Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj: Gž-91/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, te Snježane Šaško sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak-Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Siniši Katuši, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, OIB: 09933651854, Narodni trg 1, Zadar i tuženika ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika Grada Zadra izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2199/2022 od 27. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 20. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tuženika Grada Zadra i u odnosu na njega preinačuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2199/2022 od 27. rujna 2023. te sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica CĆ rođ. TĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] i označenoj kao kat. čest. br. [katastarska čestica] Vrtlovi, koja u naravi predstavlja dvorište površine 63 m2 i uređeno zemljište površine 20 m2, ukupne površine 83 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to za 1678/1689 dijela, a što je tuženik Grad Zadar dužan priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime za 1678/1689 dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika Grada Zadra, sve u roku od 15 dana.“

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika Grada Zadra i preinačuje rješenje o troškovima postupka sadržano u presudi Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2199/2022 od 27. rujna 2023., te se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tuženika Grada Zadra za naknadu troška sudske pristojbe za odgovor na tužbu kao neosnovan.

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku Gradu Zadru troškove žalbenog postupka u iznosu od 66,36 EUR (slovima: šezdeset šest eura i trideset šest centa), u roku od 15 dana.

IV. Nepobijana presuda zbog ogluhe u odnosu na tuženika ČĆ za njegov suvlasnički dio od 22/3378 dijela ostaje neizmijenjena.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i presudom zbog ogluhe utvrđeno je da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] Vrtlovi, koja u naravi predstavlja dvorište površine 63 m2 i uređeno zemljište površine 20 m2, ukupne površine 83 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju te presude, a po njezinoj pravomoćnosti izvrši prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana. Ujedno je rješenjem o troškovima postupka sadržanim u navedenoj presudi naloženo tuženiku Gradu Zadru da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 1.128,14 EUR.

2. Navedenu presudu i rješenje o troškovima postupka pravovremeno izjavljenom žalbom pobija tuženik Grad Zadar (dalje: žalitelj) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu i preinači pobijane odluke na način da odbije tužbeni zahtjev i dosudi mu troškove postupka, a podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] Vrtlovi, u naravi dvorištu površine 63 m2 i uređenom zemljištu površine 20 m2, ukupne površine 83 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to temeljem pravnog posla - Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 7. kolovoza 2013. i Aneksa tog ugovora od 17. srpnja 2021.

6. Na temelju činjenica koje između stranaka nisu sporne i onih koje je utvrdio uvidom u priložene isprave te saslušanjem svjedoka DĆ i GĆ, prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje:

- da je predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine 83 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime i vlasništvo Grada Zadra u 1678/1689 dijela i ČĆ u 22/3378 dijela

- da iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina broj: OV-9795/13 od 7. kolovoza 2013. proizlazi da je sklopljen između ĆĆ i EĆ kao prodavatelja i TĆ (sada CĆ) kao kupca, a predmet kojeg ugovora je između ostalog i nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja kuću i dvorište površine 147 m2

- da iz Aneksa tog ugovora broj OV-6861/2021 od 13. srpnja 2021. sklopljenog između istih stranaka proizlazi da su ugovorne strane mijenjale odnosno nadopunile točke I. i II. navedenog ugovora

- da se u navedenom Ugovoru o kupoprodaji nekretnina i Aneksu tog ugovora ne spominje predmetna nekretnina, i to prema navodu tužbe „jer je bila sastavni dio nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica], s kojom je činila fizičku cjelinu ograđenu dvorišnim zidom“, a prema (pisanoj) izjavi ĆĆ „iz razloga što brat i on nisu bili upisani kao z.k. vlasnici tog dijela nekretnine“

- da iz rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Z-4874/2021 od 4. ožujka 2021., proizlazi da je došlo do cijepanja čestice 3617/1 put površine 3333 m2 u k. o. [katastarska općina], na česticu 3617/1 put površine 3250 m2 i česticu 3617/82 dvorište površine 63 m2 i uređeno zemljište površine 20 m2

[katastarska općina]

- da iz pisane izjave ĆĆ od 18. kolovoza 2023. proizlazi da sadašnja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikada u naravi nije predstavljala put niti dio puta, već je oduvijek bila dvorište koje je pripadalo nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je bila izgrađena stambena zgrada, a osim toga betonskim zidom je odvojena od puta

- da iz iskaza svjedoka DĆ proizlazi da mu je poznato da je tužiteljica nekretninu pokazanu na očevidu kupila 2013. od ĆĆ i od tada tu živi, a istu je kupila u gabaritima i sa ogradnim zidom kakvi su i danas do javnog puta, time da se on u tom predjelu nalazi od 1993. te njegova nekretnina graniči s predmetnom nekretninom

- da iz iskaza svjedoka GĆ (također susjeda tužiteljice) proizlazi da je nekretnina koju je tužiteljica kupila od obitelji ĆĆ bila ograđena na način kako je i danas, odnosno ogradni zidovi da postoje od njegovog djetinjstva, te nikada nije čuo da bi tužiteljicu ili njezine prednike netko smetao u posjedovanju predmetne nekretnine.

7. Na temelju navedenih činjenica prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljica dokazala da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini koja u naravi predstavlja dvorište i uređeno zemljište unutar dvorišta, jer iako u navedenom Ugovoru o kupoprodaji nekretnina i Aneksu tog ugovora nije navedena kao predmet kupoprodaje, proizlazi da ju je tužiteljica kupila kao sastavni dio nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], budući da se nalazi unutar ograđenog dvorišnog zida koji graniči sa javnim putem, odnosno unutar ograđene okućnice tužiteljice, slijedom čega se u naravi ne radi o putu ili dijelu puta, već o dijelu dvorišta koje je tužiteljica stekla temeljem kupoprodaje, pa pozivajući se na odredbe čl. 114. i čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP-a) prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev usvojio i donio pobijanu presudu (u odnosu na žalitelja) i presudu zbog ogluhe (u odnosu na tuženika ČĆ, koji nije odgovorio na tužbu).

8. U žalbi žalitelj ističe bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje: ZPP-a), navodeći da je isto rezultiralo pogrešnim utvrđenjem činjeničnog stanja, te pogrešnom primjenom materijalnog prava. Naime, ističe da je pogrešno utvrđenje prvostupanjskog suda da je tužiteljica dokazala da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva ne predmetnoj nekretnini u odnosu na njega, što nije mogla steći jer postojanje valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva podrazumijeva derivativni (izvedeni) način stjecanja prava vlasništva, međutim tužiteljici da za to nedostaje nužna pretpostavka, i to vlasništvo prednika. Ukazuje da tužiteljica s njim nije sklopila valjani pravni posao za stjecanje prava vlasništva pa nisu u nikakvom pravnom odnosu. Navodi da je tužiteljica u odnosu na njega mogla steći pravo vlasništva utužene nekretnine samo orginarnim (izvornim) putem, primjerice dosjelošću na temelju zakona uz ispunjenje pretpostavki za takav način stjecanja prava vlasništva, međutim tužiteljica da u tom smjeru nije postavila tužbeni zahtjev, niti je predložila relevantne dokaze, a i da jest, pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene. Ističe da je tužiteljica u posjedu nekretnine tek od 7. kolovoza 2013., da u spisu nema dokaza o posjedovanju nekretnine od strane njezinih pravnih prednika, a o čemu za razdoblje prije 1993. ni saslušani svjedoci nemaju saznanja.

9. Ispitujući pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda žalitelja i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, a niti neku drugu bitnu povredu na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Naime, ispitujući pobijanu presudu utvrđeno je da ista nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, da su u bitnome izneseni razlozi o odlučnim činjenicama i da ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima i samih tih isprava ili zapisnika.

10. Međutim, prihvativši zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je temeljem pravnog posla kupoprodaje stekla valjani pravni osnov za stjecanje vlasništva na predmetnoj nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od tuženika, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo. Naime, imajući u vidu nespornu činjenicu da je tužiteljica kupoprodajni ugovor u odnosu na nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - ograđenu okućnicu sa stambenim objektom, čiji sastavni dio je prema navodima tužbe bila i sporna površina (sada označena kao kčbr. [katastarska čestica]), sklopila sa ĆĆ i EĆ, te da s tuženikom odnosno žaliteljem nije sklopila nikakav pravni posao vezano za predmetnu nekretninu, posljedično čemu tužiteljica u tom smislu sa tuženikom Gradom Zadrom nije bila u nikakvom obvezno pravnom odnosu, ista ne može osnovano, u odnosu na tuženika Grad Zadar, s kojim nije u obvezno pravnom odnosu tražiti utvrđenje da je u odnosu na njega stekla pravni osnov za stjecanje vlasništva, što žalitelj pravilno ističe u svojoj žalbi.

10.1. Naime, da bi netko mogao steći pravni osnov za stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla, istog mora sklopiti sa osobom od koje traži takvo utvrđenje, odnosno s njim biti u obvezno pravnom odnosu temeljem kojeg bi taj pravni osnov za stjecanje vlasništva stekao. Dakle, da bi tužiteljica uspjela sa svojim zahtjevom u odnosu na žalitelja morao bi postojati pravni posao sklopljen između nje i tuženika Grada Zadra kao dotadašnjeg (su)vlasnika, u kojem bi postojalo valjano očitovanje volje dotadašnjeg (su)vlasnika za prijenos vlasništva na tužiteljicu. U načelu pravo vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla stječe se zakonom propisanim upisom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovanje volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije drugačije propisano (čl. 119. ZVDSP-a).

11. Posljedično navedenom, žalbeni navodi žalitelja kojima osporava da bi tužiteljica u odnosu na njega stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ukazuju se u cijelosti osnovanim, pa je primjenom odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a pobijanu presudu valjalo preinačiti i pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženika Grad Zadar odbiti.

12. Kako je zbog preinačenja presude izmijenjen uspjeh stranaka u sporu, valjalo je odlučiti o troškovima cjelokupnog postupka (čl. 166. st. 2. ZPP-a), odnosno prihvaćanjem žalbe žalitelja, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a preinačiti odluku prvostupanjskog suda o troškovima postupka, te zahtjev tužiteljice (koja je izgubila parnicu) za naknadu troškova postupka odbiti kao neosnovan.

13. Također i zahtjev tuženika Grada Zadra za naknadu troška sudske pristojbe za odgovor na tužbu (usprkos tome što je uspio u sporu, pa bi mu temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a pripadalo pravo na naknadu troškova postupka), valjalo je odbiti jer prema odredbi čl. 4. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23) obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, što znači da će ta obveza u konkretnom slučaju pasti na teret tužiteljice, koja je izgubila parnicu.

14. Obzirom da je žalitelj uspio sa žalbom pripada im pravo na naknadu troškova žalbenog postupka, i to zatraženog troška sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 66,36 EUR.

15. Presuda zbog ogluhe donesena u odnosu na tuženika ČĆ nije pobijana žalbom, pa ostaje neizmijenjana.

Varaždin, 20. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer