Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-2101/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, kojeg zastupa punomoćnica ŠH, zaposlenica protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 21. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1938. u Zagrebu, a umrlog **.**.2024. u Zagrebu, s posljednjim prebivalištem na adresi [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od 19. prosinca 1998. do smrti pokojnog IH **.**.2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, uređen na ročištu održanim kod ovoga suda 21. kolovoza 2025., radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. IH, a koja je prestala njegovom smrću 17. kolovoza 2024., te koja je trajala od 19. prosinca 1998. do njegove smrti 17. kolovoza 2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. AH, neprekidno, te im je zadnja zajednička adrese stanovanja bila u [adresa]. Dodaje da su crkveno sklopili brak, ali kasnije ga nisu potvrdili pred matičarem jer nisu smatrali da je to od utjecaja za priznanje braka.

1.2. U kasnijim očitovanjima predlagateljica ističe da ima pravni interes da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice i to stoga jer bi htjela ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. IH, svojeg izvanbračnog supruga s kojim je živjela neprekidno u izvanbračnoj zajednici.

1.4. Slijedom navedenoga, predlaže donijeti rješenje kojim će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. IH je trajala od 19. prosinca 1998. do njegove smrti 17. kolovoza 2024.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da se protivi prijedlogu predlagateljice dok se ne provedu dokazi, dok je na ročištu održanim kod ovoga suda 21. kolovoza 2025. nakon provedenog dokaznog postupka navela da predlaže donošenje odluke prema stanju spisa.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak 10. rujna 2024. (list 2 spisa), rodni list za pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak 10. rujna 2024. (list 3 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave zagrebačke, Klasa: 220-01/24-02/4, Urbroj: 511-19-22-24-15912 od 10. rujna 2024. (list 4 spisa), potvrdu o prijavi prebivališta za pok. IH izdane od Policijske uprave zagrebačke 21. kolovoza 2018. (list 5 spisa), smrtni list za pok. IH izdan od Matičnog ureda Peščenica 26. kolovoza 2024. (list 6 spisa), vjenčani list izdan od Zagrebačke nadbiskupije, Župe Pohoda B.D. Marije broj 161/2017 od 21. listopada 2017. (list 7 i 25 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. siječnja 2025. (list 17-18 spisa) i 29. srpnja 2025. (list 32-33 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak 29. siječnja 2025. (list 19-20 spisa) i 29. srpnja 2025. (list 32-33 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave zagrebačke, Klasa: 220-01/25-02/13, Urbroj: 511-19-22-25-2152 od 30. siječnja 2025. (list 21 spisa), uvjerenje o prebivalištu za po. IH izdano od Policijske uprave zagrebačke, Klasa: 220-01/25-02/13, Urbroj: 511-19-22-25-2153 od 30. siječnja 2025. (list 22 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. IH, posl.br. O-5847/2024, UPP/OS-18/2024 od 19. studenog 2024. (list 23-24 spisa), očitovanje Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove četvrti područni odsjek (Medveščak) Klasa: 223-02/25-05/447, Urbroj: 251-04-21/5-25-2 od 29. srpnja 2025. (list 31 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za pok. IH i NH izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. srpnja 2025. (list 36-37 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. srpnja 2025. (list 38-39 spisa), smrtni list iza pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. srpnja 2025. (list 40 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 21. kolovoza 2025. (list 44-49 spisa) izveden je dokaz saslušanja predlagateljice, svjedoka TH, ĐH, RH, ČH i ĆH (obiteljskih prijatelja predlagateljice i pok. IH).

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u uvid u smrtni list za pok. IH izdan od Matičnog ureda Peščenica 26. kolovoza 2024. (list 6 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. IH izdan od Matičnog ureda Maedveščak 29. siječnja 2025. (list 19-20 spisa) i 29. srpnja 2025. (list 32-33 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. srpnja 2025. (list 38-39 spisa), smrtni list iza pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. srpnja 2025. (list 40 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2024. u Zagrebu, te da u tom trenutku nije bio u braku već da je u matičnim knjigama evidentirano da je bio razveden.

6. Uvidom u rodni list za pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak 10. rujna 2024. (list 3 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak 29. siječnja 2025. (list 19-20 spisa) i 29. srpnja 2025. (list 32-33 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za pok. IH i NH izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. srpnja 2025. (list 36-37 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. IH izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. srpnja 2025. (list 38-39 spisa), utvrđeno je da je tijekom života sklopio brak s NH **.**.1958. u [adresa], a koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br. P2-1522/1979 od 13. prosinca 1979. Pravni učinci nastupili su 13. veljače 1980.

6.1. Nakon toga, u matičnim knjigama nije evidentirano da je pok. IH sklapao brak.

7. Uvidom u rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak 10. rujna 2024. (list 2 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak od 29. siječnja 2025. (list 17-18 spisa) i 29. srpnja 2025. (list 32-33 spisa), utvrđeno je da je prvotno bila upisana pod imenom ZHJ, a potom od 28. studenog 1952. vodi se pod prezimenom Z, te od 9. prosinca 1998. pod imenom ZHJ.

7.1. U matičnim knjigama nije evidentirano da je tijekom života bila u braku.

8. Uvidom u vjenčani list izdan od Zagrebačke nadbiskupije, Župe Pohoda B.D. Marije broj 161/2017 od 21. listopada 2017. (list 7 i 25 spisa), utvrđeno je da su predlagateljica i pok. IH sklopili brak 19. prosinca 1998. koji je upisan u matici vjenčanih rimokatoličke župe Pohoda B.D. Marije – Zagreb, svezak IX, za godinu 1998., stranica 46., broj 84.

8.1. Iz očitovanja Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove četvrti područni odsjek (Medveščak) Klasa: 223-02/25-05/447, Urbroj: 251-04-21/5- 25-2 od 29. srpnja 2025. proizlazi da je provjerom u svim službenim evidencijama kojima raspolaže ured utvrđeno da predlagateljica i pok. IH nisu sklopili brak u Republici Hrvatskoj, te da brak sklopljen pred službenikom vjerske zajednice ne proizvodi pravne učinke građanskog braka, a brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka može se u Republici Hrvatskoj sklopiti od 1. srpnja 1999.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave zagrebačke, Klasa: 220-01/24-02/4, Urbroj: 511-19-22-24-15912 od 10. rujna 2024. (list 4 spisa), potvrdu o prijavi prebivališta za pok. IH izdane od Policijske uprave zagrebačke 21. kolovoza 2018. (list 5 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave zagrebačke, Klasa: 220- 01/25-02/13, Urbroj: 511-19-22-25-2152 od 30. siječnja 2025. (list 21 spisa), uvjerenje o prebivalištu za po. IH izdano od Policijske uprave zagrebačke, Klasa: 220-01/25-02/13, Urbroj: 511-19-22-25-2153 od 30. siječnja 2025. (list 22 spisa), utvrđeno je da su oboje imali prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] i to pok. IH od 21. kolovoza 2018., a predlagateljica od 6. srpnja 2022.

10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. IH, posl.br. O- 5847/2024, UPP/OS-18/2024 od 19. studenog 2024. (list 23-24 spisa), utvrđeno je da na nasljeđivanje pozvani nasljednici prvog nasljednog reda, izvanbračna supruga (ovdje predlagateljica) i sin MH, a koji su proglašeni nasljednicima i kojima je uručena ostavinska imovina.

11. Iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka TH, ĐH, RH, ČH i ĆH (obiteljskih prijatelja predlagateljice i pok. IH) na ročištu održanim pred ovim sudom 21. kolovoza 2025., a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. AH od 19. prosinca 1998. do njegove smrti 17. kolovoza 2024. i to na adresama u [adresa] na kojoj adresi je pok. IH imao kuću s vinogradom i vrtom koji su on i predlagateljica zajednički obrađivali, te su dijelom boravili i u Zagrebu, na adresi [adresa] gdje se nalazio stan predlagateljice, a nakon 2018. su živjeli u staračkom domu na adresi [adresa], te su nisu prijavljivali adrese u isto vrijeme niti su prijavljivali sve adrese,

- predlagateljica i sada pok. IH su sklopili crkveni brak bez građanskopravnog učinka, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. AH je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno obrađivali vinograd i vrt, imali zajednički društveni život, zajedno su odlazili na planinarenje, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. IH postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane) dok su imali dogovor da s vlastitom imovinom (nekretninama i pokretninama koje su stekli prije zajednice) svaki za sebe raspolaže, imali su zajedničke prijatelje, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. IH bila nevjenčana odnosno da nisu imali brak koji bi proizvodio građanskopravne učinke, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali istu adresu prebivališta na kojoj su živjeli neprekidno zajedno,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. SH radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. IH.

11.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

11.2. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. IH. Posebice jer su svjedoci obiteljski prijatelji predlagateljici i pok. IH, te imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. IH.

11.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili sa svojima bližnjima.

11.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. AH do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci. S tim u vezi, svi svjedoci i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. IH imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. IH postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te da su predlagateljica i pok. IH međusobno brinuli jedan o drugome.

12.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. AH obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

13. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. IH imali, a što ukazuje i iskaz predlagateljice kada navodi da se zbog nje pristao vjenčati crkveno iako nije bio prije toga vjernik.

14. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. IH kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

15. U skladu s utvrđenjima iz točke 11. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. AH i to od od 19. prosinca 1998. do njegove smrti 17. kolovoza 2024. , jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

16. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

16.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

17. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. U odnosu na sklapanje crkvenog braka za koji nisu priznati građanskopravni učinci, ističe se da su predlagateljica i pok. IH sklopili crkveni brak, ali istodobno ili kasnije nisu sklopili građanski brak pred nadležnim državnim tijelom uprave, te više to niti ne mogu učiniti s obzirom na to da je pok. IH umro, a u vrijeme sklapanja crkvenog braka nije stupio na snagu novi Obiteljski zakon ("Narodne novine", broj 162/98). Na snazi je bio Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 51/89 i dr.), prema kojem se bračna zajednica valjano mogla sklopiti samo pred nadležnim općinskim tijelom uprave, na način određen tim Zakonom.

18.1. Imajući u vidu kasnije izmjene i dopune Obiteljskog zakona, pa i Zakona o mirovinskom osiguranju, proizlazi da predlagateljica ima interes za provođenjem ovog postupka.

19. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. AH dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 19. prosinca 1998. do njegove smrti 17. kolovoza 2024. i to na adresi u [adresa], te u [adresa], na adresi [adresa], a potom u [adresa] gdje predlagateljica i danas živi, a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

20. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica nasljednica, a prema navodima predlagateljice i svjedoka pok. IH nije bila u redovitom kontaktu sa sinom. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da protustranka da u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

20.1. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da protustranka ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

20.2. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju protustranke, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li protustranka može biti obvezna isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

20.3. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila protustranku kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da protustranka ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imati bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo protustranka. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje protustranci u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

20.4. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

20.5. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

20.6. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

20.7. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

21. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. IH potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

21.1. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

22. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. IH mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

23. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 21. kolovoza 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Protustranci,

3. Spis