REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.br. P-935/2024-65
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Tajani Škafar, u pravnoj stvari tužiteljice AP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Galetović i Galetović iz Zagreba protiv I tuženika ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tuženika ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Andreju Kuželičkom, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kuželički & Mučnjak iz Zagreba, radi isplate, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave 02. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 20. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženicima da solidarno plate tužiteljici 815,29 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos
- 9,64 eur od 16. listopada 2018.
- 9,64 eur od 16. studenog 2018.
- 9,64 eur od 16. prosinca 2018.
- 10,06 eur od 16. siječnja 2019.
- 10,06 eur od 16. veljače 2019.
- 10,06 eur od 16. ožujka 2019.
- 10,55 eur od 16. travnja 2019.
- 10,55 eur od 16. svibnja 2019.
- 10,55 eur od 16. lipnja 2019.
- 10,74 eur od 16. srpnja 2019.
- 10,74 eur od 16. kolovoza 2019.
- 10,74 eur od 16. rujna 2019.
- 11,06 eur od 16. listopada 2019.
- 11,06 eur od 16. studenog 2019.
- 11,06 eur od 16. prosinca 2019.
- 11,33 eur od 16. siječnja 2020.
- 11,33 eur od 16. veljače 2020.
- 11,33 eur od 16. ožujka 2020.
- 11,47 eur od 16. travnja 2020.
- 11,47 eur od 16. svibnja 2020.
- 11,47 eur od 16. lipnja 2020.
- 11,35 eur od 16. srpnja 2020.
- 11,35 eur od 16. kolovoza 2020.
- 11,35 eur od 16. rujna 2020.
- 11,70 eur od 16. listopada 2020.
- 11,70 eur od 16. studenog 2020.
- 11,70 eur od 16. prosinca 2020.
- 11,70 eur od 16. siječnja 2021.
- 11,70 eur od 16. veljače 2021.
- 11,70 eur od 16. ožujka 2021.
- 12,28 eur od 16. travnja 2021.
- 12,28 eur od 16. svibnja 2021.
- 12,28 eur od 16. lipnja 2021.
- 12,44 eur od 16. srpnja 2021.
- 12,44 eur od 16. kolovoza 2021.
- 12,44 eur od 16. rujna 2021.
- 12,74 eur od 16. listopada 2021.
- 12,74 eur od 16. studenog 2021.
- 12,74 eur od 16. prosinca 2021.
- 13,57 eur od 16. siječnja 2022.
- 13,57 eur od 16. veljače 2022.
- 13,57 eur od 16. ožujka 2022.
- 14,09 eur od 16. travnja 2022.
- 14,09 eur od 16. svibnja 2022.
- 14,09 eur od 16. lipnja 2022.
- 14,67 eur od 16. srpnja 2022.
- 14,67 eur od 16. kolovoza 2022.,
do isplate kao i da tužiteljici naknade trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, sve u roku 15 dana.“, kao neosnovan.
II Nalaže se tužiteljici naknaditi I i II tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu 1.700,00 eur u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi kako su Rješenjem o nasljeđivanju od 11.12.1990. posl.br. O-7866/89, ona i prednik tuženih, proglašeni zakonskim nasljednicima iza svoje pok. majke APB, čime su stekli suvlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je upisana u posjedovni list br. 3405, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te u naravi predstavlja kuću br. 42, površ. 73 m2 i dvorište površ. 397 m2.
Navodi nadalje kako su prednici tuženih čitav niz godina koristili predmetnu nekretninu, ne dopuštajući tužiteljici pristup istoj, pri čemu su nekretninu i rekonstruirali bez suglasnosti tužiteljice.
1.1. Stoga tužiteljica traži od suda da, a prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu na ročištu 05.03.2025. te podneskom od 11.02.2025., donese odluku kojom će naložiti I i II tuženiku da tužiteljici, a sukladno njezinom suvlasničkom udjelu od 3/32 dijela, isplate 815,29 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, u razdoblju dospijeća od 16.03.2016. do 16.08.2022., do isplate te da joj naknade troškove postupka.
2. Tuženici su odgovorom na tužbu istu osporili kako u osnovi tako i visini, ističući i prigovor zastare potraživanja. Navode pri tome kako je njihov prednik, a budući da sa tužiteljicom nije mogao postići dogovor oko razvrgnuća suvlasničke zajednice, na razvalinama stare kuće sagradio potpuno novu kuću, stekavši građenjem pravo vlasništva predmetne nekretnine u cijelosti. Ističu nadalje i kako tužiteljica nikada nije tražila suposjed kuće.
3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Prijepis posjedovnog lista, Izvadak iz posjedovnog lista, Rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-7866/89, Uvjerenje o prebivalištu, Potvrdu Državne geodetske uprave, Izvadak iz zemljišne knjige br. 191 k. o. [katastarska općina], Rješenje ovog suda od 15.10.2015. posl.br. R1-532/15 uz Zapisnik od 14.10.2015., Elaborat procjene iz listopada 1990., dopis od 02.03.2021., Rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Marije Glibote od 25.10.2022. posl.br. O-6444/2022, provedeno je građevinsko vještačenje po sudskom vještaku dipl. ing. građ. KP, provedeno je saslušanje tužiteljice, I i II tuženika i svjedoka NP te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje ZPP), utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.
4. Predmetom ovog postupka zahtjev je tužiteljice za isplatom na ime korištenja 6/64 (ranije 3/32) suvlasničkog dijela nekretnine upisane u posjedovni list br. 3405, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina odgovara zk.č.br. 3226 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] te u naravi predstavlja kuću br. 42, površ. 73 m2 i dvorište površ. 397 m2, za razdoblje od mjeseca ožujka 2016. do mjeseca kolovoza 2022. i to prema stanju nekretnine opisane u Elaboratu procjene iz listopada 1990..
4.1. Ukazuje se pri tome kako je tužiteljica podneskom od 24.04.2024., a zatim i podneskom od 11.02.2025., izvršila preinaku tužbe, tražeći isplatu na ime korištenja 11/32 suvlasničkog dijela nekretnine, dakle većeg suvlasničkog omjera nego što je tražila tužbom kojom je zahtijevala isplatu na ime korištenja 3/32 suvlasničkog dijela koji zahtjev je podneskom postavila kao eventualno kumulirani pri čemu je isti, u odnosu na zahtjev iz tužbe, smanjila.
4.1.1. Naime tužiteljica podneskom od 24.04.2025., navodi kako joj pripada veći suvlasnički omjer sporne nekretnine od onoga na koji je u zemljišnim knjigama upisana, obrazlažući predmetno činjenicom kako HP, unatoč činjenici da je uknjižena kao jedan od suvlasnika, zapravo nije suvlasnik sporne nekretnine. Međutim, budući da se suvlasnički omjeri stranka u odnosu na nekretninu koja je predmetom ovog postupka, tijekom postupka, u zemljišnim knjigama nisu mijenjali, to je tužiteljica već do zaključenja prethodnog postupka imala mogućnosti potraživati isplatu na ime većeg suvlasničkog omjera od onog na koji je uknjižena, a što ista nije učinila, pa se ne radi o preinaci u smislu odredbe čl. 190 st. 2 ZPP-a. Nastavno na navedeno, a budući da tužiteljica nije niti predlagala dokaze na činjenicu utvrđenja suvlasništva u većem omjeru od onoga na koji je upisana, to tužiteljica nije dokazala osnovanost takovih iznesenih navoda, pa se u konkretnom slučaju ne radi niti o preinaci u smislu odredbe čl. 190 st. 3 ZPP-a. Stoga sud nije dopustio preinaku tužbe, kako je i odlučeno raspravnim rješenjem 05.03.2025..
4.1.2. Kako je tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev za isplatom novčanog iznosa, a koje smanjenje prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela VS RH br. Su-IV-16/21- 8 od 26.04.2021., predstavlja djelomično povlačenje tužbe, o kojem se tuženici nisu očitovali, tako se smatra da su na djelomično povlačenje pristali u smislu odredbe čl. 193 ZPP-a.
5. Uvidom u Prijepis posjedovnog lista, Izvadak iz posjedovnog lista i Izvadak iz zemljišnih knjiga utvrđeno je kako nekretnina upisana u posjedovni list br. 3405, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja odgovara zk.č.br. 3226 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u naravi predstavlja kuću br. 42, površ. 73 m2 i dvorište površ. 397 m2, koje nekretnine je kao posjednik upisan BP, prednik I i II tuženika, a koje nekretnine su kao suvlasnici u zemljišnim knjigama uknjiženi HP u 16/64 dijela, ovdje tužiteljica u 6/64 dijela, te ovdje I i II tuženik, svaki u 21/64 dijela.
6. Uvidom u Elaborat procjene iz listopada 1990. (dalje u tekstu Elaborat), sačinjen po provedenom očevidu po sudskom vještaku za građevinarstvo dipl.ing.građ. FP, utvrđeno je kako je objekt građen 1870. bez građevinske dozvole kao samostojeći prizemni objekt djelomično podrumljen s dvije zasebne podrumske prostorije i dvije sobe u prizemlju sa dva zasebna kuhinjska prostora i ulaznog prostora dok je tavanski prostor pregrađen u dva dijela simetrične veličine, korisne površine 70,18 m2. Zidovi podruma i temeljni zidovi građeni su od kamenog materijala, dok su zidovi prizemlja izvedeni kao skeletna konstrukcija od drvene građe sa ispunom od opeke ili od tesanih platica, krovište je drveno dvostresno, prekrito dvostrukim biber crijepom, fasadne stijenke su žbukane vapnenim mortom koji je na mnogim mjestima otpao, a sjeverozapadna fasada obložena je krovnom ljepenkom. Unutarnji zidovi su žbukani te soboslikarski obrađeni krečnom bojom i djelomično tapetama, podovi su u podrumu od nabite zemlje, u prizemlju daščani i betonski dok je na tavanu daščana oplata grednika, građevna stolarija je nestandardne izvedbe ličena uljanim premazom, vrata jednokrilna, prozori dvostruki dvokrilni ostakljeni običnim staklom sa šprljcima. Provedena je nadžbukna elektroinstalacija PGP vodičima dok voda i kanalske instalacije nisu izvedene, grijanje osigurano pećima na kruto gorivo ili elektro pećima.
7. Na okolnost tržišne vrijednosti najma objekta, prema opisu objekta iz Elaborata kako je to zahtjevom tražila tužiteljica, provedeno je građevinsko vještačenje po sudskom vještaku dipl.ing.građ. KP. Budući da je nalaz i mišljenje kao i dopuna sačinjen sukladno zadatku suda u skladu sa pravilima struke, na koji niti stranke nisu isticale prigovore, pri čemu su odustale i od usmenog saslušanja sudskog vještaka to predmetni nalaz sud prihvaća kao stručan dokaz u ovom postupku.
7.1. Iz nalaza i mišljenja proizlazi kako ukupna visina najma objekta prema stanju opisanom u Elaboratu, kroz utuženo razdoblje od 16.03.2016. do 31.08.2022., iznosi 8.697,06 eur odnosno, a obzirom na suvlasnički dio tužiteljice od 3/32 dijela, iznosi 815,29 eur, i to u mjesečnim iznosima kako je u Tabeli dopune nalaza i navedeno.
7.2. Time bi tužiteljici, a sukladno suvlasničkom omjeru od 6/64 dijela (ranije 3/32 dijela), pripadalo 815,29 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos
- 9,64 eur od 16. listopada 2018.
- 9,64 eur od 16. studenog 2018.
- 9,64 eur od 16. prosinca 2018.
- 10,06 eur od 16. siječnja 2019.
- 10,06 eur od 16. veljače 2019.
- 10,06 eur od 16. ožujka 2019.
- 10,55 eur od 16. travnja 2019.
- 10,55 eur od 16. svibnja 2019.
- 10,55 eur od 16. lipnja 2019.
- 10,74 eur od 16. srpnja 2019.
- 10,74 eur od 16. kolovoza 2019.
- 10,74 eur od 16. rujna 2019.
- 11,06 eur od 16. listopada 2019.
- 11,06 eur od 16. studenog 2019.
- 11,06 eur od 16. prosinca 2019.
- 11,33 eur od 16. siječnja 2020.
- 11,33 eur od 16. veljače 2020.
- 11,33 eur od 16. ožujka 2020.
- 11,47 eur od 16. travnja 2020.
- 11,47 eur od 16. svibnja 2020.
- 11,47 eur od 16. lipnja 2020.
- 11,35 eur od 16. srpnja 2020.
- 11,35 eur od 16. kolovoza 2020.
- 11,35 eur od 16. rujna 2020.
- 11,70 eur od 16. listopada 2020.
- 11,70 eur od 16. studenog 2020.
- 11,70 eur od 16. prosinca 2020.
- 11,70 eur od 16. siječnja 2021.
- 11,70 eur od 16. veljače 2021.
- 11,70 eur od 16. ožujka 2021.
- 12,28 eur od 16. travnja 2021.
- 12,28 eur od 16. svibnja 2021.
- 12,28 eur od 16. lipnja 2021.
- 12,44 eur od 16. srpnja 2021.
- 12,44 eur od 16. kolovoza 2021.
- 12,44 eur od 16. rujna 2021.
- 12,74 eur od 16. listopada 2021.
- 12,74 eur od 16. studenog 2021.
- 12,74 eur od 16. prosinca 2021.
- 13,57 eur od 16. siječnja 2022.
- 13,57 eur od 16. veljače 2022.
- 13,57 eur od 16. ožujka 2022.
- 14,09 eur od 16. travnja 2022.
- 14,09 eur od 16. svibnja 2022.
- 14,09 eur od 16. lipnja 2022.
- 14,67 eur od 16. srpnja 2022.
- 14,67 eur od 16. kolovoza 2022.,
do isplate.
8 . Međutim, budući da tuženici spore tužiteljici suvlasništvo samog objekta navodeći kako su izgradnjom novog objekta stekli pravo vlasništvo istog u cijelosti, ističući i prigovor zastare potraživanja te navodeći kako tužiteljica nikada nije tražila od tuženih niti od njihovih prednika predaju u posjed predmetnog objekta tako je predmetno valjalo raspraviti.
9. Tužiteljica u svom iskazu navodi kako je njezin brat, otac ovdje I i II tuženika, na mjestu stare kuće, sagradio novu kuću iskazujući kako joj brat nikada nije rekao da će kuću srušiti već da će istu obnoviti, a da će tužiteljicu isplatiti u njezinom suvlasničkom dijelu.
9.1. Iz iskaza I i II tuženika proizlazi kako je njihov otac sredinom 1990. -tih godina, srušio staru kuću te na temeljima stare, izgradio novu, izgradnja koje kuće je trajala do 2000., koju izgradnju su financirali njihovi roditelji zajedno.
9.2. Iz iskaza svjedoka NP, sina tužiteljice, proizlazi kako mu je poznato da je njegov ujak, kontaktirao svoju sestru, ovdje tužiteljicu, obavijestivši ju kako će rekonstruirati kuću.
10. Nedvojbeno iz iskaza stranaka i svjedoka proizlazi kako je stvarno stanje današnje kuće različito od stanja kuće opisane u Elaboratu, budući da su u tom dijelu njihovi iskazi međusobno suglasni.
10.1. Međutim, budući da tužiteljica i u kasnijem dijelu svog iskaza navela kako ju je brat obavijestio da će kuću rekonstruirati, pri čemu u pisanim podnescima osporava da bi prednik tuženika izgradio novu kuću, ističući da je staru kuću u potpunosti adaptirao to je na tuženicima u smislu odredbe čl. 219 u vezi odredbe čl. 221 a sve ZPP-a, bio teret dokazivanja da je izvođenjem građevinskih radova stari objekt izgubio svoj dotadašnji identitet odnosno da je na zemljištu starog objekta građenjem nastala nova građevina.
10.2. S tim u vezi, a budući da tuženici nisu predložili provođenje građevinskog vještačenja kojim bi se, a usporednom metodom između opisanog stanja objekta u Elaboratu i stvarnog stanja na terenu, utvrdilo da li sadašnja građevina predstavlja novu stvar, pri čemu, u vezi izvođenja građevinskih radova, nisu dostavili relevantnu dokumentaciju u vidu građevinske dozvole, suglasnosti svih suvlasnika za izvođenje građevinskih radova ili bilo kakav drugi relevantni dokument iz koje bi bio razvidan pravni temelj za izgradnju, tako tuženici nisu dokazali da bi sadašnji objekt/kuća, predstavljao/a novu stvar u smislu odredbe čl. 149 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 81/15-pročišćeni tekst, 94/17 i 52/25 dalje u tekstu ZVDSP), odnosno da bi na istom stekli pravo vlasništva građenjem u smislu odredaba čl. 152- čl. 154 ZVDSP-a odnosno u smislu odredbe čl. 372 i čl. 373 sve ZVDSP-a, u odnosu na koje pravo nisu niti postavili bilo kakav zahtjev.
10.2.1. U nedostatku relevantne pisane dokumentacije u vezi kupoprodaje suvlasničkog dijela nekretnine kao i u vezi izgradnje, sud je nevjerodostojnim i neosnovanim cijenio iskaze tuženika u dijelu u kojem su iskazivali o kupoprodaji suvlasničkog dijela sporne nekretnine kao i u dijelu u kojem su iskazivali kako je njihov otac izgradnju nekretnine izvodio temeljem građevinske dozvole.
11. Slijedom navedenog, nedvojbenim se utvrđuje kako su stranke ovog postupka suvlasnici nekretnine upisane u posjedovni list br. 3405, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja odgovara zk.č.br. 3226 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koja u naravi predstavlja kuću br. 42, površ. 73 m2 i dvorište površ. 397 m2 i to u omjerima u kojima su uknjižene u zemljišnoj knjizi sve to sukladno odredbi čl. 36 st. 1 ZVDSP u vezi odredbe čl. 8 Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 127/24 dalje ZZK), čime tužiteljica ima pravo na suposjed u smislu odredbe čl. 42 ZVDSP-a.
12. Nadalje, iz iskaza tužiteljice proizlazi kako je u spornoj nekretnini živjela njezina majka koju je posjećivala za njezina života, a nakon njezine smrti joj je od strane brata, oca ovdje I i II tuženika, zabranjeno da vikende provodi u kući, pri čemu je i njezinoj kćeri zabranio da živi u kući tijekom studija, ne sjeća se pri tome koje godine je to bilo. Ističe kako protiv svog brata nikada nije pokretala sudski postupak radi korištenja predmetne nekretnine jer joj je to bio brat koji joj je rekao da će ju isplatiti u njezinom suvlasničkom dijelu, što se nikad nije dogodilo te budući da su i brat i šogorica preminuli odlučila se na pokretanje ovog sudskog postupka.
12.1. Iz iskaza svjedoka NP, sina tužiteljice, proizlazi kako su u spornu kuću dolazili kod bake još kao djeca, dok nakon smrti bake u kuću više nisu odlazili, pri čemu se sjeća da ih je majka I i II tuženika jedan puta istjerala iz kuće. Navodi kako je njegov ujak obećavao svojoj sestri, ovdje tužiteljici, kako će ju isplatiti iz njezina suvlasničkog dijela, međutim to se nikada nije dogodilo. Poznato mu je da je tužiteljica slala tuženicima dopise tražeći predaju u posjed.
12.2. Tuženici u svom iskazu navode kako se ne sjećaju da bi tužiteljica posjećivala njihovu baku, odnosno svoju majku kao što im nije poznato niti se sjećaju da bi tužiteljica tražila od njihova oca i od njih predaju u posjed predmetne nekretnine.
13. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju ovog suda od 11.12.1990. utvrđeno je kako je APB, preminula **.**.1982. te su njezin zakonskim nasljednicima proglašeni ovdje tužiteljica i prednik I i II tuženika.
14. Uvidom u Uvjerenje o prebivalištu, utvrđeno je kako tužiteljica od 03.08.1978., ima prijavljeno prebivalište u [adresa] na adresi 77. samostalnog bataljuna ZNG 2, a od 08.01.1993. na adresi [adresa] također u [adresa].
15. Iz dopisa od 02.03.2021., koji je naslovljen na prednicu tuženika, sada pok. IP, proizlazi kako je Odvjetničko društvo Galetović i Galetović, zatražilo od naslovnice da se ovdje tužiteljici omogući pristup zajedničkoj nekretnini u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi ostvarivanja prava na suposjed jer će u protivnom podnijeti novu tužbu radi stjecanja bez osnove.
16. Uvidom u spis ovog suda posl.br. P-3482/21 (raniji posl.br. P-6663/15), utvrđeno je kako je ovdje tužiteljica pred ovim sudom, a temeljem tužbe od 21.10.2015., pokrenula postupak protiv prednika ovdje I i II tuženika, radi isplate na ime korištenja nekretnine koja je predmetom ovog postupka, a za razdoblje od 16.10.2010. do 16.10.2015., koji postupak je dovršen pravomoćnim rješenjem 20.09.2021. kojim je tužba povučena pri čemu je Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici odbijena žalba tužiteljice i potvrđeno Rješenje ovog suda od 14.03.2022. kojim je odbijen prijedlog tužiteljice za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta od 20.09.2021..
16.1. Uvidom u Rješenje ovog suda od 15.10.2015. posl.br. R1-532/15, utvrđeno je kako je ovdje tužiteljica kao predlagateljica pokrenula protiv prednika ovdje tuženih, postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, između ostalog i na nekretnini koja je predmetom ovog postupka, i to civilnom diobom, prodajom nekretnine na javnoj dražbi.
17. Dakle, budući da je majka tužiteljice preminula **.**.1982., kada je tužiteljica stekla suvlasništvo nekretnine, to je, a uzimajući u obzir iskaz tužiteljice i svjedoka NP, utvrđeno kako je tužiteljica u posjete svojoj majci, u spornu nekretninu, dolazila sve do njezine smrti odnosno do 01.01.1982., nakon čega joj je prednik tuženika branio da u predmetnoj nekretnini provodi vikende, odbivši pri tome i njezin zahtjev da njezina kćer za vrijeme studija živi u navedenoj nekretnini.
17.1. Nadalje, a budući da iz dopisa od 02.03.2021., nije razvidno da bi isti zaista i bio odaslan predniku tuženih, dok zahtjevom tužbe od 21.10.2015., tužiteljica od prednika tuženih nije tražila predaju u posjed sporne nekretnine već samo isplatu, koji postupak je dovršen povlačenjem tužbe, dok je u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice zahtijevala civilnu diobu prodajom na javnoj dražbi, to tužiteljica nije dokazala da bi bilo od prednika tuženih, bilo od tuženih, zatražila predaju u posjed nekretnine koja je predmetom ovog postupka i to od 1982. kada joj je preminula majka. Naime, iz sadržaja dopisa od 02.03.2021., kao i tužbe od 21.10.2015. te uzimajući u obzir kako tužiteljica od smrti svoje majke odnosno od 1982., nije bila u spornoj nekretnini, niti je sudskim putem tražila predaju u posjed, proizlazilo bi kako volja tužiteljice nije niti bila volja za posjedovanjem sporne nekretnine već isključivo isplata njezina suvlasničkog dijela, a podredno isplata naknade za korištenje njezina suvlasničkog dijela nekretnine.
17.2. Pri tome sud nije posebno cijenio dopis od 21.03.2023., budući da iz istoga, osim što je dostavljen gotovo dvije godine nakon što je sa tuženicima nastavljen postupak, to i iz razloga što iz istoga također nije razvidno da je uopće odaslan tuženicima niti da su predmetni dopis tuženici zaprimili, jer uz isti tužiteljica nije dostavila dokaz u vidu preslike prijemne knjige HP, niti presliku dostavnice ili potvrdu o preporučenoj pošiljci.
18. S tim u vezi, a sukladno pravnom shvaćanju zauzetog na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 1. ožujka 2021. posl.br. Su-IV-16/2021, ukazuje se kako je u odnosima između suvlasnika (vlasnika i posjednika), kada jedan suvlasnik onemogući drugog u korištenju (su)vlasništva stvari, za odluku o tužbenom zahtjevu u smislu odredbe čl. 164 i čl. 165 sve ZVDSP-a odlučno utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari.
18.1. Dakle, da bi tužiteljica imala pravo na naknadu za korištenje od tuženih, tužiteljica je trebala dokazati da ju je prednik tuženih, a zatim i tuženici, onemogućili u suposjedu nekretnine u utuženom razdoblju, odnosno bila je dužna dokazati da je od tuženih zahtijevala predaju nekretnine u suposjed i da su joj tuženici to onemogućili. Navedenu činjenicu tužiteljica nije dokazala jer isto ne proizlazi iz njezina iskaza niti dostavljene dokumentacije (tužbe i dopisa) iz koje proizlazi volja tužiteljice za isplatom naknade za korištenje njezina suvlasničkog dijela, a kako je već ranije obrazloženo.
19. Slijedom navedenog, tužiteljica nije dokazala u konkretnom slučaju da su je prednik tuženika i tuženici onemogućili u suposjedu nekretnine, čime tužiteljica nije dokazala da su tuženici i njihov prednik kroz utuženo razdoblje bili nepošteni posjednici u smislu odredbe čl. 165 st. 1 ZVDSP-a, a posljedično čemu nije dokazala niti osnovu svog potraživanja.
19.1. Pri tome se ukazuje tužiteljici, a budući da i sama navodi kako izvedenim građevinskim radovima na spornoj nekretnini nije nastala nova stvar već je postojeći objekt adaptiran, sporeći zbog navedenog tuženicima i pravo vlasništva, pri čemu tuženici nisu dokazali da bi sadašnji objekt/kuća bila izmijenjenog oblika i identiteta, kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 1120 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 78/15 dalje u tekstu ZOO) u smislu pravnog shvaćanja Vrhovnog suda RH sa treće sjednice Građanskog odjela od 14.11.2013., a sukladno kojoj odredbi, osoba koja je upotrijebila tuđu stvar u svoju korist, dužna je vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje ukoliko se radi o stvari koja je promijenila identitet radi čega nije moguće ili gospodarski opravdano vraćanje te stvari. Stoga je u konkretnom slučaju u smislu odredbe čl. 186 st. 3 ZPP-a, tužbeni zahtjev odbijen uz primjenu odredbe čl. 164 i čl. 165 sve ZVDSP-a.
20. Odluka o parničnom trošku I i II tuženika temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 u vezi čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženih po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje u tekstu Tarifa).
Tuženicima je tako priznat trošak za sastav odgovora na tužbu, podneska od 18.06.2024., za pristup na ročište 05.10.2022., za svaku radnju u iznosu po 200,00 eur, za sastav podneska od 17.08.2023. i 24.11.2023. za svaku radnju u iznosu po 50,00 eur, za pristup na ročište 27.11.2024., 05.03.2025. i 02.06.2025. u iznosu po 220,00 eur (temeljem tbr. 40/1 Tarife) što uz uvećanje za iznos PDV-a 25% iznosi 1.700,00 eur. Tuženicima nije priznat trošak za sastav podneska od 20.10.2022., 03.12.2024. i 24.02.2025. jer isti nisu bili relevantni za vođenje postupka pri čemu im nije priznat trošak za sastav podneska od 21.06.2024. jer su predmetno mogli dostaviti i očitovati se već u ranijem podnesku za koji im je priznat trošak, kao što im nije priznat niti trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu i presudu jer predmetni trošak nisu dokazali da su imali u zatraženom iznosu.
U Zagrebu, 20. kolovoza 2025.
Sudac
Tajana Škafar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude (čl. 335. st. 8. ZPP).
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP). Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP).
Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 4 primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. pun. tužiteljice
2. pun. I i II tuženiku
