Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-538/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Bjelousov, predsjednice vijeća, suca izvjestitelja i člana vijeća Berislava Babića i sutkinje Jasne Bratek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽB, OIB [osobni identifikacijski broj], Ž 376, [adresa], protiv 1. tuženice ZB, OIB [osobni identifikacijski broj] ,[adresa], i 2. tuženika CB, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], koje zastupa punomoćnik Hrvoje Korša, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja da određena imovina ne spada u ostavinu, rješavajući žalbu prednika tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj P-214/2017-76 od 11. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 21. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba se uvažava kao osnovana, ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj P-214/2017-76 od 11. lipnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Ostavlja se da se o trošku postupka nastalom u povodu žalbi odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da u ostavinu iza pokojne ŽBK, iza koje se vodi ostavinski postupak pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Zaboku predmet broj O-1883/2016. ne ulazi ½ dijela stana u [adresa] i to: posebni dio nekretnine 1.1. dvosobni stan broj 5 i 6 na II katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaone s WC-om i predsoblja u ukupnoj površini od 41,99 m2 uz upotrebu podruma u 1/1 dijela, a kojim je posebni dio neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine zgrada u [adresa] sagrađen na katastarskoj čestici [katastarska čestica] broj [broj poduloška] knjiga ..., te ista nekretnina u ½ dijela u času smrti nije bila imovina pokojne ŽBK.

Utvrđuje se da je tužitelj HB suvlasnik u ½ dijela nekretnine tj. stana u [adresa] i to: posebni dio nekretnine 1.1. dvosobni stan broj 5 i 6 na II katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaone s WC-om i predsoblja u ukupnoj površini od 41,99 m2 uz upotrebu podruma u 1/1 dijela, a kojim je posebni dio neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine zgrada u [adresa] sagrađen na katastarskoj čestici [katastarska čestica] broj [broj poduloška] knjiga ..., te su tuženici dužni izdati tužitelju tabularnu ispravu za upis tužiteljevog prava vlasništva u zemljišnim knjigama, a u suprotnom će istu zamijeniti ova Presuda, te su tuženici dužni trpjeti upis tužiteljevog prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno nadoknade troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja Presude pa do isplate , a sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovački društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno članku 29. stav 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana".

II. Nalaže se tužitelju ČB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženicima ZB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i BB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 11.450,00 kn (slovima:jedanaesttisućače- tiristopedesetkuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 11. lipnja 2021. pa do isplate, a sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovački društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno članku 29. stav 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu, pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica (žalba izjavljena od strane prednika tužiteljice) iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak, podredno preinači na način da se usvoji tužba, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj je sud utvrdio da je donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda nema u svemu razloga o odlučnim činjenicama, na što se osnovano ukazuje žalbenim navodima.

6. Predmet postupka je stvarnopravni zahtjev prednika tužiteljice, radi utvrđenja da nekretnina sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] broj [broj poduloška], knjiga [obrt], posebni dio nekretnine 1.1. dvosobni stan broj 5 i 6 na II katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaone s WC-om i predsoblja u ukupnoj površini od 41,99 m2 uz upotrebu podruma u 1/1 dijela, u ½ dijela, u času smrti nije bila imovina pokojne ŽBK, supruge prednika tužiteljice, a majke 1. tuženice ZB i 2. tuženika CB, već da je suvlasnik u ½ dijela predmetne nekretnine prednik tužiteljice HB, po osnovi bračne stečevine pa da ½ te nekretnine ne ulazi u ostavinu iza pokojne ŽBK.

6.1. Naime, vlasnica nekretnine ZBK je preminula te je pokrenut ostavinski postupak, tijekom kojega su pozvani zakonski naljednici i to suprug HB (prednik tužiteljice) i djeca 1. tuženica ZB i 2. tuženik CB, a kako je HB u tom ostavinskom postupku osporio sastav ostavinske imovine na način da bi cijela nekretnina predstavljala ostavinsku imovinu, već da ½ te nekretnine predstavlja njegovo vlasništvo po osnovi bračne stečevine, to je ostavinski postupak prekinut, a HB upućen na pokretanje parnice po toj osnovi.

7. Prvostupanjski sud je svoju odluku utemeljio na stajalištu da predmetni stan ne predstavlja bračnu stečevinu koju su HB i ZBK stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice niti potječe iz te imovine, jer pravo i realizacija prava otkupa stana proizlazi iz stanarskog prava pok. ŽBK i ne predstavlja imovinu stečenu radom tijekom bračne zajednice s prednikom tužiteljice.

8. Naime, prvostupanjski sud smatra kako je u konkretnom slučaju nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu bila pok. ZBK i to na temelju Ugovora o korištenju od 29. prosinca 1981. godine te Odluke o davanju stana na korištenje od dana 27. prosinca 1971., a da nema utjecaja činjenica što je za vrijeme trajanja bračne zajednice pok. ŽBK i HB, HB zahtjev za kupnju predmetnog stana na kojem postoji stanarsko pravo supotpisao te da je Općina Zabok prilikom podnošenja Zahtjeva od njega tražila dav a n j e suglasnosti o kupnji stana na ime pok. ŽBK. Ovo sve iz razloga jer je njihov brak sklopljen 16. siječnja 1993., a zahtjev za kupnju stana je podnijet 23. ožujka 1993., dok je Ugovor o kupoprodaji stana sklopljen 22. svibnja 1995. godine te od trenutka sklapanja braka HB nije imao niti jednog dana radnog staža i nije u tom razdoblju bio u stalnom radnom odnosu pa da nije mogao doprinositi stjecanju zajedničke imovine u vidu otplate rata kredita za predmetni stan.

9. Prethodno izneseni pravni stav prvostupanjskog suda se ne može prihvatiti.

10. Prvenstveno je potrebno naglasiti kako se radi o prijeporu u svezi stvarnopravnog zahtjeva radi utvrđenja da predmetna nekretnina predstavlja suvlasništvo HB u ½ dijela, kao bračne stečevine, a radi čega je i došlo prekida ostavinskog postupka i upućivanja u parnicu te se i parnica trebala voditi isključivo po toj osnovi. Stoga je utvrđivanje i isticanje činjenica u svezi eventualnog obveznopravnog zahtjeva u pogledu otkupa stana te da li se radi o novcu koji je stečen radom za vrijeme trajanja bračne zajednice i mogućnostima HB da doprinosi otkupu stana nepotrebno jer se to u ovom postupku nije niti zahtijevalo tužbom, kao što je nepotrebno i utvrđivanje okolnosti u pogledu postojanja izvanbračne zajednice između LB i ŽBK, prije sklapanja braka, već je relevatno da je zahtjev i otkup stana realiziran za vrijeme trajanja bračne zajednice.

11. Stoga je predmet ovog žalbenog postupka pitanje da li pravo vlasništva nekretnine (stana) koje je stečeno temeljem nekadašnjeg stanarskog prava od strane nositelja istog stanarskog prava ima predstavljati bračnu stečevinu, ako se ima na umu činjenica da u vrijeme kada je pok. ZBK ostvarila prava po toj osnovi temeljem Ugovora o korištenju od 29. prosinca 1981. godine i Odluke o davanju stana na korištenje od dana 27. prosinca 1971., nije postojala bračna zajednica sa KB, ali su isti bili u braku u trenutku podnošenja zahtjeva za otkup te zaključenja ugovora o kupoprodaji predmetnog stana, a koji ugovor ima predstavljati temelj stjecanja prava vlasništva

12. Pravilno je prvostupanjski su utvrdio da na konkretan pravni odnos stranaka trebaju primijeniti odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj: 11/78, 27/78, 45/89, 51/89, 59/90 i 25/94- dalje ZBPO) obzirom da se primjenjuju odredbe onog zakona koji je bio na snazi tijekom razdoblja stjecanja bračne stečevine.

13. Odredbama čl. 277. ZBPO propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, da je njihova zajednička imovina.

14. Također, prvostupanjski sud je odgovarajuće utvrdio i da se u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“, broj: 27/91, 54/91, 6/92, 8/92, 8/92, 33/92, 46/92, 49/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 29/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02, dalje: ZPSSP)

15. Prema odredbi čl. 6. ZPSSP stan ima pravo kupiti stanar pod uvjetima toga zakona, a uz njegovu suglasnost i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva (st. 1). Stanarom, odnosno članom obiteljskog domaćinstva stanara smatraju se osobe, određene propisima o stanovanju (st.2). Kad stanarsko pravo imaju supružnici, stan mogu kupiti zajednički, a jedan od njih samo uz suglasnost drugog. Kad stanarsko pravo imaju sustanari, stan kupuju zajedno svaki u dijelu na kojem ima stanarsko pravo, ako se ne sporazumiju drukčije (st.3). Iznimno od odredbe čl. 6. st 3. Zakona ako jedan ili više sustanara ne podnese zahtjev za kupnju svog dijela stana u roku iz članaka 4. stavka 2. toga Zakona, stan imaju pravo kupiti ostali sustanari (st. 4). Suglasnost iz stavka 1. i 2. članka 6. daje se na ugovoru ili u posebnoj ispravi uz ovjereni potpis (st. 5.). U slučaju uskrate suglasnosti odlučuje se u sudskom postupku (st. 6.)..

16. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: U-III-2357/2006 od 10. lipnja 2009., zauzeto je pravno shvaćanje da je pravo na otkup stana za podnositelja nastalo na temelju ZPSSP u vrijeme dok je podnositelj bio nositelj stanarskog prava. To pravo je po svojoj naravi bilo imovinsko pravo, koje je za nositelje stanarskog prava nastalo na temelju ZPSSP u procesu pretvaranja društvenog vlasništva i koje je postojalo pored stanarskog prava. S obzirom da je pravo na otkup stana svojeg nositelja ovlašćivalo da otkupi stan na kojem je imao stanarsko pravo i da na tom pravnom temelju stekne pravo vlasništva tog stana, pravo na otkup stana bilo je pravo imovinske naravi, koje je ovlašćivalo na stvaranje imovinskog prava - prava vlasništva.

17. Prema pravnom shvaćanju iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev 2105/2016-2 od 18. veljače 2020. proizlazi da s obzirom na to da je pravo na otkup stana imovinsko pravo nositelja stanarskog prava, koje ovlašćuje nositelja tog prava pod posebnim uvjetima steći pravo vlasništva na stanu pa je u konkretnom slučaju odlučno tko je bio nositelj stanarskog prava u vrijeme kad je pok. ZBK podnijela zahtjev za otkup stana, odnosno je li i HB na dan podnošenja zahtjeva 23. ožujka 1993. spadao u krug osoba obiteljskog domaćinstva nositelja stanarskog prava, odnosno je li na temelju zakona stekao određena prava kod otkupa stana.

18. S tim u vezi je odlučno što je HB bio pozvan dati suglasnost sukladno odredbi iz čl. 6. ZPSSP da pok. ZBK stan otkupi samostalno, što bi ujedno značilo i da je isti bio sunositelj stanarskog prava pa kako je tu suglasnost dao, tada bi ona mogla imati značaj stjecanja vlasništva u cijelosti za pok. ZBK tek ako bi ona istovremeno značila i sporazum stranaka kao bračnih drugova da time vrše diobu zajedničke imovine stečene u braku (tako u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-313/02 od 13. svibnja 2003.).

19. Stoga je od strane prvostupanjskog suda izostalo utvrđivanje odlučne činjenice je li i HB imao pravo na otkup predmetnog stana, te ako jeste, je li raspolagao tim pravom u korist pok. ŽBK, na način kako je to prethodno opisano. Od navedenih utvrđenja ovisi i odluka o tome je li predmetni stan bračna stečevina te je li HB suvlasnik stana u ½, odnosno ima li takvo pravo zbog kojega ½ suvlasničkog dijela stana ne bi ulazila u ostavinsku imovinu.

20. Nadalje, a uzimajući u obzir stajalište prvostupanjskog suda kako je pok. ŽBK stanarsko pravo na predmetom stanu stekla prije stupanja u brak s HB, na temelju Ugovora o korištenju od 29. prosinca 1981. godine te Odluke o davanju stana na korištenje od dana 27. prosinca 1971., potrebno je dodati kako prema praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke poslovni broj: Rev- 807/2013 o 11. srpnja 2017., u situaciji kada je stan otkupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice, sukladno odredbama ZPSSP, tada okolnost što je jedan od partnera stekao stanarsko pravo stana prije zasnivanja bračne zajednice i bio kupac toga stana, nema utjecaja na zaključak da je riječ o imovini koja je stečena za vrijeme braka i predstavlja bračnu stečevinu.

21. Stoga je prema stajalištu ovoga suda ostalo sporno na temelju čega je prvostupanjski sud utvrdio da HB nije imamo nikakva prava u svezi otkupa predmetnog stana, uzimajući u obzir citirane odredbe ZPSSP i ZBPO, odnosno da je pravo na otkup, a time i vlasništvo stana imala isključivo pok. ZBK. Nastavno na navedeno, ostalo je neraspravljeno kakav značaj ima činjenica da je HB, kao suprug, bio supotpisnik zahtjeva za otkup stana i da je potpisao suglasnost da pok. ZBK stan otkupi samostalno te da li je davanje suglasnosti istovremeno značilo i sporazum stranaka kao bračnih drugova da time vrše diobu zajedničke imovine stečene u braku, na način da stan bude isključivo vlasništvo pok. ŽBK.

22. Pored toga, prvostupanjski sud će ponovno dati ocjenu materijalnih dokaza u spisu i to tako što će dati razloge kojim je dokazima i iz kojih razloga poklonio vjeru, a kojima nije.

23. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje je ukazano u ovom ukidbenom rješenju, a zatim će moći donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

24. S obzirom na izloženo, žalba je uvažena kao osnovana, prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen tome sudu na ponovno suđenje, na temelju članka 369. stavak 1. u vezi sa člankom 166. stavkom 3. ZPP-a.

Osijek, 21. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Bjelousov