REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Av. Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-10524/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Lee Jagatić, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UŽ, radi djela prekršaja iz članka 13., 14., 17. i 20. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) povodom optužnog prijedloga PUZ-a, VII. Policijske postaje, klasa: 211-07/25-5/21477 ur.broj: 511-19-33-25-1 od 13. kolovoza 2025. i dopuna od 14. kolovoza 2025., nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, dana 22. kolovoza 2025., objavio je i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
p r e s u d i o j e
Okrivljeni UŽ, sin U i majke D, djev. prezime majke Ć, rođen **.**.1977. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenom adresom stanovanja u [adresa] na kojoj ne stanuje već neprijavljeno stanuje u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju optičar i zavarivač, nezaposlen, uzdržava ga otac, neoženjen, bez djece, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, prekršajno kažnjavan.
I.) Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona
kriv je
1. što je 13. kolovoza 2025. u 20,20 sati u Zagrebu, na javnom mjestu, u parku, na adresi [adresa], vrijeđao i omalovažavao policijskog službenika tijekom vršenja službe na način da je tijekom postupanja policijskog službenika istom vikao riječi: "Što želiš od mene? Makni se od mene!" te raznim drugim nerazgovjetnim riječima, a kojom prilikom je i spustio hlače ispod koljena i službeniku pokazao spolovilo što je bilo vidljivo i prolazećim građanima,
dakle, vrijeđao i omalovažavao službenu osobu tijekom vršenja službe čime je počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kažnjivo po istom članku istog zakona
2. što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod točkom 1. izreke utvrđeno da se odavao pijančevanju na način da je na javnom mjestu u parku navedene adrese, konzumirao alkoholno piće Pelinkovac iz staklene boce zapremnine 1 litre, a već je evidentiran kao počinitelj navedenog prekršaja,
dakle, na javnom mjestu se odavao pijančevanju
čime je počinio prekršaj iz članka 20. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kažnjivo po istom članku istog zakona
pa mu se temeljem citiranih propisa utvrđuje:
za djelo prekršaja pod točkom 1. izreke kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) dana
za djelo pod točkom 2. izreke kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) dana
Temeljem članka 39. stavak 1. točka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče
JEDINSTVENA KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) DANA
Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenom se uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode i to vrijeme smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava, vrijeme uhićenja po policiji i vrijeme zadržavanja po rješenju suda od 13. kolovoza 2025. u 20,25 sati do 22. kolovoza 2025. u 12,00 sati, kada je rješenjem ovog suda pušten na slobodu kao 10 (deset) dana zatvora tako da se izjednačavaju 10 (deset) dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 10 (deset) dana zatvora pa okrivljeni nema više ništa za izdržati.
II.) Temeljem čl.139.st.6. PZ-a u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a, okrivljena se u cijelosti oslobađa dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.
Obrazloženje
1. PU Zagrebačka, VII. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljenog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljeni je u svojoj obrani iskazao da priznaje i smatra se krivim za počinjene prekršaja te se odriče prava na branitelja. Okrivljeni je naveo da je točno da se 13. kolovoza 2025. u 20,20 sati nalazio u Zagrebu, u parku na adresi [adresa], te da je tom prilikom bio jako pijan i konzumirao alkoholno piće Pelinkovac u boci od 1 litre i da nije sporno da je već kažnjavan zbog ovakvog ponašanja. U jednom trenutku pristupio mu je policijski službenik i tad je vikao da što želi od njega i neka se makne te okrivljeni navodi da je spustio hlače ispod koljena i pokazujući policijskom službeniku spolovilo. Ne smatra da ima problem s alkoholizmom niti da mu treba pomoć.
3. Obzirom je okrivljenik na raspravi održanoj 13. kolovoza 2025. iskazao da se odriče prava na branitelja te da priznaje počinjenje prekršajnih djela koja su mu stavljena na teret optužnim prijedlogom, temeljem članka 171a.st.3. Prekršajnog zakona utvrđeno je da je priznanje okrivljenika u skladu sa dokazima u spisu pa su izvedeni samo dokazi koji su odlučujući za donošenje odluke o vrsti i mjeri sankcije.
4. Tijekom postupka, temeljem obrane okrivljenika i stanja spisa, utvrđeno je da je okrivljeni počinio protupravno ponašanje na javnom mjestu budući da se radi o parku koji je po svojoj prirodi javno mjesto neograničenog karaktera. Nadalje. Okrivljeni je, prilikom postupanja policijskog službenika, vrijeđao i omalovažavao na istog na način da je na njega vikao i skinuo hlače pokazujući mu spolovilo, a sve to tijekom vršenja službe od strane policijskog službenika slijedom čega sud smatra da je okrivljeni na ovaj način u cijelosti ostvario biće djela prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. U odnosu na djelo prekršaja iz čl. 20. istog zakona, utvrđeno je da se okrivljeni na javnom mjestu odavao pijančevanju budući da je na istom javnom mjestu zatečen u ispijanju alkoholnog pića Pelinkovac iz staklene boce zapremnine 1 l, a činjenica odavanja ovakvom ponašanju proizlazi iz navoda tužitelja da je isti već poznat policiji iz ranijih postupanja zbog takvog ponašanja što proizlazi i uvidom u PE za okrivljenika. Međutim, valja istaknuti da je tužitelj okrivljenika teretio za počinjenje četiri djela prekršaja i to iz čl. 13., 14., 17. i 20. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, međutim sud smatra kako se ne radi o počinjenju četiri djela prekršaja već da je okrivljeni svojim ponašanjem, svojim radnjama ostvario obilježja dva djela prekršaja i to iz članka 17. i članka 20. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5. Sud je mišljenja da je u ovom slučaju riječi o obliku prividnog stjecaja u kojem se radi o nekažnjivom pratećem djelu odnosno inkluziji, pri čemu je riječ o situaciji da počinitelj istovremeno čini dva odnosno, u konkretnom slučaju tri prekršaja, ali su dva prekršaja, zbog nižeg stupnja neprava, zanemarivi u odnosu na prvi te nije potrebno kažnjavanje počinitelja za te druge prekršaj kako bi se ostvarila svrha kažnjavanja. U kontekstu navedenog valja istaknuti da se radi o pravnim teorijama koje se vode dvjema osnovnim smjernicama a to su: jedinstvo radnje i identitet oštećenika. U ovom konkretnom slučaju nedvojbeno je da je okrivljeni vičući na javnom mjestu i skidajući hlače pokazujući spolovilo ostvario i obilježja djela prekršaja iz čl. 13. i 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira no iz samog opisa je jasno da su tako izgovorene riječi kao i pokazivanje spolovila od strane okrivljenika bile usmjerene prema policijskom službeniku, to su upravo radnje kojima je ostvareno obilježje djela prekršaja iz članka 17. istog zakona gdje se radi o jedinstvenom modusu operandi okrivljenika u odnosu na policijskog službenika tijekom njihovog postupanja. Nadalje, u samom činjeničnom opisu nije naznačeno tko bi još dodatno bio oštećen predmetnim djelom. Slijedom navedenog, kažnjavanje okrivljenika za djelo prekršaja iz čl.13. i 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira bi suštinski predstavljalo dvostruko kažnjavanje što je u suprotnosti s pravilom ne bis in idem. Iz tog razloga sud je okrivljenika oglasio krivim kako je to opisano u izreci presude pod točkom I.)
6. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti propisane člankom 36. Prekršajnog zakona te je okrivljenom kao olakotno cijenio iskreno priznanje te osobne i imovinske prilike okrivljenika u smislu da isti nema nikakvih prihoda niti zaposlenja dok je otegotnim cijenio činjenicu da je isti u više navrata kažnjavan zbog istovrsnih prekršaja. Uzimajući u obzir značaj i težinu djela, kao i način počinjenja i sve utvrđene okolnosti, sud se za djela prekršaja pod točkama 1. i 2. izreke odlučio za strožu kaznu - kaznu zatvora, u trajanju za koje smatra primjerenim svim utvrđenim okolnostima, a posebno imajući u vidu navedene otegotne okolnosti, odnosno činjenicu da je uvidom u PE za okrivljenika utvrđeno da je isti već počinio predmetna djela prekršaja u višestrukom povratu te je sud mišljenja da okrivljeni doista pokazuje upornost u činjenju istih i da postoji opasnost ponovnog počinjenja te da će se jedino bezuvjetnom kaznom zatvora ostvariti svrha kažnjavanja, čime će se okrivljeniku jasno staviti do znanja da je nepoštivanje društvenog poretka, sudskih odluka i zakonskih propisa neprihvatljivo, a time će se i svima ostalima dati do znanja da je činjenje prekršaja zabranjeno i pogibeljno, a da je kažnjavanje počinitelja pravedno. Ovako utvrđene kazne zatvora sud je, temeljem članka 39. stavak 1. točka 1. Prekršajnog zakona zbrojio te je okrivljeniku izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju koje odgovara zbroju pojedinačno utvrđenih kazni. U ovako izrečenu kaznu sud je okrivljenom uračunao vrijeme za koje je isti bio lišen slobode u vezi prekršaja na način da je izjednačio 10 dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 10 dana zatvora pa okrivljenom nije više ništa preostalo za izdržati.
7. Temeljem citiranih zakonskih propisa sud je okrivljenika u cijelosti oslobodio plaćanja troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu jer isti nema nikakvih primanja ispod, te sud smatra da bi plaćanjem istih bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati.
Zagreb, 22. kolovoza 2025.
Zapisničar
Viša sudska savjetnica, specijalist
Lea Jagatić, v.r.
Marijana Đurinac, v.r.
Sutkinja
Maja Župančić Ukropina, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.
