REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Psp-51/2024-22
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Berislavu Zaninoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Državne nekretnine d.o.o., OIB: 79058504140, Planinska ulica 1, Zagreb, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, protiv tuženika ĐT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne rasprave 8. srpnja 2025. u prisutnosti zastupnika tužitelja i tuženika osobno, 20. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
I. Tuženik ĐT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetao je Republiku Hrvatsku u posljednjem posjedu stana u [adresa], jednosobnog stana, stan veći br. 45 u prizemlju u površini od 35,83 m2, na adresi [adresa], koji je kao posebni dio nekretnine broj 140. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-140) neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelovima nekretnine opisane kao [adresa], DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, ZAGREB, ŠIŠIĆEVA ULICA 5, 7, 9, 11, 13, 15, 17, nekretnine izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanje i nalaže se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom posjeda cijelog navedenog stana tužitelju , sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu ovom sudu dana 23. kolovoza 2024. u kojoj je zatražio posjedovnu zaštitu nekretnine koja se nalazi na adresi u [adresa] pobliže opisane u izreci rješenja.
2. Pravo na posjedovnu zaštitu tužitelj temelji na tvrdnji da je vlasnik predmetne nekretnine te da njome upravlja temeljem Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 21. svibnja 2018. sklopljenog između Republike Hrvatske – Ministarstva državne imovine i tužitelja sukladno Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 155/23), konkretno od stupanja na snagu Odluke o prijenosu upravljanja nekretninama br. 8/2023, dana 1. siječnja 2024. Dana 2. kolovoza 2024. provedenim očevidom po dojavi predstavnika suvlasnika, upravitelj tužitelja je utvrdio da je tuženik provalio u predmetni stan na kojem je u posljednjem mirnom posrednom posjedu bio tužitelj, a što je razvidno iz zapisnika od 6. studenog 2019. O provali je obaviještena VI. PP Novi Zagreb istoga dana, koja je intervenirala te je upravitelj tužitelja povratio u posredni posjed stan tužitelju, stavivši lokot i službeni pečat na vrata stana. Idućeg dana, 3. kolovoza 2024. policija je izvijestila upravitelja tužitelja o tome da je tuženik ponovno provalio u predmetni stan, nakon čega je priveden, a na stan je stavljen pečat Ministarstva unutarnjih poslova. Dana 6. kolovoza 2024. policija je upravitelja tužitelja izvijestila o ponovnoj provali u predmetni stan od strane tuženika i njegova sina ŠT te je ponovno uz asistenciju policije stavljen službeni pečat Republike Hrvatske na ulazna vrata stana. Idućeg dana, 7. kolovoza 2024. godine, provedenim očevidom službene osobe upravitelja tužitelja utvrđeno je da je ponovno skinut pečat od strane tuženika i njegovog sina te su isti od tada u predmetnom stanu i odbijaju predati stan u posjed upravitelju tužitelja. Kako je tuženik svojim činom samovlasno smetao tužitelja u njegovom posljednjem posrednom mirnom posjedu predmetnog stana, svojatajući si posjed istog bez valjane pravne osnove, a upravitelju tužitelja ne žele predati stan, predlaže sudu da usvoji tužbeni zahtjev i naloži tuženiku nadoknadu parničnog troška tužitelju.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da pobija izjavu predstavnika stanara da bi 2. kolovoza 2024. provalio u predmetni stan. Tvrdi da je od njemu nepoznate susjede saznao da je navedeni stan prazan i išao to provjeriti te je dolaskom na navedenu adresu vidio da ulaz u stubište nije bilo zaključano te je vidio da je pečat maknut i da su vrata stana već bila provaljena. Gurnuo je vrata rukom te su se ista otvorila pa je nazvao sina ŠT koji mu je rekao da ga pričeka na ulazu. Nakon par minuta pojavili su se službenici iz VI. PP Novi Zagreb i zatekli ga na vratima stana u koji još nije ušao. Dana 3. kolovoza 2024. došao je provjeriti je li stan zapečaćen te je našao pečat koji je iz nekog razloga otpao, a vrata stana su bila zaključana. Kako je privremeno stanovao u [adresa]/kat i plaćao 500,00 eura najamnine uz režije, a da su mu primanja bila niža od najma stana, vlasnik stana UT mu je otkazao ugovor o najmu. Navodi da je, stoga, iz ekonomskih razloga bio prisiljen useliti u predmetni stan jer mu primanja nisu omogućavala normalan život, a što se po zakonu treba omogućiti svakom državljaninu bez obzira je li branitelj ili ne, a što on je. Smatra da kao branitelj ne zaslužuje da on i njegov sin budu beskućnici te mu je sudjelovanjem u Domovinskom ratu narušeno zdravstveno stanje pa zbog svega navedenog traži obustavu predmetnog postupka. Smatra da je Odlukom Vlade RH od 2. siječnja određeno da se svi stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske moraju dati u najam. Navodi i da ima pravo na stan po toj osnovi jer su mu primanja 275,00 eura što nije dovoljno za normalan život i ne može pokriti niti 1/3 iznosa koji je potreban za normalan život pa moli da mu se dopusti boravak u istom stanu. Slijedom navedenoga, sud ocjenjuje da isti sadržajno predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao i izvršio uvid u ugovor o poslovno- tehničkoj suradnji (list 4-8 spisa), odluku s prilogom (list 9-10 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 11 spisa), presliku rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Z-20510/19 od 11. listopada 2019. (list 12-13 spisa), zapisnike s fotografijama (list 14-33 spisa), poruke e-pošte (list 34-36 spisa), zapisnik (list 37 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 53, 57, 61-88, 96-104 spisa), dopis (list 54 spisa), rješenje CZSS Zagreb (list 55-56 spisa), saslušao tuženika ĐT (list 170-171 spisa).
5. Sud daljnje dokaze nije provodio jer je tužitelj povukao dokazni prijedlog za saslušanje predloženih svjedoka.
6. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, Odluka USRH 84/08, 96/08, Odluka USRH i 123/08, - ispr. 57/11, 25/13, 148/11, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev osnovan.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem zaštite od smetanja posjeda nekretnine koje je prema tvrdnji tužitelja počinio tuženik provaljivanjem u stan na adresi [adresa].
8. Među strankama nema spornih činjenica jer je tuženik na ročištu od 8. srpnja 2025. izjavio da nikada nije osporavao činjenice i da je to tako kako je tužitelj naveo u tužbi.
9. Među strankama je sporno sljedeće pravno pitanje:
- je li tuženik počinio čin smetanja posjeda te posljedično je li tužbeni zahtjev osnovan.
10. Tuženik u svom iskazu dan na ročištu od 8. srpnja 2025. navodi da je saznao da je predmetni stan prazan te je isto išao provjeriti jer mu je to rekla nepoznata osoba i to jedna bakica koja je sjedila na klupi jer je on tražio sobu za stanovanje. Ona mu je rekla: „Sinko, imaš tamo prazan stan“. Vrata nisu bila otvorena, netko je već prije pokušao provaliti. Može reći da je na njima bio pečat te da su treće osobe po njegovom nalogu skinule pečat i razvalile vrata jer on nije bio u stanju učiniti to. Ne želi imenovati te osobe. Može reći da je došla policija i odvela ga u VI. PP pa potom u pritvor na Oranice, a krim policajci su mu ponovno stavili na teret skidanje pečata, no on je bio u pritvoru pa su zaključili da to nije bilo moguće. Uselio je u taj stan, bravu na vratima je promijenio i ima ključ od stana. Branitelj je i podmirio je sve dugove za taj stan želi da se zaključi nagodba da može stanovati u tom stanu, da će plaćati najamninu sukladno propisima, a može mu se staviti i administrativna zabrana, odnosno trajni nalog jer mu je povećan inkluzivni dodatak. Priznaje da je stan bio posjed Republike Hrvatske. Ušao je u taj stan samo zato jer nije imao gdje živjeti i nije zaslužio biti beskućnik. OT je njegov sin, povremeno prespava kod njega u Šipićevoj, a najveći dio vremena je kod prijateljice te je OT vikao na NT. Na adresi [adresa] ne živi jer je to jedan podrum od 20 m2, vlažan i nepodoban za život.
11. Čl. 20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje: ZVSDP) propisuje da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati ako smatra da ima jače pravo na posjed (st. 1.). Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (st. 3). Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda.
12. Čl. 21. ZVDSP-a je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (st. 1. ). Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao sa čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (st. 3.).
13. Čl. 22. ZVDSP-a propisuje da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan je ovlašten svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (st. 1). Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
14. Ukazuje se da tužitelj navodi da je tuženik izvršio smetanje posjeda predmetne nekretnine 2. kolovoza 2024., 3. kolovoza 2024., 6. kolovoza 2024. i 7. kolovoza 2024. i to provaljivanjem vrata predmetnog stana i skidanjem službenog pečata s istih zbog čega je opetovano morala intervenirati policija, a kako proizlazi i iz zapisnika o očevidu s fotografijama (list 14-33 i 37 spisa). Navedeno postupanje tuženika, koje i sam potvrđuje u svom iskazu kada navodi da su navedeno smetanje izvršile treće osobe po njegovom nalogu i da je uselio u stan i promijenio bravu, prema stavu ovog suda predstavljaju tuženikove čine smetanja tužiteljevog posjeda predmetnog stana i to oduzimanjem posjeda istog. Pri tom se ukazuje da je među strankama nesporno da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu predmetnog stana prije navedenih smetanja. Nadalje, tuženikovo pozivanje na to da je navedene čine smetanja posjeda učinio zbog toga što mu je trenutni stan nepodoban za život nije odlučno u sporu zbog smetanja posjeda jer se raspravljanje ograničava samo na posljednje mirno stanje posjeda i čin smetanja.
15. Primjenjujući citirane zakonske odredbe na utvrđeno činjenično stanje sud je zaključio da su se ispunile pretpostavke za sudsku zaštitu posjeda tužitelja i ostvarenje posjedovne zaštite stana na adresi u [adresa], pobliže opisanog u izreci rješenja, budući da je utvrđeno da je tuženik provaljivanjem vrata, useljenjem u stan i mijenjanjem brave na istima, oduzeo tužitelju posjed predmetne nekretnine.
16. Stoga je, temeljem članka 21. stavak 1. i članka 22. stavak 1. ZVDSP-a i članka 441. ZPP-a, tužiteljima valjalo pružiti posjedovnu zaštiti i odlučiti kao izreci pod toč. I.
17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Troškovi su odmjereni prema zahtjevu tužitelja postavljenog na ročištu od 8. srpnja 2025., a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23, dalje: Tarifa) pa je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, a koji trošak se odnosi na jednokratnu nagradu po Tbr. 7. toč. 2. Tarife.
18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci pod toč. II.
U Zagrebu 20. kolovoza 2025.
Sudac:
Berislav Zaninović
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Zastupniku tužitelja – ODO Novi Zagreb
2. Tuženiku