Posl. br. O-397/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i OK pok. V rođ. O iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izvan ročišta, dana 21. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se prekid ostavinskog postupka iza smrti pok. VK. SK iz [adresa] i OK pok. V iz [adresa].
II. Postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završe postupci koji se radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe vode pred ovim sudom pod poslovnim brojem P- 338/2024 i P-339/2024 ili kad sud ustanovi kako više ne postoje razlozi da se čeka na završetak tih postupak.
III. Odbija se prijedlog za pečaćenje apartmana, i to jednosobnog apartmana u prizemlju/suterenu, jednosobnog apartmana na katu kuće i trosobnog apartmana u potkrovlju kuće, zajedno sa tri pomoćna objekta - skladišna prostora, a sve izgrađeno na nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr i 149/65 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine u naravi predstavljaju kuću u [adresa] na adresi [adresa].
IV. Odbija se prijedlog za izdavanjem privremene mjere kojom bi se SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zabranilo bilo kakvo korištenje i raspolaganje, iznajmljivanje i dopuštanje boravka trećim osobama u jednosobnom apartmanu u prizemlju/suterenu, jednosobnom apartmanu na katu kuće i trosobnom apartmanu u potkrovlju kuće zajedno sa tri pomoćna objekta - skladišna prostora, jednim u razini ceste, drugim ispod terase i trećim u razini potkrovlja, sve na nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr i 149/65, k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], kojim bi se zabranilo korištenje i raspolaganje stvarima koje se nalaze u ovoj nekretnini, pri čemu bi se SK ostavio rok od 24 sata, računajući od dostave prijepisa Rješenja, za ispunjenje navedene obveze, a ako je ne ispuni i nastavi sa korištenjem i raspolaganjem te iznajmljivanjem i dopuštanjem boravka trećim osobama, kao i korištenjem i raspolaganjem stvarima, određivanjem novčane kazne koju će sud provesti po službenoj dužnosti, pri čemu bi ova privremena mjera ostala na snazi do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka.
Obrazloženje
1. U ostavinskom postupku iza pok. VK pok. SK iz [adresa], koji je pokrenut pod posl. br. O-690/21 UPP/OS-74/21, te u ostavinskom postupku iza smrti pok. OK pok. V iz [adresa], koji je pokrenut pod posl. br. O-691/21 UPP/OS-75/21, a koji postupci su povjereni na rješavanje povjereniku ovog suda, javnom bilježniku Ivni Kaliman iz [adresa], utvrđeno je da se radi o ostavinskim postupcima koji se vode iza smrti supružnika, pa je javni bilježnik ove postupke spojio radi zajedničkog raspravljanja, pri čemu su oba postupka nastavljena pod posl. br. O-690/21 UPP/OS- 74/21. U tako provedenom ostavinskom postupku javni bilježnik je utvrdio kako su njihovi zajednički zakonski nasljednici prvog nasljednog reda djeca BK i ZK, dok drugih zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda nije bilo. Oba ostavitelja su dijelom svoje imovine raspolagali pisanim oporukama, pa je tako VK svojom vlastoručnom i nedatiranom oporukom, uz koju su kao prilog priložena pismena datirana sa danom 1. svibnja 2018. i 1. siječnja 2019., a koja oporuka je kao jedna cjelina proglašena pred javnim bilježnikom Ivnom Kaliman iz [adresa] 29. lipnja 2021., svojom imovinom raspolagao na način da je unuku GK ostavio zemlju u predjelu Vela Kapja, označenu kao kat. čest. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja maslinik i kuću, kao i svu imovinu koja glasi na ime ostavitelja u Općini Blato. Svojoj unuci SK rođ. VK ostavio je zemlju u uvali [adresa], a koja u naravi predstavlja kuću i okućnicu, dok je svojom grobnicom raspolagao na jednake dijelove u korist kćerke BK i sina ZK. Preostalom imovinom ovaj ostavitelj nije oporučno raspolagao pa je u tom dijelu nasljeđivanje iza njegove smrti zakonsko. Ostaviteljica OK, a koja je umrla prije supruga VK, iza svoje smrti ostavila je vlastoručno pismeno datirano sa 1. svibnja 2018., a koje je proglašeno kao njena oporuka pred javnim bilježnikom Ivnom Kaliman iz [adresa] 29. lipnja 2021. Iz sadržaja ovog pismena proizlazi da OK istim ne raspolaže nekakvom svojom imovinom već da ista zapravo želi da se poštuje vlastoručna oporuka VK.
1.1. Tijekom postupka provedenog pred javnim bilježnikom prvo je utvrđeno rodoslovlje oba ostavitelja, a potom što prema dostupnim podacima spada u njihovu ostavinsku masu. Zatim je javni bilježnik proglasio sva pismena koja su mu prezentirana kao oporuke oba ostavitelja, a potom je od nasljednika koji su željeli dati nasljedničke izjave iste i uzeo. Tako je kći ostavitelja BK, putem svog punomoćnika, osporila sve proglašene oporuke navodeći da iste nisu istinite ni pravno valjane, a ovo prvenstveno iz razloga što ove isprave nisu vlastoručno potpisali ostavitelji. Osim toga navodi da isprava koju je potpisala OK po svom sadržaju i nije oporuka, a da iz oporuke VK proizlazi da se radi o vlastoručnoj oporuci koju su zapravo sačinile dvije osobe, a što nije dopušteno po odredbama Zakona o nasljeđivanju, što sve oporuke oba ostavitelja čini nevaljanim. Nadalje, naveo je kako je sva imovina upisana na ime ostavitelja VK za 1/2 dijela zapravo bračna stečevina OK, a u slučaju utvrđenja da su oporuke oba ostavitelja valjane, istaknuo je da je ovakvim oporučnim raspolaganjem BK povrijeđena u svom nužnom dijelu. Unuka ostavitelja SK, putem svog punomoćnika, priznala je sve oporuke za istinite i pravno valjane te se ujedno prihvatila svog nasljednog dijela koji je temeljem istih pripada. Nadalje, osporila je pravo kćerki ostavitelja BK na umanjenje oporučnog raspolaganja radi povrede nužnog dijela, a ovo iz razloga što je kći ostavitelja BK za vrijeme života ostavitelja namirena u svom nužnom dijelu, a o čemu je u pismenima priloženim uz svoju oporuku precizno iskazao ostavitelj VK. Nadalje, zatražila je da se iz ostavinske mase ostavitelja, kao njena posebna imovina, izdvoji stan u potkrovlju sa krovištem i okućnicom sve sagrađeno u čest. zgr. [katastarska čestica] i na čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], za 1/2 dijela, budući je upravo ona vlastitim novcem i zajedno sa suprugom AK, još za života ostavitelja izgradila ovaj stan. Zatražila je i da se od ostavine odvoji dio čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], i to dio koji u naravi predstavlja poslovni prostor površine 40 m2, kojeg je ostavitelj VK darovao sinu ZK Ugovorom o darovanju od 30. travnja 1997. Nadalje, navodi kako je ona stalno ulagala u čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] na način što je promijenila sve dotrajale unutarnje i vanjske otvore na kući, promijenila dotrajale podove i pločice, kompletno obnovila kupaonice, ponovno uredila unutarnje zidove i kupila novi namještaj, pa je ovakvim ulaganjem povećala vrijednost kuće, zbog čega predlaže da se njena 1/6 dijela izdvoji iz ostavine kao posebno vlasništvo SK. Osim toga, SK je sa suprugom AK mjesečno slala ostaviteljima 300,00 eura za hranu i druge potrepštine posljednjih 5 godina njihova života, po kojoj osnovi im je ukupno poslala 20.000,00 eura, pa stoga predlaže da se čitava ostavina optereti dugom baš u ovom iznosu. Punomoćnik BK osporio je sve netom iznesene navode punomoćnika SK. Sin ostavitelja ZK svojom pisanom i ovjerenom nasljedničkom izjavom iskazao je kako ne priznaje oporuke oba ostavitelja, te da se prihvaća svog nasljednog dijela koji ga pripada po zakonu. Ujedno, osporio je svojoj sestri BK pravo na nužni dio navodeći kako je za života oca i majke dobila materijalnu i financijsku vrijednost veću od svog nužnog dijela. Oporučni nasljednik, a unuk ostavitelja, GK, iako uredno pozvan i prisutan na ročištu ostavinske rasprave, tada nije dao nasljedničku izjavu niti se očitovao o valjanosti oporuka i zahtjeva preostalih nasljednika.
2. Na navedeni način među nasljednicima došlo je do spora u smislu odredbe čl. 222. st. 2. toč. 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN) te čl. 224. st. 1. toč. 1. ZN-a, odnosno do spora o činjenicama o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke, o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela i uračunavanje u nasljedni dio, te do spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, pa je javni bilježnik dopisom od 30. studenog 2021., a temeljem čl. 244. ZN-a, spis dostavio na postupanje ovom sudu. Kako je pregledom isprava koje su priložene u spisu te uvidom u sustav e-spisa utvrđeno da je BK putem svog punomoćnika, u tijeku ovog ostavinskog postupka, protiv GK, RK, EK, SK, ČK, ZK i ĆK, pokrenula parnicu radi utvrđenja pravne nevaljanosti svih oporuka ostavitelja koje su pred javnim bilježnikom proglašene dana 29. lipnja 2021., koji se tada vodio pred ovim sudom pod posl. br. P- 474/2022, to je rješenjem suda od 24. ožujka 2023. pod posl. br. O-690/2021 ostavinski postupak bio prekinut do okončanja parničnog postupka. Nakon pravomoćnog okončanja parničnog postupka ovaj ostavinski postupak je nastavljen, sada pod posl. br. O-397/2025.
3. Na ročištu ostavinske rasprave održanom 26. lipnja 2025. punomoćnik BK ustrajao je u svim navodima iznesenim u dosadašnjem tijeku postupka, u prijedlogu da sud zapečati tri apartmana sagrađena na nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr i 149/65, sve k. o. [katastarska općina], odredi privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine ove nasljednice te je predložio ponovno odrediti prekid ostavinskog postupka, i to do okončanja parničnih postupaka koji se među nasljednicima vode pred ovim sudom pod posl. br. P-338/2024 i P-339/2024, a iz razloga što će ishod ovih postupaka utjecati na ostavinsku masu oba ostavitelja. Preostali nasljednici su također ustrajali u navodima iz do sada provedenog postupka, time što se GK prihvatio svog nasljednog dijela koji mu temeljem bilo koje oporuke pripada, dok se o ostalim spornim pitanjima među nasljednicima nije htio očitovati budući je ocijenio da će sud prekinuti ovaj ostavinski postupak, a zamjenik punomoćnika SK nije htio na ovom ročištu davati nikakva daljnja očitovanja budući je i on ocijenio da će zbog već pokrenutih parnica ovaj ostavinski postupak biti prekinut.
4. Budući da odluka u ovom ostavinskom postupku ovisi o prethodnom rješavanju pitanja da li je neko od ostavitelja ili pak tužiteljica iz ovosudnih postupaka pod posl. br. P-338/2024 i P-339/2024, vlasnik nekretnina koje su predmetom ovih parničnih postupaka, kao i iz razloga pravne sigurnosti, ovaj sud je, a obzirom na to da su već u tijeku parnice o tom pitanju, a temeljem čl. 175. ZN-a u vezi sa čl. 12. i 213. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja. Odluka o nastavku ovog ostavinskog postupka iz točke II. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 215. st. 4. ZPP-a.
5. Dana 8. svibnja 2022. zaprimljen je prijedlog punomoćnika nasljednice BK za pečaćenje nekretnina, i to jednosobnog apartmana u prizemlju/suterenu, jednosobnog apartmana na katu kuće i trosobnog apartmana u potkrovlju kuće, zajedno sa tri pomoćna objekta - skladišna prostora, a sve izgrađeno na nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr i 149/65, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine u naravi predstavljaju kuću u [adresa] na adresi [adresa], te za osiguranje njene nenovčane tražbine i to određivanjem privremene mjere, a temeljem čl. 202. ZN-a, a kako bi se spriječila stvorena opasnost da se bez izdavanja predložene privremene mjere oteža ostvarenje zakonskog prava nasljednice jer bi se promijenilo postojeće stanje stvari na ovim nekretninama, pri čemu je predložena privremena mjera potrebna i da se spriječi nasilje osobe koja je uzurpirala nekretninu iz ostavine i radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete. U svom prijedlogu nasljednica navodi da je odmah nakon smrti ostavitelja njihova unuka SK uzela sve primjerke ključeva od ulaznih vrata predmetne kuće te na takav način nasljednici, a ujedno kćerki ostavitelja BK, onemogućila ulazak u obiteljsku kuću. Nadalje se ističe kako je SK unatoč tome što je Rješenjem upravnog odjela za gospodarstvo i more od 19. srpnja 2021. ukinuto ranije rješenje kojim je bilo odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a koje u naravi predstavlja tri apartmana koji su potpuno opremljeni i uređeni sa svim priključcima, uređajima i namještajem i u kojima se nalaze stvari ostavitelja, ove apartmane protupravno iznajmljivala trećim osobama koji su u njima boravili tijekom ljeta i predstavljali se kao njeni prijatelji. Isto tako da je na predmetnim nekretninama postavila i nadzorne kamere te se ove apartmane sprema iznajmljivati i u budućnosti, pa se iz tog razloga traži da se ove nekretnine temeljem čl. 201. ZN-a zajedno sa pomoćnim objektima zapečate, te da se donese privremena mjera kojom bi se SK zabranilo bilo kakvo korištenje ili raspolaganje ovim nekretninama, sve uz prijetnju novčanom kaznom.
5.1. Povodom ovakvih prijedloga Sud je izvršio uvid u spis posl. br. O-397/2025, izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pregledane su oporuke ostavitelja te sve isprave koje su priložene u spisu tijekom ostavinskog postupka, te je utvrđeno da je prijedlog za pečaćenje predmetnih apartmana neosnovan. Ovo iz razloga što je prema odredbi čl. 201. ZN-a sud ovlašten odrediti pečaćenje prostorija u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine, ako ocijeni da je to svrhovito. Međutim, iz isprava koje su priložene u spisu proizlazi kako je upravo ostaviteljica OK imala Rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i to na nekretninama smještenim na adresi [adresa], a iz čega slijedi da se u ovim nekretninama zasigurno ne nalaze osobne i vrijedne stvari ostavitelja budući su se ove nekretnine očito redovito iznajmljivale turistima. Isto tako potrebno je reći kako predlagateljica u svom prijedlogu ničim nije dokazala, a niti je pokušala dokazati, da bi se baš u tim apartmanima nalazile stvari iz sastava ostavine koje bi netko mogao ugroziti, a što bi svakako bila obveza predlagateljice, pogotovo u situaciji kada predlagateljica stalno živi u [adresa], a osoba za koju tvrdi da je ove nekretnine uzurpirala u Sloveniji. Slijedom navedenog odlučeno je kao u III. izreke ovog Rješenja.
5.2. Također, a pregledom cjelokupnog ostavinskog spisa i svih priloženih isprava, utvrđeno je da je prijedlog za izdavanje privremene mjere neosnovan, jer prema odredbi čl. 341. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, zatim mora navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Prema odredbi čl. 346. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16, dalje OZ) pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja ne novčane tražbine su da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine kao i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je takva mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak ne nadoknadive štete koja prijeti. Dakle, za izdavanje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjeni svi uvjeti iz ovog čl. Ovršnog zakona. Budući da iz isprava koje su do sada priložene u ostavinski spis ne proizlazi da bi bili kumulativno ispunjeni uvjet iz čl. 346. OZ-a, a u odnosu na nekretnine koje su preciznije opisane u točki IV. izreke ovog rješenja, budući je u zemljišnim knjigama suda kao vlasnik ovih nekretnina upisan ostavitelj VK. Nadalje, iz priloženih isprava ne proizlazi da bi među nasljednicima moglo doći do bilo kakvog nasilja niti da postoji mogućnost nastanka nenadoknadive štete, a iz činjenice da je SK, koja je prilikom kontrole Državnog inspektorata zatečena u predmetnoj kući, naplaćena novčana kazna, sve prema odgovoru Državnog inspektorata od 10. kolovoza 2021., može se zaključiti samo da ista nije platila turističku pristojbu. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da nisu ostvarene sve pretpostavke za izdavanje privremene mjere koje propisuju odredbe čl. 341. i 346. OZ-a, a u vezi sa čl. 202. ZN-a, pa je i riješeno kao u točki IV. izreke.
U Korčuli, 21. kolovoza 2025.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje prekid postupka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja (čl. 218. st. 1. ZPP-a).
