REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-2416/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, protiv ovršenika TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivi Žuvanić Štambuk, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe, dana 20. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Povrv-3014/18 od 30. rujna 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-1530/19-2 od 16. travnja 2020., u dijelu kojim je prijedlog podnesen iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

II. Odgađa se prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenice TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu iznad 3.529,80 eura u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Povrv-3014/18 od 30. rujna 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-1530/19-2 od 16. travnja 2020. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na pokretanje kojeg je ovršenica upućena zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-2416/25 od 20. kolovoza 2025.

III. O zahtjevu za naknadu troška ovog postupka će biti odlučeno u parničnom postupku kojeg je ovršenica upućena pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-2416/25 od 20. kolovoza 2025.

IV. Nalaže se ovršenici obavijestiti sud o pokretanju parničnog postupka kojeg je upućena pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-2416/25 od 20. kolovoza 2025., u roku 15 dana od podnošenja tužbe.

V. Upozorava se ovršenica da će u slučaju nepostupanja po točci IV. izreke ovog rješenja, postupak izravne naplate biti nastavljen.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenica, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenice preko iznosa 3.529,80 eura u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju osnove - presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Povrv-3014/18 od 30. rujna 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-1530/19-2 od 16. travnja 2020., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

Obrazloženje

U ovom postupku, protiv ovršenice je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Povrv-3014/18 od 30. rujna 2019., preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-1530/19-2 od 16. travnja 2020., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).

Ovršenica je, na temelju članka 210. stavak 1. OZ-a, podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se odluka o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim donosi odgovarajućom primjenom odredaba OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenica je navela da je ista nasljednica iza pokojnog BŽ u odnosu na kojeg je donesena osnova za plaćanje, međutim tražbina radi namirenja koje se vodi postupak izravne naplate iznosi 57.979,96 eura, a ukupna vrijednost naslijeđene imovine iznosi 3.529,80 eura, zbog čega smatra da se postupak izravne naplate ne može voditi radi namirenja tražbine u iznosu većem od 3.529,80 eura, a u smislu članka 139. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj: NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje u tekstu: ZN).

Ovrhovoditelj se nije očitovao na navode ovršenice iako mu je prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim dostavljen 7. srpnja 2025.

U odnosu na razlog iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a

Ovršenica smatra da prigovor iz članka 139. stavak 3. ZN-a čini osnovanim razlog iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a. Međutim, navedeni razlog postoji ako je osnova za plaćanje ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka.

Budući je gore navedena presuda (osnova za plaćanje) i dalje na snazi, suprotno navodima ovršenice, nije ostvaren razlog iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

U odnosu na razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a

Ovršenica je osporila visinu tražbine iz razloga propisanog člankom 139. stavak 3. ZN-a, a čime je sadržajno istaknula razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razlog iz članka 50. stavak 1. točaka 9. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tog razloga ili se o njemu nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a za dio tražbine do visine 3.529,80 eura, ovrhovoditelj se nije očitovao o postojanju tog razloga, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.

Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

Ovršenica je dokazala postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnijela prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ- a, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a.

U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na isplatu iznosa kojeg u postupku izravne naplate potražuje i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.

Stoga, obzirom vjerojatnost nastanka štete primarno ovisi o uspjehu ovršenika u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a, sud je, a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu, ovlašten razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u postupku kojeg je isti upućen pokrenuti.

Sud ukazuje da se uspjeh ovršenika u tom postupku utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti.

U tom smislu, prije svega valja reći da iako se postupak izravne naplate vodi radi prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom, u određenim procesnim situacijama se može ispitivati pravo vjerovnika na namirenje te tražbine iako je ona utvrđena pravomoćnom i ovršnom ispravom (primjerice, zastara, djelomični prestanak tražbine iz nekog razloga i slično).

Naime, smisao postupka izravne naplate je namirenje tražbine koja pravno i stvarno postoji, dok je smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava spriječiti prijenos novčanih sredstava ovršenika, između ostalog, ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno pravo vjerovnika na njezino namirenje.

Stoga, ako je ovršenik pokrenuo ili upućen na pokretanje postupka (primjerice, revizija ili prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim) u svrhu utvrđenja da ovrhovoditeljeva tražbina ne postoji ili da iz nekog razloga ovrhovoditelj više nema pravo na naplatu iste (primjerice, zastara) i ako sud iz navoda ovršenika i isprava koje podnio kao dokaz svojih navoda može utvrditi da postoji vjerojatnost da će ovršenik uspjeti dokazati svoju tvrdnju, ostvaren je smisao primjene instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava jer inzistiranje na postupku izravne naplate u situaciji kada je vjerojatno da ovrhovoditelj nema pravo zahtijevati namirenje tražbine ne bi imalo smisla te bi bilo protivno interesima i ovrhovoditelja i ovršenika. Zbog navedenog, sud smatra da u takvim situacijama imovinske prilike ovrhovoditelja odnosno njegova sposobnost vraćanja neosnovano prenesenih sredstava nisu odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

Zauzimanje suprotnog stava, prema kojem bi se inzistiralo na prijenosu zaplijenjenih novčanih sredstava ako ovrhovoditelj raspolaže imovinom dostatnom za njihov eventualni povrat neovisno o vjerojatnosti (ili čak izvjesnosti) da će prijenos biti proglašen neosnovanim, bilo bi protivno smislu postupka izravne naplate i ne bi bilo od interesa niti ovrhovoditelju (koji bi predmetna sredstva morao vratiti s zateznom kamatom) niti ovršeniku (koji bi do tada bio uskraćen tih novčanih sredstava).

U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenica ističe prigovor iz članka 139. stavak 3. ZN-a obzirom je iznos dugova njezinog pravnog prednika (u odnosu na kojeg je donesena osnova za plaćanje) veći od vrijednosti naslijeđene imovine.

U svrhu dokazivanja navedenog, ovršenica je podnijela Specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje u kojoj je navedeno da je radi namirenja predmetne tražbine zaplijenjeno 2.442,91 eura te nenaplaćeno 60.422,87 eura, presliku rješenja o nasljeđivanju iz koje je razvidno da je ovršenica naslijedila novčana potraživanja te pravo korištenja grobnog mjesta te presliku dopisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. u kojoj je navedeno da iznos naknade za dodjelu grobnog mjesta iznosi 1.990,84 eura, presliku potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj je navedeno da ostatak mirovine prednika ovršenice iznosi 878,96 eura te presliku potvrde Zagrebačke banke d.d. u kojem je navedeno da su na računima prednika ovršenice na dan njegove smrti pohranjeno ukupno 660,22 eura.

Člankom 139. stavak 3. ZN-a je propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Obzirom je ovršenica učinila vjerojatnim da vrijednost naslijeđene imovine iznosi 3.529,80 eura, a predmetni dug iznosi 60.422,87 eura, postoji vjerojatnost da će ovršenica u sporu na pokretanje kojeg je upućena uspjeti dokazati osnovanost prigovora propisanog člankom 139. stavak 3. ZN-a odnosno postoji vjerojatnost da će pljenidba i prijenos zaplijenjenih sredstava biti proglašeni nedopuštenim u iznosu iznad 3.529,80 eura.

Stoga, a budući je vjerojatno (možda čak i izvjesno) da će ovršenica u parničnom postupku koji je upućena pokrenuti uspjeti dokazati nedopuštenost pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava, ostvaren je smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava obzirom je vjerojatno (možda čak i izvjesno) da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet ovog postupka.

Prijenos zaplijenjenih sredstava se odgađa do završetka parničnog postupka koji je ovršenik pokrenuo sukladno zaključku poslovnog broja Ovr-2416/25 od 20. kolovoza 2025. (članak 70. stavak 1. OZ-a).

Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

Analognom primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška sastava prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava će biti donesena u odluci kojom će se odlučiti o osnovanosti prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim jer ovršenica ima pravo na naknadu tih troškova samo ako bude utvrđeno da je postupak prijenosa i pljenidbe bio nedopušten, zbog čega se onda svi troškovi koji su ovršenici u tom postupku uzrokovani imaju smatrati neosnovano prouzročenima u smislu članka 14. stavak 5. OZ-a.

Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 20. kolovoza 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Financijska agencija – web servisom - odmah