REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2696/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivi Tisanić Vilček, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja IMPORTANNE CENTAR d.o.o., Zagreb, Trg Ante Starčevića 7, OIB: 85644690123, zastupano po punomoćniku Dini Vukoša, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Buterin & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupano po punomoćnici Ljiljani Maravić - Pirš, odvjetnici u Zagrebu, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika radi odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, dana 20. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika od dana 24. srpnja 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izvansudske ovrhe koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anite Škurjanec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-19870/2025 od dana 04. travnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 24. srpnja 2025. za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anite Škurjanec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-19870/2025 od dana 04. travnja 2025.

III. Odbacuje se kao nedopuštena žalba ovršenika nakon proteka roka podnesena dana 24. srpnja 2025. protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anite Škurjanec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-19870/2025 od dana 04. travnja 2025. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od dana 24. srpnja 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od dana 07. kolovoza 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anite Škurjanec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-19870/2025 od dana 04. travnja 2025. iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 10. OZ-a.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 24. srpnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, podredno žalbu, te prijedlog za odgodu ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anite Škurjanec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-19870/2025 od dana 04. travnja 2025 .

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na naplatu gore navedenu ovršnu ispravu. Navodi da se predmetna tražbina ovrhovoditelja odnosi na zajedničku pričuvu trgovačko - poslovnog centra Importanne te da ovrhovoditelj nema aktivnu legitimaciju u svoje ime i za svoj račun potraživati od ovršenika plaćanje zajedničke pričuve po spornim računima, već isto može učiniti samo u ime i za račun suvlasnika nekretnine, sukladno odredbi čl. 93. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, obzirom je zajednička pričuva zajednička i strogo namjenska imovina svih suvlasnika stambene zgrade i kao takvu je suvlasnici plaćaju sami sebi, odnosno na svoj račun otvoren isključivo za tu namjenu, a ne upravitelju. Osim toga , ovrhovoditelj više nije upravitelj predmetne nekretnine. Naime, od dana 02. siječnja 2025. predmetnim centrom ne upravlja Importanne Centar d.o.o. kojega je osnovao Importanne d.o.o., već sada upravlja Importanne Upravitelj d.o.o., Zagreb, kojeg je osnovao Importanne d.o.o., a stvarni vlasnik svih navedenih društava je FG. Naime, novim Međuvlasničkim ugovorom od dana 02. siječnja 2025. poslovi upravljanja predmetnom nekretninom povjereni su novoosnovanom društvu Importanne upravitelj d.o.o., pri čemu svi ostali suvlasnici nisu sudjelovali u postupku odabira upravitelja. Istog dana, 02. siječnja 2025., sklopljen je i Ugovor o upravljanju zgradom „Importanne centar“ sa novim upraviteljem, kojega je upravo za navedenu svrhu osnovao FG, te je istim utvrđeno da je dana 02. siječnja 2025. s ranijim upraviteljem Importanne Centar d.o.o., ovdje ovrhovoditeljem, utvrđen sporazumni prestanak Ugovora o upravljanju objektom „Importanne centar“, pa je jasno kako ovrhovoditelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva za naplatu tražbine koja mu ne pripada nakon što je prestao biti upravitelj predmetne nekretnine. Ovršenik i novi Međuvlasnički ugovor i Ugovor o upravljanju od dana 02. siječnja 2025.smatra ništetnima jer su sklopljeni pod istim okolnostima kao i raniji ugovori, odnosno samovoljnom odlukom jednog suvlasnika – Importanne d.o.o., jedinog osnivača i ovdje ovrhovoditelja, i jedinog osnivača novog upravitelja, a bez sudjelovanja ovršenika i ostalih „manjinskih“ suvlasnika predmetne nekretnine, u bilo kakvom odlučivanju u pogledu upravljanja zajedničkom stvarju. Ovršenik nadalje ističe ništavost isprave temeljem koje je ovrhovoditelj Importanne centar d.o.o. odabran za upravitelja trgovačko-poslovnog centra Importanne, osporava valjanost odluke kojom je Importanne d.o.o. temeljem proizvoljne odluke VG, odgovorne osobe oba navedena trgovačka društva, lažnim prikazivanjem činjenica sam sebe proglasio većinskim vlasnikom navedenog centra te je potom samovoljnom odlukom odlučio za upravitelja postaviti svoje trgovačko društvo Improtanne centar d.o.o. Ovršenik osporava valjanost Međuvlasničkog ugovora od dana 16. travnja 2001. te Ugovora o upravljanju od dana 30. travnja 2001. kojim je upravljanje predmetne zgrade povjereno ovrhovoditelju, a to obzirom su isti sklopljeni na način da je uz pomoć prostora garaža i skladišta Improtanne d.o.o., izraženo u metrima kvadratnim, formalno postao većinski vlasnik i „predstavnik suvlasnika“ i to bez znanja i suglasnosti svih ostalih vlasnika oko 180 poslovnih prostora i suvlasnika u Importanne centru. Tako ovrhovoditelj, kao jedan od suvlasnika, samovoljno odlučuje o iznosima koje su pojedini suvlasnici (između ostalih i ovršenik) dužni plaćati na ime zajedničke pričuve, a koji iznosi nisu određeni ovisno o veličini pojedinih suvlasničkih dijelova. Stoga ovršenik predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim obzirom ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika; obzirom je ovršna isprava izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka te obzirom je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Ovršenik predlaže sudu i odgoditi ovrhu, ne navodeći do kada predlaže odgodu, obzirom bi provedbom ovrhe ovršeniku nastala nenadoknadiva šteta. Nastanak štete obrazlaže time što se tražbina ovrhovoditelja temelji na nezakonito ispostavljenim računima na ime zajedničke pričuve. Također predlaže sudu i obustaviti predmetnu ovrhu.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju, a koji se očitovao podneskom od dana 07. kolovoza 2025. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti, predlaže sudu odbiti prijedlog ovršenika te se protivi odgodi ovrhe.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije dopušten.

5. Odredbom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Financijske agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršenosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postihnute u postupku mirnog rješavanja spora na temelju čl.186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima od banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Financijska agencija će postupati kao u povodom rješenja o ovrsi koje je donio sud, dok je odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

6. Slijedom navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju ovršeniku temeljem odredbe čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim - dopušteno isključivo u postupku izravne naplate koja je pokrenuta sukladno odredbi čl. 209. OZ-a.

7. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dana 23. srpnja 2025. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anite Škurjanec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-19870/2025 od dana 04. travnja 2025 ., a kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenika. Iz navedenog proizlazi da je ovrhovoditelj navedeno rješenje o ovrsi dostavio na provedbu Financijskoj agenciji sukladno odredbi čl. 284. st. 1. OZ-a (izvansudska ovrha). Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o postupku izravne naplate novčane tražbine predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primijenjuju odredbe čl. 284. OZ-a. Obzirom ovršnu ispravu u ovoj pravnoj stvari predstavlja rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anite Škurjanec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-19870/2025 od dana 04. travnja 2025., ovršenik u postupku izvansudske ovrhe ne može koristiti pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate iz čl. 210. OZ-a, već jedino i isključivo može koristiti pravna sredstva propisana odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a (žalba nakon proteka roka te zatražiti odgodu ovrhe).

8. Obzirom je ovršenik zatražio proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava je nedopušten obzirom u konkretnoj pravnoj stvari nije riječ o postupku izravne naplate pa stoga ovršenik ne može raspolagati pravnim sredstvima zaštite sukladno odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

9. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.

10. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

11. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a.

12. Navodi ovršenika izneseni u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim sadržajno predstavljaju žalbu nakon proteka roka (iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 10. OZ-a) propisanu odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

13. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.

14. Za odgodu ovrhe ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

15. Nastanak nenadoknadive materijalne štete ovršenik obrazlaže time što se tražbina ovrhovoditelja temelji na nezakonito ispostavljenim računima na ime zajedničke pričuve. Međutim, navedeni razlozi ne predstavljaju razlog za odgodu ovrhe.

16. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostalna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je provedbom ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Ovršenik niti ne tvrdi da ovrhovoditeljeva imovina nije dostatna za povrat novčanih sredstava koja će mu u postupku predmetne izvansudske ovrhe biti prenesena ako se naknadno utvrdi da ovrhovoditelj nije imao pravo na isplatu tih iznosa niti je podnio bilo koji dokaz na temelju kojeg bi sud navedeno mogao utvrditi. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je provedbom ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

17. Obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe te odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

18. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka, dok je odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a.

19. Obzirom se u konkretnoj pravnoj stvari radi o izvansudskoj ovrsi iz čl. 284. OZ- a, sud je prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a.

20. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je, kao što je navedeno, sud cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a, ovršenik predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim obzirom je ovršna isprava izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, a što predstavlja razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a.

21. Obzirom se žalba nakon proteka roka sukladno odredbi čl. 53. st. 1. OZ-a ne može podnijeti zbog tog žalbenog razloga (razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ- a), već samo zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. - 11. OZ-a, valjalo je žalbu ovršenika izjavljenu nakon proteka roka iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a odbaciti kao nedopuštenu i odlučiti kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

22. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je sud cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a, ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 10. OZ-a.

23. Odredbom čl. 52. st.1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do toč. 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

24. Obzirom ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 10. OZ-a, a koje navode ovrhovoditelj osporava, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

25. Ovršenik je zatražio trošak sastava prijedloga od dana 24. srpnja 2024.

Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

Obzirom ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom budući je isti odbijen kao neosnovan, odnosno odbačen kao nedopušten, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku.

Obzirom da, prema tome, nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 5. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom IV. izreke ovog rješenja.

26. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 11. kolovoza 2025. na prijedlog ovršenika.

Odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršenika.

Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom V. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 20. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Iva Tisanić Vilček

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a)

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana