Poslovni broj: Gž Zk-337/2024-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sutkinji tog suda Sandi Crljen Ivančić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ČJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Nataši Vučinić, odvjetnici u Zagrebu, radi pokretanja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj: Z-5343/2017 od 18. rujna 2024., 19. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj: Z-5343/2017 od 18. rujna 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod poslovnim brojem: Z-13908/2024, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja od 16. svibnja 2017. za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke), te je naložena zabilježba odbijenog prijedloga za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv citiranog rješenja predlagatelj je izjavio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te povrede odredbi izvanparničnog postupka, s prijedlogom da se žalba uvaži, i dopusti zahtijevani upis, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja s obrazloženjem da predlagatelj svoje navode o stjecanju prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ne potkrjepljuje nikakvim ispravama iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da mu pripada pravo čiji upis zahtijeva, koje obrazloženje kao pravilno i zakonito prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

5. Suprotno navedenom zaključku, predlagatelj u žalbi ističe da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka postoji uvijek kada postoji neusklađenost zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem, te da je predlagatelj svoje pravo vlasništva dokazao izvacima iz katastra zemljišta iz kojih proizlazi da je kao posjednik predmetnih nekretnina upisana pravna prednica predlagatelja, a on sam da je u posjedu predmetnih nekretnina, da je iste naslijedio, te da je između zemljišnoknjižnih vlasnika predmetnih nekretnina postojao usmeni dogovor da iste u cijelosti pripadaju predlagatelju, koju činjenicu bi predlagatelj dokazao tijekom trajanja pojedinačnog ispravnog postupka.

6. U smislu odredbe članka 208. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne Novine", broj: 63/19., 128/22. i 155/23.), pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog, a u smislu odredbe članka 208. stavka 3. ZZK opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

7. Obzirom na navedene odredbe članka 208. proizlazi da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave koje ima u vidu odredba članka 208. stavka 3. ZZK, svoje pravo može ostvarivati u parnici.

7.1. Napominje se pritom predlagatelju, a kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud da podaci iz katastra zemljišta imaju evidencijski karakter i odnose se na posjed i fizičko stanje nekretnina, ali ne predstavljaju dokaz prava vlasništva. Člankom 9. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izričito je propisano da podaci katastra nemaju konstitutivni učinak za stjecanje stvarnih prava na nekretninama. Posjed, pa i dugotrajan, ne znači automatski postojanje vlasništva, jer vlasništvo nastaje samo na temelju zakonom propisanih osnova, a navode predlagatelja da je vlasništvo stekao od upisane posjednice ĐJ nasljeđivanjem, nije dokazao dostavljanjem rješenja o nasljeđivanju iz kojih bi to proizlazilo.

7.2. Stoga, iako je iz katastarskih podataka moguće vidjeti da je prednica evidentirana kao posjednica predmetnih čestica, to samo po sebi ne dokazuje da predlagatelju pripada pravo vlasništva koje bi trebalo upisati u zemljišne knjige.

7.3. Također, iz vlasničkog lista proizlazi da su predmetne čestice već upisane na predlagatelja i to za 378/1008 dijela, i to temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj: O-1655/2022 iz pok. ĐJ, koje je provedeno u zemljišnim knjigama, a predlagatelj nije dostavio još neku ispravu iz koje bi proizlazilo da i preostali suvlasnički dio pripada predlagatelju za cijelo i koja bi mogla poslužiti kao valjan pravni temelj za promjenu postojećeg upisa, slijedom čega je pravilno prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje, pravilno utvrdivši sve okolnosti relevantne za donošenje odluke u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari jer predlagatelj niti ne spori činjenicu da uz prijedlog nije dostavio isprave iz članka 208. stavka 3. ZZK, pri čemu neosnovano prigovara da ga je sud u pojedinačnom ispravnom postupku trebao pozivati da sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost uknjižbe prava vlasništva dokazuje na drugi način, osim ispravama, kako je to i propisano citiranom odredbom.

9. S obzirom na navedeno, kako nisu ostvareni razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a i članka 149. stavka 3. ZZK žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, te naložiti brisanje zabilježbe žalbe pod poslovnim brojem: Z-13908/2024, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Split, 19. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Sanda Crljen Ivančić