Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-8464/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Meliti Tužinski, uz sudjelovanje Tee Frančić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice FIBG, zbog prekršaja iz čl. 43. st. 2. i 3. u svezi čl. 293. st. 1. i prekršaja iz čl. 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), povodom prigovora okrivljenice na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave Zagrebačke, II Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/111169, Broj: 511-19-45-24-1 od dana 11.12.2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 21. kolovoza 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: FIBG, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1962. godine u mjestu Kakanj, državljanka RH, sa prebivalištem u [adresa]., prekršajno nekažnjavana,

K r i v a  j e

1.) što je dana 25. ožujka 2024. godine u 16,00 sati, u Zagrebu, ulica Kajfešov brijeg kbr. 14., kao vozač osobnog automobila marke "Dacia", reg. oznake [registarska oznaka], upravljala navedenim automobilom sjevernom stranom kolnika ulice Kajfešov brijeg, u smjeru sjeverozapada, dolaskom do kbr. 14 skrenula je vozilom u lijevo, u smjeru jugozapada, zaustavila se, a zatim je krenula vožnjom unatrag, skrećući u desno, u smjeru sjeverozapada, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pri tome računa o položaju, smjeru i brzini kretanja vozila kojim upravlja kao i položaju parkiranih vozila, tom prilikom stražnjim lijevim dijelom vozila kojim upravlja okrznula je stražnji lijevi dio osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran, ispred ulaza garaže kbr. 14., prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta,

2.) što je istog dana i vremena, na istom mjestu, nakon prometne nesreće svojim osobnim automobilom [registarska oznaka], napustila mjesto događaja, a da prethodno vlasniku oštećenog osobnog vozila nije ostavila podatke o sebi i vozilu s kojim je uzrokovala prometnu nesreću,

čime je počinila pod toč. 1.) djelo prekršaja iz čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), kažnjiv po čl. 43. st. 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. istog Zakona,

a pod toč. 2.) djelo prekršaja iz čl. 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), kažnjiv po čl. 176. st. 5. istog Zakona,

pa joj se temeljem citiranih odredbi Zakona, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

u t v r đ u j e

za djelo pod točkom 1.) NOVČANA KAZNA U IZNOSU 150,00 eura (sto pedeset eura)

za djelo pod točkom 2.) NOVČANA KAZNA U IZNOSU 200,00 eura (dvjesto eura)

Temeljem čl. 39. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenici se

i  z  r  i  č  e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 350,00 eura (tristo pedeset eura)

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ukoliko okrivljenica u ostavljenom roku plati 2/3 novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obavezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1. Obaveznim prekršajnim nalogom Policijske uprave Zagrebačke, II Postaje prometne policije Zagreb Klasa: 211-07/24-4/111169, Broj: 511-19-45-24-1 od dana 11.12.2024. godine, okrivljenica je proglašena krivom i utvrđena joj je za djelo pod točkom 1.) izreke novčana kazna u iznosu od 260,00 eura, a za djelo pod točkom 2.) izreke novčana kazna u iznosu od 390,00 eura, te joj je temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 650,00 eura, te joj je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 (šest) mjeseci, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenica je podnijela prigovor, pa je temeljem čl. 238 st. 9. Prekršajnog zakona prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

3. Uredno pozvana na ročište kod ovog suda radi iznošenja obrane, okrivljenica je u spis priložila pisanu obranu u kojoj je porekla počinjenje prekršaja te je navela cit.:" Pobijanim obveznim prekršajnim nalogom sam, na način činjenično opisan u izreci, proglašena krivom za počinjenje prekršaja iz čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u daljnjem tekstu: ZSPC), kažnjiv po čl. 43. st. 3. ZSPC-a te prekršaja iz čl. 176. st. 3. ZSPC-a kažnjiv po čl. 176. st. 5. ZSPC-a, te mi je temeljem istog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 650,00 eura, kao i mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci. Ujedno mi je naloženo naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 39,81 eura. Protiv pobijanog prekršajnog naloga iz toč. I. ovog prigovora u otvorenom zakonskom roku podnosim prigovor zbog razloga iz čl. 237. st. 1. toč. 1. i 2. Prekršajnog zakona odnosno zbog: osporavanja i poricanja počinjenja prekršaja te izrečene odnosno primijenjene prekršajne sankcije te određenih troškova u povodu izdavanja prekršajnog naloga. Ne smatram se krivom za prekršaj koji mi se stavlja na teret. Navedeno iz sljedećih razloga: U konkretnom slučaju nesporno je da: - vrijeme prometne nesreće koje je navedeno u pobijanom obveznom prekršajnom nalogu odgovara uobičajenom vremenu moga povratka s posla, - mjesto prometne nesreće također odgovara mjestu na kojem uobičajeno parkiram svoje osobno vozilo odnosno parkiram vozilo u radijusu od 100 metara od navedenog mjesta. Na mojoj strani nisu ostvarena subjektivna obilježja prekršaja. Naime, sukladno odredbi čl. 25. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je kako je kriv za prekršaj onaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno, ili s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost i za taj oblik krivnje. Navedene odredbe nisu nejasne odredbe pa da ima mjesta različitim proizvoljnim i neutemeljenim interpretacijama istih odredbi. Neutemeljen je i neosnovan stav naslovnog tijela kako je za utvrđivanje prekršajne odgovornosti dovoljno samo utvrditi činjenicu navodnog postojanja jedne ogrebotine na braniku moga automobila te ju povezati s predmetnom prometnom nesrećom, a da pritom moj automobil nije stavljen uz oštećeni automobil pa da se na taj način izvrši usporedba, a kao što je to, između ostaloga, uobičajena praksa osiguravateljskih društava prilikom utvrđivanja štete. Ovo stoga što je i navedeno postupanje naslovnog tijela u cijelosti protivno i svakom sadržaju i smislu izričitih odredbi čl. 25. st. 1. Prekršajnog zakona te ujedno predstavlja uspostavljanje prekršajne odgovornosti neovisno o utvrđenoj krivnji pa čak i onda kada u smislu odredbe čl. 25. st. 1. Prekršajnog zakona krivnje nema, a čime se u cijelosti krši jedno od osnovnih načela prekršajnog zakonodavstva uspostavljenog u čl. 4. Prekršajnog zakona. Nadalje, člankom 4. Prekršajnog zakona je izričito propisano kako nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj. Posebno potenciram činjenicu kako niti u jednom trenutku nisam bila, niti sam mogla biti svjesna nedopuštenosti svoga ponašanja odnosno počinjenja prekršaja koji mi se stavlja na teret budući da mi se nisu aktivirali senzori na osobnom automobilu prilikom predmetnog događaja niti sam primijetila bilo kakvu materijalnu štetu. Jer da jesam, zasigurno bih odmah reagirala te ispunila sve svoje obveze propisane ZSPC-om te Prekršajnim zakonom odnosno vlasniku oštećenog vozila ostavila podatke o sebi i vozilu kojim sam upravljala. Napominjem da imam ugovorenu policu kasko osiguranja te da je i zbog navedene činjenice, životno nelogično, da ne bih reagirala u predmetnoj situaciji te naknadila svu potrebnu materijalnu štetu odnosno prijavila istu nadležnom osiguranju. Slijedom navedenoga, predlažem nadležnom sudu pobijani prekršajni nalog staviti van snage te nakon provedenog postupka osloboditi me od optužbe da bih počinila prekršaj koji mi se u konkretnom slučaju stavlja na teret. Podredno, ukoliko se na bilo koji način utvrdi da sam počinila predmetni prekršaj, predlažem i molim nadležni sud da mi se ublaži izrečena novčana kazna jer moja namjera nije bila da oštetim automobil naveden u pobijanom nalogu niti sam bila svjesna ili znala u tom trenutku da sam bilo kakav automobil oštetila i prouzročila materijalnu štetu pa da bih nakon toga pobjegla s mjesta prometne nesreće, kao i da se stavi izvan snage pobijani prekršajni nalog u dijelu u kojem mi je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci. Također, molim nadležni sud da prilikom odluke o prigovoru uzme u obzir olakotnu okolnost da sam u 42 godine posjedovanja vozačke dozvole i aktivne vožnje bila samo jednom kažnjena za brzu vožnju (vozila sam 65 km/h, a bilo je ograničenje 50 km/h). Dodatno, ističem da živim sama sa suprugom koji ima utvrđen stopostotni invaliditet i nepokretan je te bi mi oduzimanje vozačke dozvole dodatno otežalo suprugovu situaciju jer bi ga onemogućio u odlasku u toplice, kod djece i sl. Nadalje, posao mi je vezan uz putovanja po cijeloj zemlji te bi mi oduzimanje vozačke dozvole znatno otežalo obavljanje posla te potencijalno ugrozilo moju i suprugovu egzistenciju i nametnulo znatan financijski teret.

4. U dokaznom postupku je izvršen uvid u Izvješće o poduzetom II Postaje prometne policije od 18.10.2024., Zapisnik o očevidu od 18.10.2024, Skica mjesta događaja zajedno sa fotografijama.

5. Prema izvatku iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa okrivljenica ranije nije prekršajno kažnjavana.

6. Uvidom u izvješće II Postaje prometne policije od 14.09.2021. godine proizlazi da se dana 25.03.2024. godine u 16:00 sat, u Zagrebu, Kajfesov brijeg 14. dogodila prometna nesreća na način da je FIBG upravljala osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] sjeverom stranom kolnika ulice Kajfešov brijeg u smjeru sjeverozapada. Dolaskom do kbr. 14 skrenula je vozilom u lijevo, u smjeru jugozapada, zaustavila se, a zatim ]e krenula vožnjom unatrag, skrećući u desno, u smjeru sjeverozapada a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može učinit bez opasnosti za druge sudionike u prometu I imovinu, ne vodeći pri tome računa o položaju smjeru i brzini kretanja vozila kojim upravlja kao i položaju parkiranih vozila. Tom prilikom stražnjim lijevim dijelom vozila okrznula je stražnji lijevi dio osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran ispred ulaza garaže kbr 14, prednjim djelom okrenut u smjeru sjevera. U prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta. Nakon prometne nesreće EIBG osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] napustila je mjesto događaja, a da prethodno vlasniku oštećenog vozila nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću.

7. Uvidom u zapisnik o očevidu sačinjen 18. listopada 2024. godine od strane djelatnika !! Postaje prometne policije proizlazi da je očevid obavljen 25. ožujka 2024. godine u 17:30 sati na mjestu prometne nesreće u Zagrebu, Kajfesov brijeg 14. Utvrđeno je dao su u navedenoj prometnoj nesreći sudjelovali FIBG kao vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i vozilo registarske oznake [registarska oznaka] vlasništvo FI. Na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] utvrđena su oštećenja stražnjeg lijevog dijela - odbojnik, u vidu ogrebotina na visini od tla u rasponu od 42cm do 52 cm. Na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] utvrđeno je oštećenje stražnji lijevi dio - odbojnik u vidu ogrebotina, na visini od tla u rasponu od 35cm do 55cm. pronađena oštećenja svojim karakteristika odgovaraju oštećenjima nastalim na osobnom automobilu registarskih oznaka [registarska oznaka]. Opis mjesta događaja, tragova, položaja vozila i nastradalih: do postupanja policijskih službenika mjesto događaja izmijenjeno je utoliko što je LIBG osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] napustila mjesto događaja, Osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] zatečen je parkiran ispred kolnik ulaza garaže kbr 14 Kajfešovog brijega, prednjim djelom okrenut u smjeru sjevera. Mjesto događaja i položaj osobnoga automobila fiksirani su fotografijom iz skicom mjesta događaja. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja, a oštećenja su vidljiva na priloženim fotografijama.

8.Temeljem uvida u priložene materijalne dokaze, dovodeći ih u vezu s obranom okrivljenice, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenica svojim ponašanjem u cijelosti ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 43. st. 2. i 3. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno kao vozač predmetne prilike upravljala navedenim automobilom sjevernom stranom kolnika ulice Kajfešov brijeg, u smjeru sjeverozapada dolaskom do kbr. 14. skrenula je vozilom u lijevo, u smjeru jugozapada, zaustavila se, a zatim je krenula vožnjom unatrag, skrećući u desno, u smjeru sjeverozapada, te je tom prilikom stražnjim lijevim dijelom vozila okrznula stražnji lijevi dio osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran, ispred ulaza garaže kbr. 14., prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke, okrivljenica je također ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer nije u slučaju prometne nesreće samo sa materijalnom štetom, vlasniku oštećenog automobila ili policiji ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću.

9. Samim time, sud nije prihvatio dio obrane okrivljenice u kojoj je navela da predmetne prilike nije primijetila materijalnu štetu na oštećenom vozilu, obzirom da je navedeno suprotno provedenim dokazima iz kojih su nedvojbena oštećenja na oba vozila koja po visini odgovaraju dinamici nastanka predmetne prometne nesreće.

10. Odlučujući o vrsti i visini prekršajne sankcije, sud je okrivljenici kao olakotne okolnosti cijenio raniju prekršajnu nekažnjavanost i sve okolnosti djela prekršaja, dok joj otegotne okolnosti nisu nađene.

11. S obzirom da učinjeni prekršaji nisu imali teže posljedice, uvažavajući sve olakotne okolnosti, sud je primijenio institut ublažavanja kazne. Stoga okrivljenici nije izrekao propisane novčane kazne za ovakve vrste prekršaja, koja odredbom čl. 43. st. 2. i 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana kao novčana kazna u najmanjem iznosu od 130,00 eura, te odredbom čl. 176. st. 5. istog Zakona propisana kao novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, već je ove kazne ublažio i ublažene kazne zbrojio u jedinstvenu kaznu, smatrajući da će se i ovako ublaženom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja. Pri tome, sud je uvjerenja da je visina kazne primjerena težini učinjenog djela, stupnju odgovornosti počinitelja i svim okolnostima konkretnog slučaja.

12. Sud nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije predviđenu čl. 58. st. 1. Prekršajnog zakona budući zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom nije obvezna, a sud nije utvrdio da bi postojao uvjet za izricanje navedene zaštitne mjere. Naime, počinjenim prekršajem nisu nastale teže štetne posljedice, okrivljenica nije ranije prekršajno kažnjavana, niti se protiv nje vodi neki drugi postupak, te cijeneći da inkriminirano ponašanje okrivljenice ne predstavlja takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu koje bi upućivalo na opasnost da će ista ponovno počiniti takav prekršaja. Slijedom navedenog sud smatra da u konkretnom slučaju navedene okolnosti ne upućuju na potrebu i nužnost izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije. te da će i bez izricanja predmetne zaštitne mjere biti postignuta svrha prekršajnog postupka, odnosno da će se okrivljenica ubuduće kloniti počinjenja prekršaja.

13. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenica proglašena krivom, to je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

U Zagrebu, 21. kolovoza 2024. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Tea Frančić

Melita Tužinski

Temeljem odredbe čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba. Presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. okrivljenica FIBG, [adresa].,

2. tužitelju, PUZ, II PPP,

3. spis