REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J.F. Kennedyja 11

P-2582/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Ivani Koštarić Fegeš, u pravnoj stvari tužitelja HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Mihanovićeva ulica 12, Zagreb, OIB: 39901919995, protiv tuženika ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o., Etanska cesta 8, Ivanić Grad, OIB: 17491977848, radi naknade štete u iznosu od 885,57 EUR, 20. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba od 10. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj je, 10. prosinca 2024., podnio tužbu radi naknade štete u iznosu od 885,57 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. U tužbi u bitnome navodi kako je 13. svibnja 2022. oko 11,01 sati na pruzi M103 u km 73+620, između kolodvora Prečec – Ivanić-Grad, došlo do oštećenja/presijecanja SPZ kabela 24x0,9 mm, prilikom izvođenja radova od strane radnika trgovačkog društva Elektrocentar Petek d.o.o., Etanska ulica 8, Ivanić – Grad (tuženika) zbog čega je tužitelju nastala imovinska šteta u iznosu od 885,57 EUR s obzirom na to da je u području oštećenog/presječenog kabela radi njegove sanacije bilo potrebno obaviti iskop rova u području oštećenja kabela, polaganje novog kabela u dužini od 5 m, prespajanje žila i izrada dvaju spojnica po kabelu, zaštita kablova, njihovo polaganje u rov i zatrpavanje, te obaviti ispitivanje i mjerenje na prespojenim kablovima i funkcionalno ispitivanje uređaja, kao i trošak dovoza i odvoza materijala i djelatnika.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije, te je osporio tužbeni zahtjev. U bitnome je naveo kako je rješenjem ovoga suda poslovni broj St-3077/2022 od 16. studenoga 2022. nad tuženikom otvoren predstečajni postupak, da je tužiteljeva tražbina, kad bi bila postojana i osnovana, nastala prije dana otvaranja predstečajnog postupka nad tuženikom, da se radi o tražbini na koju predstečajni postupak utječe i da tužitelj nije tu tražbinu prijavio u predstečajnom postupku nad tuženikom.

3. U podnesku od 5. veljače 2025. tužitelj je u bitnome naveo kako s obzirom na vrijeme nastanka štete i otvaranja predstečajnog postupka, u trenutku otvaranja predstečajnog predstečajnog postupka nije imao nikakvu vjerodostojnu ispravu ili pravomoćnu odluku suda temeljem koje bi mogao prijav iti tražbinu u predstečajnom postupku, a u vrijeme otvaranja predstečajnog postupka nije se niti vodio parnični postupak radi naknade predmetne štete, s obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, pa tužitelj u trenutku otvaranja predstečajnog postupka nije niti mogao prijaviti bilo kakvu tražbinu u vezi predmetnog štetnog događaja.

4. Odredbom članka 2. stavka 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15, 104/17 i 36/22; dalje: SZ) propisano je da se predstečajni postupak provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, sprečavanja nesposobnosti plaćanja i održavanja njegove djelatnosti.

Odredbom članka 35. stavka 1. SZ-a propisano je da su vjerovnici dužnika u predstečajnom postupku osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja predstečajnoga postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku. Odredbom članka 39. SZ-a propisano je da vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku.

Odredbama članka 62. stavka 1. SZ-a propisano je da potvrđeni plan restrukturiranja ima pravni učinak prema svim njegovim sudionicima. Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovu otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.

Odredbom članka 65. stavka 1. SZ-a propisano je da pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku nastale do otvaranja postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (članak 65. stavak 3. SZ-a).

Odredbama članka 66. SZ-a propisane su tražbine i prava na koje predstečajni postupak ne utječe.

Odredbama članka 68. stavka 1. SZ-a propisano je da danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka, kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Parnični i arbitražni postupc i u vezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe mogu se nastaviti ili pokrenuti nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene te nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka. Na zahtjeve u tim postupcima primjenjuju se pravila iz odredbe članka 50. stavaka 2. do 7. ovoga Zakona.

5. U konkretnom slučaju nije sporna činjenica da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-3077/2022 od 16. studenoga 2022. otvoren predstečajni postupak nad tuženikom kao dužnikom (dalje: rješenje od 16. studenoga 2022.). Uvidom u e-oglasnu ploču suda utvrđeno je kako je rješenje od 16. studenoga 2022. objavljeno na mrežnoj stranici e-oglasna ploča suda 16. studenoga 2022. Stoga su, u skladu s odredbama članka 65. stavaka 1. i 3. SZ-a, u tom trenutku, dakle, 16. studenoga 2022., nastupile pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nad tuženikom kao dužnikom, i to za sve tražbine vjerovnika prema tuženiku kao dužniku nastale do otvaranja predstečajnog postupka. To znači da, u skladu s odredbom članka 39. SZ-a, vjerovnici, a to su, u skladu s odredbom članka 35. stavka 1. SZ-a, osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja predstečajnoga postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku, na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku. Dakle, svi vjerovnici dužnika na koje predstečajni postupak utječe su, u skladu s citiranim prisilnim (kogentnim) odredbama SZ-a, dužni u predstečajnom postupku prijaviti svoje tražbine prema dužniku koju su nastale do dana otvaranja predstečajnoga postupka jer ti vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku, dok dospjelost tražbine nije uvjet za prijavu tražbine. Drugačije pravno stajalište od onog da prijava tražbine u predstečajnom postupku nije pretpostavka za pokretanje i nastavak parničnog postupka dovelo bi do zaobilaženja prisilnih (kogentnih) odredaba SZ-a, a time i do nejednakog položaja vjerovnika koji su prijavili svoje tražbine u predstečajnom postupku od onih vjerovnika koji su to propustili učiniti.

6. U konkretnom slučaju je predmet spora tužbeni zahtjev za naknadu štete u iznosu od 885,57 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Iz činjenične osnove tužbe kojom je sud vezan (članak 186. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23; dalje: ZPP)) u bitnome proizlazi kako je 13. svibnja 2022. oko 11,01 sati na pruzi M103 u km 73+620, između kolodvora Prečec – Ivanić-Grad, došlo do oštećenja/presijecanja SPZ kabela 24x0,9 mm, prilikom izvođenja radova od strane radnika trgovačkog društva Elektrocentar Petek d.o.o., Etanska ulica 8, Ivanić – Grad (tuženika) zbog čega je tužitelju nastala imovinska šteta u iznosu od 885,57 EUR s obzirom na to da je u području oštećenog/presječenog kabela radi njegove sanacije bilo potrebno obaviti iskop rova u području oštećenja kabela, polaganje novog kabela u dužini od 5 m, prespajanje žila i izrada dvaju spojnica po kabelu, zaštita kablova, njihovo polaganje u rov i zatrpavanje, te obaviti ispitivanje i mjerenje na prespojenim kablovima i funkcionalno ispitivanje uređaja, kao i trošak dovoza i odvoza materijala i djelatnika. Prema odredbi članka 1086. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Iz navedenog proizlazi kako se tužiteljeva tražbina odnosi na naknadu štete nastale 13. svibnja 2022., da ta tražbina predstavlja imovinskopravnu tražbinu nastalu prije 16. studenoga 2022. dakle, prije otvaranja predstečajnog postupka nad tuženikom, te da predmetna tražbina ne ulazi u krug tražbina iz članka 66. SZ-a na koje otvaranje predstečajnog postupka ne utječe. Stoga tuženik osnovano ističe kako se u konkretnom slučaju radi o tražbini nastaloj prije otvaranja predstečajnog postupka nad tuženikom kao dužnikom na koju otvaranje predstečajnog postupka utječe zbog čega je tužitelj bio dužan prijaviti tu tražbinu u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom. S obzirom na to da nije sporno da tužitelj kao vjerovnik nije predmetnu tražbinu prijavio kao novčanu tražbinu u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom, a ne radi se o tražbini na koju, u skladu s odredbama članka 66. SZ-a, predstečajni postupak ne utječe, tužitelj nema procesnu legitimaciju za vođenje postupka (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-1890/2023-2 od 6. srpnja 2023. i Pž-6433/2017-2 od 30. rujna 2019.).

7. Uzevši u obzir navedeno pravno su irelevantne tužiteljeve tvrdnje kako , u trenutku otvaranja predstečajnog predstečajnog postupka tužitelj nije imao nikakvu vjerodostojnu ispravu ili pravomoćnu odluku suda temeljem koje bi mogao prijav iti tražbinu u predstečajnom postupku, da se u vrijeme otvaranja predstečajnog postupka nije niti vodio parnični postupak radi naknade predmetne štete, s obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o izvanugovornoj odgovornosti za štetu , pa da tužitelj u trenutku otvaranja predstečajnog postupka nije niti mogao prijaviti bilo kakvu tražbinu u vezi predmetnog štetnog događaja. Naime, kao što je prethodno obrazloženo tužitelj kao vjerovnik je bio dužan u skladu s prisilnim (kogentnim) odredbama SZ-a prijaviti predmetnu tražbinu u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom, a ta bi tražbina, u nedostatku isprava kojima se ta tražbina dokazuje, bila osporena, a tužitelj kao vjerovnik bi bio upućen na parnicu radi utvrđenja te tražbine u skladu s odredbama članka 48. SZ-a. Suprotno tužiteljevoj tvrdnji, citiranim prisilnim (kogentnim) odredbama SZ-a, postojanje vjerodostojne isprave ili pravomoćne odluke suda ili vođenje parničnog postupka radi naknade predmetne štete nije propisano kao uvjet za prijavu tražbine u predstečajnom postupku, već je bitno da je određena tražbina nastala prije otvaranja predstečajnog postupka, kao što je konkretno slučaj.

8. Odredbom članka 282. stavka 1. ZPP-a je propisano da će sud odbaciti tužbu ako, između ostalog, nije proveden zakonom predviđen postupak ostvarivanja prava . U konkretnom slučaju tužitelj kao vjerovnik nije prijavio spornu tražbinu u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom, pa ta tražbina nije niti ispitana u tom postupku, niti je tužitelj kao vjerovnik upućen na parnicu odnosno na nastavak parnice. Iz navedenog proizlazi kako u konkretnom slučaju nije proveden zakonom propisani postupak ostvarivanja prava tužitelja kao vjerovnika podnošenjem prijave u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom zbog čega je, na temelju odredbe članka 282. stavka 1. ZPP-a, sud odbacio tužbu i odlučio kao u izreci rješenja.

Zagreb, 20. kolovoza 2025.

Sudac

mr. sc. Ivana Koštarić Fegeš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dostave rješenja.