a s e prvo tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva povrh dosuđenih 13.299,56 €, kao neosnovanim.

V O d b i j a s e drugo tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva povrh dosuđenih 2.693,97 €, kao neosnovanim.

VI O d b i j a s e tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 30. ožujka 2023. podnijeli tužbu protiv tuženika koja tužba je ispravljena podneskom od 31. ožujka 2023. (list 46 spisa).

1.1. Prvo tužiteljica RĆ u tužbi tvrdi da je majka ŽĆ rođenog **.**.1975. s privremenim boravkom u [adresa], koji je stradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila 6.6.2022. kod Pristave Krapinske. ĆĆ je u navedenoj prometnoj nesreći stradao kao pješak te je uslijed ozljeda koje je zadobio u prometnoj nezgodi umro **.**.2022. Prometnu nezgodu skrivio je TĆ, [adresa], koji je upravljao automobilom reg. oznake [registarska oznaka] protiv kojeg je podnesena kaznena prijava.

1.2. Prvo tužiteljica ĐĆ se u mirnom postupku obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom koji je tuženik zaprimio 29.9.2022. te je tuženik istoj po osnovi duševnih boli zbog smrti bliske osobe u mirnom postupku isplatio iznos od 21.899,26 eura(165.000,00 kn).

1.3. Odštetnim zahtjevom u mirnom postupku zatraženi su troškovi pogreba i to: - trošak grobnog mjesta 15.008,10 kn (rješenje o davanju grobnog mjesta na korištenje i račun od društva KRAKOM d.o.o.); -trošak pogrebne opreme u iznosu 4.801,00 kn (račun br.114/132/1 društava Krakom d.o.o.); -trošak pogrebnih usluga 2.009,00 kn (račun 113/1321/1 društva Krakom d.o.o.); -troškovi vijenca i buketa 2.345,00 kn (račun cvjećarne); -izrada nadgrobnog spomenika po predračunu iznos od 33.500,00 kn.

1.4. Na ime ukupnih troškova pogreba i izrade nadgrobnog spomenika, tuženik je u mirnom postupku isplatio iznos od 19.829,52 kn/2.631,83 eura. Ukupni troškovi pogreba uključujući izradu spomenika iznose 57.663,10 kn/7.653,20 eura.

1.5. Konačno, prvo tužiteljica potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 21.899,26 eura na ime duševnih boli zbog smrti bliske osobe te na ime materijalne štete iznos od 200,00 eura sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.9.2022., a drugo tužitelj potražuje na ime troškova pogreba i izrade spomenika daljnji iznos od 5.021,37 eura, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.9.2022., kao i troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava štetni događaj i pasivnu legitimaciju za štetni događaj od 6. lipnja 2022. u mjestu Pristava Krapinska. Tuženik također ne osporava da postoji određeni stupanj odgovornosti njegova osiguranika za isti, međutim, osporava se isključiva odgovornost osiguranika tuženika za utuženi štetni događaj. Iz dinamike prometne nesreće vidljivo je da je i sam preminuli srodnik I- tužiteljice znatno pridonio da štetni događaj nastane. Do prometne nesreće je došlo na način što se je srodnik I-tužiteljice u noćnim uvjetima kretao kolnikom nerazvrstane ceste suprotno odredbama članka 127. stavka 3. ZSPC-a, odnosno, bez da je označeni izvorom svjetla, ili reflektirajućim materijalom, čime je znatno umanjio svoju uočljivost pri lošim uvjetima vidljivosti. Kod osiguranika tuženika nije nađen alkohol pa da bi trebalo biti zakašnjele reakcije vozača. Također je za napomenuti kako nije poznato, a niti vidljivo iz spisa predmeta, na koji se je način preminuli kretao kolnikom.

2.1. Ne osporava se navod da bi tuženik isplatio I-tužiteljici naknadu štete u iznosu od 21.899,26 eura (165.000,00 kuna) te iznos od 2.631,83 eura po osnovi troškova pogreba, i nadgrobnog spomenika. Navedeni iznosi isplaćeni su uzimajući u obzir doprinos srodnika I-tužiteljice štetnom događaju. Iz navedenog razloga se osporava ijedan daljnji potraživani iznos, kao i potraživane zatezne kamate.

2.2. Tuženik osporava potraživanu visinu naknade štete iz naprijed navedenih razloga. Nadalje, tuženik osporava procesnu legitimaciju II-tužitelju u ovome postupku. Preminuli LĆ rođen je **.**.1975. u mjestu Soci, RSFSR, od oca Đ i majke ZĆ. KĆ je sa II- tužiteljem sklopila brak u mjestu Soci, RSFSR 26. svibnja 1995., odnosno kada je preminuli bio u dobi od 20 godina. LĆ je boravio na području Republike Hrvatske temeljem dozvole za boravak i rad MUP-a od 13.7.2021. u periodu od 30. srpnja 2021. pa do dana svoje smrti, odnosno do 14. srpnja 2022. Boravak mu je odobren do 30. srpnja 2022. Nije poznato niti da li bi isti tražio produženje boravka, a niti da li bi mu produženje boravka i rada u Republici Hrvatskoj bilo odobreno. II-tužitelj i preminuli nisu u odnosu opisanom u odredbama članka 1101. ZOO-a, a time niti po odredbama članka 1093. ZOO-a. II-tužitelj nije oštećen u ovome štetnom događaju te mu nije nastupila šteta utuženim štetnim događajem. II-tužitelj u prilog svojih tvrdnji dostavlja račune i predračun koji glase na njegovo ime. On nije imao obvezu snositi nikakve troškove vezane uz pogreb i nadgrobni spomenik, već je riječ o njegovoj dobroj volji. I-tužiteljica bi imala pravo na naknadu ove štete, međutim ona nije te troškove snosila pa niti nema pravo potraživati iste.

2.3. Slijedom svega naprijed navedenoga, predlaže nakon provedenog dokaznog postupka odbiti tužbu s tužbenim zahtjevima u cijelosti te obvezati tužitelje da tuženiku naknade trošak parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: zapisnik o očevidu Postaje prometne policije Krapina od 28.6.2022. (list 7-8 i 56-59 spisa), situacijski plan (list 9-10), prijedlog za sklapanje nagodbe (list 11-12), e-mail korespondencija (list 13-14 i 81-85), dopis tuženika od 30.9.2022. (list 15), izvadak iz matice rođenih (list 16), izvadak iz matice vjenčanih i vjenčani list (list 17-18), dozvola za boravak i rad (list 19), izvadak iz matice umrlih (list 20-21), otpusno pismo (list 22-26), Zapisnik Opće bolnice Zabok od 18.7.2022. povodom obdukcije (list 27-33), obavijest oštećeniku kaznenog dijela (list 34-35), obavijest žrtvi kaznenog dijela (list 36-37), računi Krakom d.o.o. s radnim nalozima (list 38-43), računi za cvijeće i vijenac (list 44), ponuda 29/22 (list 45), podaci o prometnoj nezgodi (list 55), nalaz i mišljenje prometnog vještaka i medicinskog vještaka (list 62-80), izvadak po transakcijskom računu PBZ (list 86), uvjerenje Policijske postaje Krapina s Ispostavom Pregrada (list 87), smrtni list (list 88), uplatnica br. 13, 112 i 114 (list 95-97), račun broj 14-1-1 s potvrdom o uplati (list 98-100), račun broj 603/V1/3 s otpremnicom, nalogom klijenta i informacijom o nalogu plaćanja (list 101-104), izvršen je uvid u DVD nosač s fotografijama mjesta događaja prometne nesreće (list 137-149), provedeno je kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje s očevidom 26. lipnja 2024. na licu mjesta, te su vještaci Igor Jakoplić, dipl. ing. i dr. IĆ izradili nalaze i mišljenja (list 152-158 i 160-161), očitovanje na prigovore stranaka sudskog vještaka Igora Jakoplića, dipl. ing. (list 188-191), saslušani su svjedoci TĆ, ŠĆ i VĆ, te su u svrhu dokazivanja saslušani prvo tužiteljica i drugo tužitelj osobno.

4. Prvo tužiteljica ĐĆ iskazala je da neposrednih saznanja o prometnoj nezgodi nema, obaviješteni su od strane policije. Troškove koje potražuju tužbom platio je njezin muž jer ona nije bila u stanju. U braku su već dugo, od 1995. Njezin pokojni sin živio je s njima u kućanstvu. Otac njezinog sina umro je 2002. Njezin sin smatrao je njenog supruga, drugo tužitelja svojim ocem, bili su u odličnim odnosima. Nemaju zajedničke djece i on je bio njihov sin. Njezin sin živio je u Hrvatskoj od 2001. do 2009., a potom je ponovno došao u Hrvatsku 2019. gdje je živio sve do smrti. U razdoblju od 2001. do 2009. sin je živio s njima.

5. Drugo tužitelj JĆ iskazao je da je poginuli njemu bio kao sin, tim više što prvo tužiteljica i on nisu imali svoje djece i on je trebao biti njegov nasljednik. Na kraju je poginuo na zelenoj površini. Troškove pogreba i svega što je bilo potrebno plaćali su iz kućnog budžeta, a kako je on to sve obavljao, bilo je normalno da stoji njegovo ime na računu ili uplatnici. U tom trenutku nisu razmišljali da bi trebalo biti ime prvo tužiteljice, a tim više jer je i supruga bila u jako lošem stanju. Uzeli su dva grobna mjesta jer druge mogućnosti nije bilo na raspolaganju. Spomenik je izgrađen do kraja. Vozač TĆ nikada nije došao do njih pitati ih kako su ili izraziti sućut, a niti nitko od njegove obitelji.

6. Saslušan u svrhu dokazivanja svjedok TĆ iskazao je da se sjeća da se kretao kritičnog dana desnom stranom kolnika iz smjera KTC-a, odnosno iz smjera [adresa] u smjeru tvornice Knauf, odnosno u smjeru Pristave Krapinske. Sjeća se da je bila noć i da je bilo negdje oko ponoći. To je bilo 2. ili 3. lipnja 2022. Koliko se sjeća, vidljivost je bila loša, ta cesta nije osvjetljena i sjeća se da je bilo loše vrijeme. Sjeća se da je baš počela padati kiša. Ne sjeća se kojom se brzinom kretao, ali misli da nije bila velika brzina, pri tome je pojasnio da misli da se nije kretao brzinom manjom od 50 km/h, a niti većom od nekih 65-70 km/h. Sjeća se da je na jednom dijelu kao "hupser", sve se to događalo u sekundi, on je uočio pješaka i bio je svega na par metara ispred njega, koji se kretao prema njemu. Vidio je da pješak maše rukom, ali je sve bilo u sekundi i nije ga uspio zaobići. Cesta je uska, s desne strane je polje, a s lijeve strane je graba. Pješak se kretao po asfaltiranom dijelu. Osjetio je udarac, zaustavio se i odmah zvao hitnu i policiju. Kazneni postupak protiv njega nije završen. Pješaka je udario prednjim desnim dijelom automobila. Tom cestom i inače je prolazio najmanje jednom do dva puta tjedno ili više. Preko noći i kad je loše vrijeme nema toliko pješaka, a kroz dan ih zna biti nešto, ali nema nogostupa. Kada vozi tom cestom, ima upaljena duga svjetla. Misli da je i kritične zgode imao upaljena duga svjetla, ali nije siguran.

7. Saslušan u svrhu dokazivanja svjedok ŠĆ iskazao je da se sjeća da je zajedno s kolegom CĆ došao na mjesto događaja u 00,30h. Zatečen je bio okrivljenik, bila je prisutna ophodnja, dok ozlijeđeni nije bio više jer ga je odvezla Hitna pomoć. Skicu očevida radio je VĆ. Vozilo osiguranika tuženika bilo je okrenuto u smjeru [adresa]. Pješak se kretao na način da je dolazio ususret vozilu i bio je odbačen van ruba ceste na travnatu površinu na kojoj su nađene kratke hlače, kapa, sat i novčanik pješaka prema kojem su i utvrdili o kome se radi jer su se u novčaniku nalazili i dokumenti. Travnata površina je u razini kolnika. Cesta se nalazi van naseljenog mjesta gdje je dozvoljena brzina 90 km/h. Sada se više ne sjeća vremenskih prilika, to se dogodilo prije 3 godine, ali koliko se sjeća cesta je bila suha, kiša nije padala.

8. Saslušan u svrhu dokazivanja svjedok VĆ iskazao je da je s kolegom ŠĆ bio na očevidu u ekipi kao krim. tehničar, a u vezi prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao pješak. Kad su oni stigli na mjesto nesreće, zatečena je ophodnja PP Krapina, automobil i vozač. Pješak je odvezen prije toga s mjesta događaja po Hitnoj pomoći. Zatečeno vozilo bilo je okrenuto u smjeru [adresa]. On je osobno radio skicu očevida. Utvrđeno je da se pješak kretao lijevom stranom u smjeru [adresa]. Prema izjavi vozača i pronađenim tragovima u vidu otpalih dijelova s vozila, novčanika, utvrđeno je da se pješak kretao asfaltiranim dijelom. Cesta se nalazi izvan naseljenog dijela na kojem dijelu je dozvoljena brzina od 90 km/h, na tom dijelu nema kuća, nema prometnog znaka. Bila je noć, koliko se sjeća kolnik je bio suh. Nije utvrđeno je li pješak na sebi imao reflektirajući prsluk jer je odvezen po Hitnoj pomoći, a na licu mjesta prsluk nije nađen. U razini asfalta u smjeru kretanja pješaka je travnata površina.

9. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Igora Jakoplića, dipl. ing. proizlazi da se nezgoda dogodila prilikom kretanja prednika tužitelja kao pješaka uz njegov desni rub kolnika od sjevera prema jugu, na kolniku nerazvrstane ceste u blizini kbr. 61 u Bobovju, izvan naseljenog mjesta, kad mu je s leđa naišlo osobno vozilo osiguranika tuženika BMW reg. oznake [registarska oznaka]▫2003-M koje ga je udarilo i odbacilo na travnatu površinu sa zapadne strane kolnika. Uz kolnik na mjestu nezgode nije bilo pješačkog nogostupa niti pješačkog prijelaza, a bankina je bila relativno neravna i s mjestimičnim većim oštećenjima teže uočljivim na neosvijetljenom dijelu ceste, tako da je bila neprikladna za kretanje pješaka u noćnim uvjetima, pa se prednik tužitelja morao kretati po površini kolnika. Naletna brzina vozila na prednika tužitelja je iznosila najmanje 50 km/h. Ako uvažimo da su na vozilu osiguranika tuženika neposredno prije naleta bila uključena kratka svjetla i da je vozač na opasnost reagirao u najranijem mogućem trenutku, tada se vozilo prije nezgode kretalo brzinom od oko 75 km/h. Brzina primjerena kretanju vozila u konkretnim uvjetima s uključenim kratkim svijetlima nije smjela biti veća od 62 km/h. Da je prednik tužitelja na sebi imao reflektirajuće površine, brzina ne bi smjela premašivati 72 km/h. Prema prometno tehničkim kriterijima uzrok nezgode je kretanje osobnog vozila osiguranika tuženika brzinom većom od primjerene vidljivosti koju su osiguravali farovi vozila, a prednik tužitelja je nezgodu mogao spriječiti da se kretao po svojoj lijevoj strani kolnika ili da se neposredno prije prolaska vozila opreza radi pomaknuo na bankinu.

9.1. Vještak Igor Jakoplić, dipl. ing. očitovao se pisanim putem na prigovor tužitelja istaknut na zapisniku od 1. travnja 2025. (list 170-171 spisa) i na pisane prigovore tuženika u podnesku od 31. ožujka 2025. (list 167-169 spisa).

9.1.1. U odnosu na prigovor tužitelja sudski vještak očitovao se da iz sudskomedicinskog dijela vještačenja slijedi da je prednik tužitelja u trenutku naleta bio okrenut stražnjom desnom stranom tijela prema vozilu, pa logički slijedi da se kretao istim smjerom kao i vozilo od sjevera prema jugu. Navedeno se odnosi striktno na smjer kretanja pješaka u trenutku naleta. Obzirom da postoji tehnička mogućnost da se pješak neposredno pred sam nalet instinktivno počeo okretati pokušavajući izbjeći nalet vozila ili se zaštiti od naleta, dopušta mogućnost da se tijekom prilaska mjestu nezgode i prije okretanja pješak kretao u susret osobnom vozilu, po svojoj lijevoj strani kolnika, dakle upravo kako je to utvrdila prometna policija.

9.1.2. U odnosu na prigovore tuženika sudski vještak očitovao se da maksimalno usporenje za osobna vozila prema tvorničkim podacima se kreće u području oko 10 m/s2, a usporenje od 7,5 m/s2 se uvijek primjenjuje na čistom, suhom i asfaltiranom kolniku. Porast usporenja je uvažen, a isti se događa kod svakog kočenja bez obzira na intenzitet i ne postoji tehnički razlog da bi se zbog porasta usporenja intenzitet kočenja uvažio u razini od samo 6 m/s2 . Vozač je u konkretnom slučaju imao dovoljno vremena za dovođenje vozila prije naleta u puno kočeno stanje, pa ako bi pretpostavljali da to nije bilo tako, postavlja se pitanje za vozača zašto je propustio poduzeti kočenje u najranijem mogućem trenutku. Vrlo često kolege vještaci za duljinu snopa kratkih svjetala uvažavaju udaljenost od 25– 30 metara, a dugih svjetala na 70

– 80 metara. Navedeno iz razloga priklanjanja pravnom načelu „in dubio pro reo“ i zbog toga jer bi veća udaljenost imala tendenciju stvaranja većeg broja rizičnih situacija u prometu. Čim se sudionici u prometu oslanjaju na manju mogućnost uočavanja, njihovo sudjelovanje u prometu će biti sigurnije. Međutim, takav pristup se ne može smatrati potpuno korektnim za sve prometne situacije, jer postoje okolnosti u kojima to nije prihvatljivo. Npr. ako analiziramo vožnju visoko alkoholiziranog vozača i uvažimo da je imao mogućnost uočavanja u noćnim uvjetima od 25 metara, a realno je mogućnost uočavanja bila ostvariva i na 50 metara, tada ćemo raspoloživo vrijeme za reakciju vozača prepoloviti i dobiti pogrešan rezultat da je visoko alkoholiziran vozač uspio reagirati isto kao vozač s prosječnim psihofizičkim sposobnostima i u konačnici da alkoholiziranost nije u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom nezgode. Udaljenost od 25 metara je kao minimalna zagarantirano ostvariva u svakom pojedinom slučaju. Međutim, duljina snopa svjetala varira jer se u velikom broju vozila duljina svjetala može ručno podešavati iz kabine tijekom vožnje, na starijim vozilima su plastična „stakla„ farova značajno zamućena iako vozilo i dalje prolazi tehnički pregled, svjetla su vrlo često i zaprljana, vjetrobransko staklo nije uvijek na vozilu savršeno čisto, a mogu se pojaviti i određene neispravnosti same sijalice koja još uvijek svijetli, ali ne punim intenzitetom. Noćna vožnja može biti za oblačnog ili vedrog vremena, s mjesečinom ili bez. Prepreka na kolniku npr. može biti veličine teretnog vozila ili odronjen kamen veličine šake, a što također bitno utječe na mogućnost uočavanja prepreke. Tako da je uvriježeno kao najsigurnije uvažiti udaljenost od 25 metara koja se može smatrati zajamčenom donjom granicom. U spis primjera radi priložio je fotografije novijeg i starijeg fara, gdje je vidljiva enormna razlika u prozirnosti stakala fara. Dakle, mišljenja je da u svakom pojedinom konkretnom slučaju treba procijeniti daljinu vidljivosti kolika je realno bila i ostvariva. U ovopredmetnom slučaju se radilo o novijem vozilu (ispodprosječno staro na RH tržištu), renomirane marke, čistom i opranom, s automatskim podešenjem visine snopa svjetala, noć je bila vedra, bez i najmanje izmaglice, a sama zapreka je bila većih gabarita i u pokretu. Mišljenja je da je za konkretan slučaj trebalo uvažiti mogućnost uočavanja u snopu kratkih svjetala od najmanje 35 metara. U literaturi se najčešće mogu naći podaci o vidljivosti unutar snopa kratkih svjetala od 25 metara, ali se dopušta i više. Tako ističe i prof. J iznosi 1991. godine, dakle 31 godina prije ovopredmetne nezgode, pa kad uvažimo da se u autoindustriji inovacije uvode izuzetno brzo i često, nije neobično da na modernim vozilima duljina snopa kratkih svjetala doseže i do 60 metara. Već i sam prof. J navodi na strani 540 sveska 1 da kratka svjetla postižu zadovoljavajuću osvijetljenost na udaljenosti od 40 metara, ali da ista može biti kako veća, tako i manja. U istom poglavlju navodi da daljina viđenja noću ovisi o veličini zapreke. Nigdje se niti u jednom znanstvenom radu ne tvrdi da preglednost nikako ne može biti veća od utvrđenih minimalnih udaljenosti. U svrhu ovakvih očitovanja je nedavno u noćnim uvjetima za vrijeme vedrog vremena načinio nekoliko fotografija koje pokazuju da u praksi kratka svjetla s H7 sijalicama (koje su za klasu lošije od ksenon svjetala) osvjetljavaju kolnik u duljini od 50 metara i prilikom mimoilaženja s drugim vozilima. Njegove fotografije nisu rezultat nikakvog istraživanja, već neposrednog uvida na sličnu situaciju i načinjene su bez posebnih priprema, s prosječnim mobitelom i s 8 godina starim vozilom PEUGEOT 3008. Vidljiva je frapantna razlika u vidljivosti u odnosu na fotografije iz literature koje prikazuju vidljivost u snopu kratkih svjetala od 25 m. Obzirom na podnesak tuženika u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

10. Iz nalaza i mišljenja prof.dr.sc. IĆ, spec. sudske medicine proizlazi da je prednik tužitelja, sada pokojni ŽĆ (47) stradao u prometnoj nesreći kao pješak, prilikom naleta osobnog vozila. Sve ozljede prednika tužitelja (oguljotina mekog oglavka u zatiljnom dijelu glave; manje krvarenje u meke moždane ovojnice čeono obostrano i tjemeno desno, s krvarenjem u četvrtu moždanu komoru; nagnječenje mozgovine čeono lijevo i zatiljno desno; difuzna aksonska ozljeda mozga; prijelom 9. lijevog rebra; prijelom 8. i 9. prsnog te 2. i 3. slabinskog kralješka; prijelom poprečnih nastavka 4. i 5. slabinskog kralješka; višeiverni prijelom desne strane križne kosti; razmaknuće spoja stidnih kostiju (simfize); veći krvni podljev u prostoru iza potrbušnice; krvni podljev mekih tkiva zdjelice; rana desne prepone koja se širi na mošnje i prema međici; krvni podljev desne natkoljenice, na stražnjoj, bočnoj i unutarnjoj strani; oguljotine kože obje potkoljenice; prijelom obje kosti desne potkoljenice), stoje u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom. Razmatranjem i dovođenjem u vezu ozljeda prednika tužitelja s tragovima i oštećenjima na vozilu i mjestu događaja proizlazi sljedeće: prednik tužitelja je u trenutku naleta bio nadolazećem vozilu okrenut stražnjom, nešto više desnom stranom tijela, oslonjen na desnu nogu; dinamika naleta odgovara čelnom naletu; primarni kontakt uspostavljen je između desne potkoljenice i prednjeg krajnje desnog dijela vozila; naletom je desna noga izbijena prema naprijed i uvis, a tijelo nabačeno na prednji dio vozila do vjetrobranskog stakla o čiji desni rub je uslijedio udar stražnjim dijelom glave, da bi potom tijelo uz smicanje preko prednjeg dijela desnog boka bilo odbačeno od vozila i palo na travnati teren izvan kolnika, ispred i udesno od mjesta naleta (promatrano u smjeru kretanja vozila); naletna brzina je, sa sudskomedicinskog gledišta, iznosila najmanje 50 km/h.

11. Dokazni prijedlog tuženika da se provede novo prometno vještačenje odbijen je rješenjem na zapisniku od 17. lipnja 2025. jer nalaz i mišljenje prometnog vještaka kao i njegovo pisano očitovanje na prigovore i tužitelja i tuženika, te nalaz sudskomedicinskog vještaka sud prihvaća u cijelosti smatrajući ih savjesnim, stručnim i objektivnim, danim u skladu s pravilima struke, pri čemu se prometni vještak očitovao na sve okolnosti koje je sud od njega tražio kao i prigovore stranaka.

12. Provedenim postupkom, a uzimajući u obzir nastanak prometne nezgode i ponašanje prednika tužitelja, sud procjenjuje da su za nju odgovorni i prednik tužitelja i osiguranik tuženika i to u omjeru 20% odgovornosti na strani prednika tužitelja i 80% na strani osiguranika tuženika.

13. Čl. 2. t. 9) Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017 i 70/2019, dalje: ZSPC) propisano je da je "nerazvrstana cesta" površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.).

13.1. Čl. 38.st.1. ZSPC propisano je da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

13.2. Čl. 125.st.1. ZSPC propisano je da se iznimno od čl. 124.st.1. i 3. toga Zakona, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pješaci mogu kretati kolnikom. St.2. istoga članka propisano je da ako se pješak kreće kolnikom, mora se kretati što više rubu kolnika na način na koji ne ometa i ne sprečava promet vozila.

13.3. Čl. 127.st.3. ZSPC propisano je da je pješak, koji se kreće kolnikom, dužan noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom.

14. Iz provedenog prometnog vještačenja i pisanog očitovanja vještaka na prigovore stranaka, proizlazi da se pješak kretao po svojoj lijevoj strani kolnika, odnosno upravo kako je utvrdila policija, tj. da se prednik tužitelja kretao u smjeru [adresa], odnosno ususret vozilu, da uz kolnik na mjestu nesreće nije bilo pješačkog nogostupa niti pješačkog prijelaza, a bankina je relativno neravna i s mjestimičnim većim oštećenjima, teže uočljivim na neosvijetljenom dijelu ceste tako da je bila neprikladna za kretanje pješaka u noćnim uvjetima, radi čega se pješak kretao po površini kolnika. Prometna nezgoda dogodila se noću, cesta je bila suha, nije padala kiša, a što proizlazi i iz iskaza saslušanih policijskih službenika ŠĆ i CĆ, kao i zapisnika o očevidu. Također je utvrđeno da je naletna brzina vozila osiguranika tuženika na prednika tužitelja iznosila najmanje 50 km/h i ozljede koje je zadobio su u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, a prednik tužitelja je u trenutku naleta bio nadolazećem vozilu okrenut stražnjom, nešto više desnom stranom tijela, oslonjen na desnu nogu; dinamika naleta odgovara čelnom naletu; primarni kontakt uspostavljen je između desne potkoljenice i prednjeg krajnje desnog dijela vozila; naletom je desna noga izbijena prema naprijed i uvis, a tijelo nabačeno na prednji dio vozila do vjetrobranskog stakla o čiji desni rub je uslijedio udar stražnjim dijelom glave, da bi potom tijelo uz smicanje preko prednjeg dijela desnog boka bilo odbačeno od vozila i palo na travnati teren izvan kolnika, ispred i udesno od mjesta naleta (promatrano u smjeru kretanja vozila), što je utvrđeno sudskomedicinskim vještačenjem. Isto tako utvrđeno je da prednik tužitelja na sebi nije imao reflektirajući prsluk, koji nije nađen na licu mjesta, a ni osiguranik tuženika ne iskazuje da bi isti uočio. Isto tako, osiguranik tuženika iskazao je da je vidljivost bila loša, da cesta nije osvijetljena i da je bilo loše vrijeme, da je baš počela pada kiša, da se nije kretao velikom brzinom, ali isto tako da se nije kretao brzinom manjom od 50 km/h, a niti većom od 65-70 km/h, kao i da se sjeća da je na jednom dijelu kao "hupser", da se sve događalo u sekundi, da je uočio pješaka koji je bio svega par metara ispred njega, koji se kretao prema njemu kao i da je vidio da pješak koji se kretao po asfaltiranom dijelu maše rukom, ali je sve bilo u sekundi i nije ga uspio zaobići. Inače je tom cestom prolazio jednom do dva puta tjedno ili više, da noću i kad je loše vrijeme nema toliko pješaka, a kroz dan ih zna biti nešto, ali nema nogostupa.

14.1. Iz svega navedenog proizlazi da je prednik tužitelja doprinio nastanku štete u omjeru od 20% kako je naprijed navedeno, jer se kretao po kolniku nerazvrstane ceste bez da je bio označen reflektirajućim prslukom ili eventualno nekim izvorom svijetlosti dok osiguranik tuženika nije svoju vožnju prilagodio noćnim uvjetima vožnje na cesti koja nije osvijetljena, činjenici da mu je poznato da se po toj cesti kreću pješaci češće danju nego noću, činjenici da uopće nije poduzeo radnju kočenja kad je uočio da mu pješak maše rukom, a niti da ga je uspio zaobići tako da je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak štetnog događaja u omjeru od 80%.

15. Kako je dakle utvrđena odgovornost tuženika, prema čl. 1101. ZOO-a, prvo tužiteljici povrijeđeno je pravo osobnosti na duševno zdravlje i sud je utvrdio pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na ime naknade pretrpljenih duševnih boli zbog smrti bliske osobe – sina ŽĆ u iznosu od 43.798,52 € jer je potpuno izvjesno da smrt sina predstavlja nemjerljiv gubitak za majku. Sama pravična novčana naknada za boli izazvane samim saznanjem za smrt tako i za sve kasnije duševne boli koje će ta činjenica imati za posljedicu jer po prirodi stvari duševne boli zbog gubitka bliskog srodnika nisu ograničene vremenskim trajanjem iako je njihov intenzitet svakako najjači saznanjem za smrt i nastupanjem svijesti o gubitku, a izvjesno je da je tužiteljica ĐĆ tu bol trpi i da će ovu u jačem ili slabijem intenzitetu trpjeti kroz svoj daljnji životni vijek, osobito ako se uzme u obzir način na koji je pok. ŽĆ stradao. Pri tome sud je vodio računa o jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st.2. ZOO-a).

15.1. Prvo tužiteljici je na ime materijalne štete na ime crnine dosuđen iznos od 200,00 € temeljem slobodne procjene u skladu sa čl. 223. ZPP-a.

15.2. Dakle, ukupno prvo tužiteljici pripada naknada štete u iznosu od 43.998,52 € umanjena za 20% doprinosa na strani prednika tužiteljice, odnosno za 8.799,70 € te za isplaćeni iznos u mirnom postupku u iznosu od 21.899,26 €, te joj je dosuđen daljnji iznos od 13.299,56 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.9.2022. kao dana zaprimanja odštetnog zahtjeva kod tuženika, a koji među strankama nije sporan.

16. Temeljem odredbe čl. 1093. ZOO-a, drugo tužitelju pripada naknada imovinske štete na ime troškova pogreba i to: 50% od 15.008,10 kn, odnosno 7.504,05 kn na ime troška jednog grobnog mjesta; 4.801,00 kn na ime troška pogrebne opreme; 2.009,00 kn na ime troška pogrebnih usluga; 345,00 kn na ime troškova cvijeća; 2.000,00 kn na ime troška vijenca; 33.500,00 kn na ime troška spomenika, a što je sve uredno dokumentirano računima i uplatnicama koje prileže spisu (list 38, 42-44, 95-98, 100, 101 i 103 spisa), odnosno ukupno 50.159,05 kn, odnosno eurska protuvrijednost iznosi 6.657,25 €, umanjena za 20% doprinosa na strani prednika tužiteljice odnosno za 1.331,45 € kao i za nesporno isplaćeni iznos u mirnom postupku u iznosu od 2.631,83 € te je drugo tužitelju dosuđen daljnji iznos od 2.693,97 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.9.2022. kao dana zaprimanja odštetnog zahtjeva kod tuženika, a koji među strankama nije sporan. Zakonska zatezna kamata dosuđena je sukladno čl. 12.st.4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

16.1. Kako je tuženik u mirnom postupku drugo tužitelju isplatio nesporan iznos štete u iznosu od 2.631,83 €, a kako to proizlazi iz e-mail korespondencije kao i izvatka po transakcijskom računu (list 86 spisa), neosnovan je tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani drugo tužitelja.

17. Drugo tužitelj odbijen je sa zahtjevom za naknadu troškova za grobno mjesto u iznosu od 7.504,05 kn kao neosnovanim budući je računom od 15.008,10 kn plaćeno za dva grobna mjesta.

18. Prvo tužiteljica uspjela je u sporu u pogledu visine sa 100% zahtjeva, a u pogledu osnove s 80% zahtjeva, pa njezin uspjeh u sporu iznosi 90%, dok je tuženik uspio u pogledu osnova 20%, pa je temeljem čl. 154.st.2. ZPP-a valjalo umanjiti uspjeh tužiteljice u sporu od 90% za uspjeh tuženika u sporu 20%, iz čega proizlazi da je tužiteljica uspjela u sporu sa 70%.

18.1. Troškovi tužiteljice sastoje se od troška sastava odštetnog zahtjeva 500 bodova odnosno 1.000,00 €, za sastava tužbe i podneska od 12.12.2023., te za zastupanje na ročištu 26.1.2024., 12.3.2024., 18.6.2024., zastupanja na očevidu 26.6.2024., zastupanje na ročištu 1.4.2025., 6.5.2025. i 17.6.2025., za svaku radnju po 250 bodova, odnosno po 500,00 € određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) što iznosi 5.500,00 € uvećano za 25% PDV- a u iznosu od 1.375,00 € što ukupno iznosi 6.875,00 €, koji iznos je valjalo umanjiti razmjerno uspjehu tužiteljice u sporu od 70% što iznosi 4.812,50 €.

18.2. Tužiteljici je priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 338,47 €, umanjen za uspjeh u sporu što iznosi 236,93 €.

18.3. Tužiteljici je priznat ukupni parnični trošak u iznosu od 5.049,43 €.

19. Drugo tužitelj uspio je u sporu u pogledu visine sa 53,5% zahtjeva, a u pogledu osnove s 80% zahtjeva, pa njegov uspjeh u sporu iznosi 66,75%, dok je tuženik uspio u pogledu visine 46,5%, a u pogledu osnova 20%, pa uspjeh tuženika u sporu iznosi 33,25% te je temeljem čl. 154.st.2. ZPP-a valjalo umanjiti uspjeh drugo tužitelja u sporu od 66,75% za uspjeh tuženika u sporu od 33,25%, iz čega proizlazi da je drugo tužitelj uspio u sporu sa 33,50%.

19.1. Troškovi drugo tužitelja sastoje se od troškova sastava zahtjeva odštetnog zahtjeva, sastava tužbe 100 bodova, podneska od 12.12.2023. i 31.1.2024., zastupanje na ročištu 26.1.2024., 12.3.2024., 18.6.2024., zastupanja na očevidu 26.6.2024., zastupanje na ročištu 1.4.2025., 6.5.2025. i 17.6.2025., za svaku radnju po 100 bodova, odnosno po 200,00 € određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) što iznosi 2.200,00 € uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 550,00 € što ukupno iznosi 2.750,00 €, koji iznos je valjalo umanjiti razmjerno uspjehu drugo tužitelja u sporu od 33,25% što iznosi 914,38 €.

19.2. Drugo tužitelju je na parnični trošak u iznosu od 914,38 €.

20. Na opisani način tužiteljima je dosuđen ukupni parnični trošak u iznosu od 5.963,81 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja sukladno čl. 151.st.3. ZPP-a.

Krapini 22. kolovoza 2025.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Miljenka Polanović

2. OD R & partneri