Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26 D
Poslovni broj: Gž-842/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, te Snježane Šaško sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak-Premec članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača VF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi vjerovnika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o. iz Zagreba, podnesenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Sp- 820/2025-8 od 3. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 20. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika Croatia osiguranje d.d. i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Sp-820/2025-8 od 3. srpnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača VF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (točka I. izreke), zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom tog potrošača (točka II. izreke), te je točkom III. izreke oslobođen potrošač od preostalih obveza u odnosu na:
1. osnovu broj: Ovrv-590/12, izdavatelja javni bilježnik Branko Jakić, Zagreb - vjerovnik (1) Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, Hrvatska, OIB: 26187994862, zaprimljena 13.12.2019., glavnica: 1.256,97 EUR, kamata: 3,78 EUR, trošak: 0,00 EUR.
2. Navedeno rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija vjerovnik Croatia osiguranje d.d. (dalje: žalitelj) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Nesporno je da je Financijska agencija (dalje: FINA) podnijela prvostupanjskom sudu prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača i da je uz svoj prijedlog dostavila potrebne isprave i dokaze, kao i da je nakon ispunjenja pretpostavki potrošač pozvan da se očituje i dostavi popis svoje imovine u smislu čl. 79.b Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine broj 100/15, 67/18, 36/22, dalje: ZSP-a). Potrošač se očitovao da je suglasan s provođenjem postupka, a ujedno je dostavio popis imovine navodeći da nema nikakve imovine osim plaće.
5. Nadalje, prvostupanjski sud je nakon provedenog prethodnog ispitivanja prijedloga temeljem čl. 79.f st. 1. ZSP-a objavio oglas na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova kojim su pozvani vjerovnici da u roku od 45 dana ospore popis imovine koji je potrošač dostavio, odnosno da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje. U navedenom roku zaprimljen je podnesak vjerovnika Croatia osiguranje d.d. u kojem je isti osporio popis imovine naznačen u oglasu, navodeći kako stečajni dužnik nije dostavio popis imovine pa se smatra da je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namiriti njegovi vjerovnici, zbog čega osporava takve presumirane navode te ističe da je potrošač primatelj plaće, dakle da nije dostavio istinite i potpune podatke o svojoj imovini, pa sud istu ne može utvrditi temeljem presumirane izjave o nepostojanju imovine.
6. Osim toga, prvostupanjski sud je po službenoj dužnosti u skladu s odredbama čl. 79.d st. 5. i čl. 79.f st. 2. ZSP-a putem FINE pribavio podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje te podatke o imovini potrošača kako je to naznačeno u obrazloženju, a pribavljani su i podaci iz zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, te nisu utvrđene okolnosti koje bi ukazivale na nepoštenje potrošača.
7. Prema pribavljenim podacima o imovini, i to uvidom u Evidenciju dohodaka i primitaka - EDIP utvrđeno je da je potrošač ostvario dohodak od nesamostalnog rada (plaće), i to tijekom 2023. ukupni dohodak 13.327,37 EUR, tijekom 2024. ukupni dohodak 18.450,95 EUR i u prvih pet mjeseci 2025. ukupni dohodak 7.687,90 EUR, međutim uzimajući u obzir da je 1842 dana u neprekidnoj blokadi, zaključeno je da potrošač nema slobodnih novčanih sredstava, odnosno da zbog postojanja dugotrajne blokade nema sredstava koja bi mogla ući u stečajnu masu i biti predmetom unovčenja u ovom postupku. U odnosu na ostalu imovinu sukladno dostavljenim podacima utvrđeno je da potrošač nije evidentiran kao vlasnik nekretnina, motornih vozila, zrakoplova, plovila, poslovnih udjela, vrijednosnih papira, niti da ostvaruje dividendu. Također, sukladno odredbi čl. 79.f st. 2. ZSP-a izvršena je provjera raspolaganja imovinom potrošača u zadnje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača, te je utvrđeno da raspolaganja imovinom nije bilo.
8. Kako je dakle prema pribavljenim podacima o imovini prvostupanjski sud utvrdio da potrošač nema efektivne imovine iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici u ovom postupku (koji također nisu dostavili podatak o potencijalno unovčivoj imovini potrošača), jer činjenica da potrošač trenutno ostvaruje oporezive primitke na račun od kojih se plijeni zakonom dopušteni iznos, znači da potrošač ujedno nema daljnjeg raspoloživog iznosa za namirenje vjerovnika u ovom postupku koji bi na bazi 12 mjeseci iznosio 1.327,23 EUR mjesečno i koji bi mogao biti predmetom stečajne mase, sukladno odredbama čl. 173. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ-a) i čl. 63. ZSP-a, dok je neoporezivi primitak izuzet od ovrhe i ne može biti predmetom unovčenja, zaključio je da je ispunjen uvjet iz čl. 79.g st. 1. ZSP-a za donošenje rješenja o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača. Osim toga, u pogledu osnova za plaćanje i tražbina vjerovnika prvostupanjski sud je uvidom u Očevidnik utvrdio da potrošač ima u smislu čl. 79.a st. 2. ZSP-a evidentirane neizvršene osnove za plaćanje sa ukupnim iznosom glavnice u iznosu od 1.256,97 EUR, kao i osnove koja je FINA prestala izvršavati temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima u ukupnom iznosu nenaplaćene glavnice od 5.134,15 EUR (u odnosu na koje nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 79.a st. 3. ZSP-a za primjenu odredbe čl. 79.g st. 4. istog Zakona). Konačno, prvostupanjski sud je utvrdio da je ispunjen uvjet iz čl. 79.a st. 2. al. 2. ZSP-a u pogledu trajanja razdoblja u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih osnova, budući da iz podataka o broju dana blokade jasno proizlazi da broj dana takvog razdoblja nadmašuje minimalno propisano razdoblje od tri godine.
9. Nakon svega utvrđenog, dakle da postoje uvjeti iz odredbe čl. 79.g st. 1. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, prvostupanjski sud je ujedno u smislu čl. 79.g st. 4. ZSP-a oslobodio potrošača od obveze u odnosu na evidentiranu neizvršenu osnovu za plaćanje i njezinog vjerovnika, i to prema stanju te obveze sa svim sporednim potraživanjima kako su upisana u Očevidnik.
10. U žalbi žalitelj ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP-a), navodeći da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer sud nije u potpunosti utvrdio odlučne činjenice, koje ukazuju da pobijano rješenje nije osnovano, a i postupak donošenja pobijanog rješenja nije pravilno proveden. Naime, prilikom donošenja pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije naveo na koji način je izvršio provjeru imovine potrošača, pa je nejasno na koji način je utvrdio vrijednost potrošačeve imovine. Osim toga, da je propustio utvrditi raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača, a koja je dužan utvrditi prema odredbi čl. 79.f st. 2. ZSP-a, sve da bi se spriječilo da nesavjesni potrošač bude oslobođen obveza. Također, da je pogrešno primijenio odredbu čl. 8. ZPP-a o načinu utvrđivanja odlučnih činjenica.
11. Ispitujući pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima žalitelja, a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 23. ZSP-a i čl. 10. Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22, dalje: SZ-a), ovaj sud nije našao da bi isto bilo opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, obzirom da prvostupanjska odluka nema nedostataka zbog kojih ovaj sud ne bi mogao ispitati njezinu pravilnost i zakonitost, dok su razlozi o odlučnim činjenicama jasno određeni te bez proturječja sa stanjem spisa. Osim toga, u pobijanom rješenju nije počinjena niti jedna druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
12. Također, prvostupanjski sud je ocjenom izvedenih dokaza, svakog zasebno i svih u ukupnosti (čime je protivno žalbenom navodu žalitelja udovoljeno zahtjevu iz čl. 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio sve činjenice bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovome predmetu.
13. Dakle, neosnovan je žalbeni navod žalitelja da prvostupanjski sud nije naveo na koji način je izvršio provjeru imovine potrošača i na koji način je utvrdio vrijednost potrošačeve imovine, u svezi čega žalitelja valja uputiti na točke 8. do 10. obrazloženja pobijanog rješenja, u kojima je to jasno navedeno. Osim toga, valja navesti da je odredbom čl. 79.f ZSP-a propisano na koji način će prvostupanjski sud postupiti ako nije odbacio ili odbio prijedlog za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača, odnosno na koji će način doći do podataka o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti. Do podataka o imovini potrošača sud može doći na temelju popisa imovine kojeg dostavi potrošač, na temelju podataka FINE koja je ovlaštena podatke o potrošačevoj imovini pribaviti od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koje vode evidencije o imovini potrošača i na temelju prijave samih vjerovnika, koji se iz tog razloga i pozivaju oglasom da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa. Dakle, da bi sud mogao procijeniti vrijednost imovine mora imati određene podatke o postojanju imovine, pa kako iz pribavljenih podataka i provjera proizlazi da potrošač ostvaruje samo plaću od koje mu se plijeni zakonom dopušteni iznos i da nema slobodnih novčanih sredstava, kao ni druge imovine, a nema podataka ni o postojanju imovine potrošača o kojoj se ne vode službene evidencije, jer ih nije dostavio ni potrošač, ni vjerovnik, to je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da potrošač zbog postojanja dugotrajne blokade nema sredstava odnosno imovine koja bi mogla ući u stečajnu masu i biti predmetom unovčenja u ovom postupku.
14. Žalbeni navod žalitelja da je prvostupanjski sud propustio utvrditi raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača, također je protivan stanju spisa, te istim nije doveden u sumnju zaključak prvostupanjskog suda koji se temelji na provjeri podataka o imovini potrošača koje je FINA dostavila sudu tj. da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 1.327,23 EUR. Opisanom radnjom provjere podataka o imovini potrošača prvostupanjski sud je postupio sukladno odredbi čl. 79.f st. 2. ZSP-a, prema kojoj je sud dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača putem Financijske agencije. U kontekstu navedenog, žalbeni navod žalitelja da je prvostupanjski sud propustio utvrditi rashode potrošača, ukazuje se potpuno paušalnim i neargumentiranim.
15. Slijedom svega navedenog, kako žalbenim navodima žalitelja nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
Varaždin, 20. kolovoza 2025.
Predsjednica vijeća
Dijana Hofer