Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

    Poslovni broj: Us I-2158/2024-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Branki Crnogorac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: ŽMR iz [adresa], 297 Marble Place, L3X 2X9, Kanada, broj putovnice [broj putovnice], kojeg zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi šutnje uprave, 21. kolovoza 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Tužba se odbacuje.

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je 25. kolovoza 2023. podnio Matičnom uredu zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju državljanstva, da prvostupanjsko tijelo nije odlučilo u zakonskom roku te da je dana 12. veljače 2024. podnio žalbu zbog šutnje administracije, ali ni po toj žalbi nije odlučeno na vrijeme. Tužbom traži uvažavanje tužbe, naložiti tuženiku u roku od 60 dana odlučiti o zahtjevu te naložiti tuženiku da mu naknadi troškove postupka sa zateznim kamatama.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da je opunomoćenik tužitelja zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju državljanstva poslao Matičnom uredu Grada Zagreba, koji ga je proslijedio Ministarstvu. Pojašnjava da matični uredi nisu nadležni za utvrđivanje hrvatskog državljanstva punoljetnih osoba starijih od 21 godine. Ističe da je zahtjev je trebao biti osobno podnesen nadležnoj policijskoj upravi ili postaji (za osobe s boravkom u RH) ili putem konzularnog tijela RH u inozemstvu (za osobe bez boravka u RH), na propisanom obrascu i uz ovjeru identiteta te plaćanje konzularne pristojbe. Budući da tužitelj živi u [adresa] i nije podnio zahtjev na propisan način, njegov podnesak nije unesen u sustav zaprimljenih zahtjeva. Tuženik pojašnjava da se članci 4. i 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu odnose na novorođenu i maloljetnu djecu te osobe rođene nakon **.**.1991., dok se za tužitelja (rođenog 1975.) primjenjuje članak 30. Zakona i propisi važeći u vrijeme njegova rođenja. Ukazuje da je tuženik, radi pomoći stranci, dopisom uputilo Veleposlanstvu RH u Ottawi da tužitelja pozove radi urednog podnošenja zahtjeva te dostave dodatne dokumentacije. Tuženik ističe da opunomoćenik, iako upoznat s prosljeđivanjem podneska, nije komunicirao s Ministarstvom niti tražio pojašnjenje, već je podnio tužbu zbog šutnje uprave. Smatra da tužitelj pogrešno tumači zakon i da je tužba preuranjena, jer postupak utvrđivanja državljanstva nije ni započeo. Predlaže odbacivanje tužbe.

    3. Ocjenjujući zakonitost propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke Sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika.

    4. Tužba nije dopuštena.

    5. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj dana 25. kolovoza 2023. godine zastupan po opunomoćeniku Matičnom uredu podnio „zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju državljanstva“ koji je činjenično utemeljen na tvrdnji je tužitelj hrvatski državljanin kao osoba čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja (**.**.1975.) hrvatski državljani. Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba je 19. listopada 2023. uputio predmetni zahtjev tuženiku okvalificiravši taj zahtjev kao zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva. Tužitelj je Matičnom uredu 12. veljače 2024. podnio žalbu zbog šutnje uprave.

    6. Zakon o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 53/91., 70/91.- ispravak, 28/92., 113/93., 130/11., 110/15., 102/19. i 138/21., dalje ZHD) u praksi se može podijeliti na dva temeljna dijela: 1) članke 30. i 30.a, koji služe za utvrđivanje hrvatskog državljanskog korpusa na dan 8. listopada 1991. (tzv. zatečeni državljani), te 2) ostatak zakona, koji uređuje stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva nakon tog datuma. ZHD, dakle, istodobno uređuje tko se smatra hrvatskim državljaninom u trenutku njegova stupanja na snagu, kao i načine stjecanja i prestanka državljanstva nakon 8. listopada 1991.

    6.1. Prema članku 30. ZHD-a, hrvatskim državljaninom smatra se svaka osoba koja je na dan 8. listopada 1991. imala status hrvatskog republičkog državljanina prema tada važećim propisima o državljanstvu. Za osobe rođene prije stupanja ZHD- a na snagu, primjenjuje se načelo pravnog kontinuiteta, što znači da se njihov državljanski status utvrđuje prema propisima koji su vrijedili do 8. listopada 1991. Drugim riječima, kako bi se utvrdilo ima li neka osoba rođena prije stupanja ZHD-a na snagu status hrvatskog državljanina, potrebno je primijeniti prijašnje zakone o državljanstvu, a ne odredbe samog ZHD-a.

    6.2. Osobe rođene nakon stupanja ZHD-a na snagu mogu steći hrvatsko državljanstvo isključivo na temelju odredbi ZHD-a, primjerice podrijetlom (čl. 4. i 5.). Odredbe članka 4. ZHD-a, koje se odnose na stjecanje državljanstva podrijetlom, primjenjuju se isključivo na osobe rođene nakon **.**.1991. To je stajalište potvrđeno: 1) sjednicom sudaca Upravnog suda Republike Hrvatske iz 1994. godine, na kojoj je usvojeno pravno shvaćanje da se članci 4. i 5. ZHD-a odnose na osobe rođene nakon stupanja na snagu ZHD-a, te 2) odlukama Ustavnog suda RH broj: U- III-1895/2001 od 16. veljače 2005. i broj: U-III-1153/2011 od 13. studenog 2014.

    6. Tužitelj je osoba rođena **.**.1975., dakle prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu, tj. prije 8. listopada 1991. Stoga se njegov zahtjev za naknadni upis u evidenciju državljana Republike Hrvatske koji se temelji na tvrdnji da je stekao hrvatsko državljanstvo kao osoba čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani, a nije upisan u knjige državljana Republike Hrvatske, može riješiti samo temeljem odredbe članka 30. stavka 1. ZHD, dakle u postupku utvrđivanja hrvatskog državljanstva, primjenom propisa važećih u vrijeme njegovog rođenja, tj. odredbi Zakona o državljanstvu SR Hrvatske (Narodne novine, broj 13/65.) i odredbi saveznog Zakona o jugoslavenskom državljanstvo (Službeni list SFRJ, broj 38/64.).

    7. Prema odredbama članka 24. ZHD, zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno nadležnom tijelu – policijskoj upravi/postaji Ministarstva unutarnjih poslova za osobe s boravištem u [adresa] ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako osoba nema boravište u [adresa].

    8. U konkretnom slučaju zahtjev nije podnesen osobno kako je to propisano ZHD koji je lex specialis u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21., dalje ZUP). Kako podnesak tužitelja nije bio uredan, nisu bili ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka, odnosno postupak se ne smatra pokrenutim u smislu članka 40. stavka 2. ZUP-a, niti je počeo teći rok iz članka 101. ZUP-a za odlučivanje o zahtjevu. Stoga u vrijeme podnošenja tužbe nisu postojale pretpostavke za nastup šutnje uprave. Naime, da bi tužitelj mogao podnijeti tužbu zbog šutnje uprave, mora prethodno podnijeti uredan zahtjev javnopravnom tijelu. Ako zahtjev nije uredan, ne nastupa obveza tijela da postupi po njemu niti počinje teći rok za rješavanje. U ovom slučaju zahtjev nije bio uredan, pa rok iz članka 101. ZUP-a nikada nije počeo teći. Urednost zahtjeva je procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe zbog šutnje uprave. Ako ta pretpostavka nije ispunjena, tužba se odbacuje kao nedopuštena. Budući da nije podnesen uredan zahtjev, nije ni nastala šutnja uprave.

    9. Sud primjećuje da je tužitelj žalbu zbog šutnje uprave izjavio nenadležnom tijelu. Za odlučivanje o žalbi kada prvostupanjsko tijelo (policijska uprava, odnosno policijska postaja) nije odlučilo na zahtjev stranke za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, nadležno je odlučiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za upravne poslove i državljanstvo, Služba za državljanstvo, sukladno odredbi članka 6. stavka 1. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine, broj 85/20., 21/23. i 57/24.) u vezi članka 314. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova (Narodne novine, broj 97/20., 7/22., 149/22. i 90/25.).

    10. Odredbom članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24. – dalje ZUS) propisano je da je predmet upravnog spora ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.

    11. Prema odredbi članka 40. stavka 2. ZUS-a pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili propuštanja postupanja u propisanom roku tužba se sudu podnosi najranije osam dana nakon isteka propisanog roka.

    12. Odredbom članka 46. stavka 1. točke 1. ZUS-a propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno.

    13. S obzirom da tužiteljev zahtjev nije uredan, to do podnošenja tužbe nije istekao rok iz članka 40. stavka 2. ZUS-a.

    14. Stoga je tužba prijevremena zbog čega je trebalo na temelju odredbe članka 46. stavka 1. točke 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

    15. O troškovima upravnog spora, Sud je odlučio na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njegovom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je Sud odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja.

    U Zagrebu, 21. kolovoza 2025.

    Sudac:

    Ante Drezga

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

    DNA:

    1. Odvjetnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32

    2. Ministarstvo unutarnjih poslova, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 33

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.