Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: P-533/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Meliti Šmentanec-Klarić, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijalista Aleksandra Drakulića, u parničnom predmetu tužitelja ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženika MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave, zaključene 17. lipnja 2025. u prisutnosti tužitelja i punomoćnice tužitelja te objave presude, 19. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos od 265,45 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 6. kolovoza 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na zatraženu zateznu kamatu na iznos od 265,45 EUR i to za period od 6. srpnja 2024. do 6. kolovoza 2024.

III/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 144,92 EUR, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi isplate.

2. U tužbi, u bitnome, navodi:

- da je tuženom pozajmio iznos od 2.000,00 kuna za što postoji pisana potvrda potpisana od strane tuženika od 12. travnja 2007.,

- da je tužitelju izdana garancija plaćanja obveze u vidu dva čeka Zagrebačke banke izdana po ČG,

- da je dopisom od 27. svibnja 2024., tužitelj pozvao tuženika na povrat zajma sukladno čl. 504 Zakona o obveznim odnosima; da je navedeni dopis tuženik primio 5. lipnja 2024.,

- da tuženik do dana podnošenja tužbe nije vratio navedeni iznos.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnome, naveo kako je istina da je posudio novac od tužitelja prije 18 godina, a u zamjenu za čekove; međutim da je tužitelj čekove unovčio te se sada nakon toliko godina sjetio da ga tuži, a novce je dobio od čekova.

4. U podnesku od 24. veljače 2025. tužitelj, u bitnom, navodi kako je netočno da bi unovčio čekove koje mu je tuženik predao kao sredstvo osiguranja povrata duga, da je i nadalje u posjedu istih čekova, odnosno da čekovi nikada nisu podneseni na naplatu niti naplaćeni, a dugovanje tuženika nije nikada namireno.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao dopis tužitelja tuženiku zajedno s priloženom preslikom dostavnice (stranica 3 spisa), presliku potvrde (stranica 4 spisa), presliku čekova (stranica 5 spisa), te je saslušao tužitelja.

6. Odluku kao u izreci sud je donio prema svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 265,45 EUR (2.000,00 KN), na ime pozajmice tuženiku od 12. travnja 2007., zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 6. srpnja 2024.

8. Nesporno je među strankama da je tužitelj tuženiku 12. travnja 2007. pozajmio iznos od 2.000,00 kn (sada protuvrijednosti 265,45 EUR) te da mu je kao jamstvo ostavio čekove, uz naznaku da se radi o čekovima ČG iz [adresa], izdanim od Zagrebačke banke d.d. pod serijskim brojevima [serijski broj], i 115282532, a što proizlazi i iz preslike potvrde od 12. travnja 2007. te preslike čekova (str. 4 i 5 spisa), čiju autentičnost tuženik tijekom postupka ne osporava.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva; tuženik naime u odgovoru na tužbu tvrdi da je tužitelj podnio tužbu premda je unovčio čekove koje je primio u zamjenu za predmetnu pozajmicu. Pritom valja naglasiti da tuženik nije pristupio ročištima od 8. travnja 2025. odnosno 17. lipnja 2025., na koja je uredno pozvan, a izostanak nije ispričao, pa je tako jedino njegovo očitovanje u ovom postupku predani odgovor na tužbu.

10. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

11. Odredbom čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 92/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. i 84/08. 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. 89/14., 70/19, 80/2022., 114/2022. i 155/2023; u daljnjem tekstu: ZPP) propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, dok je odredbom čl. 219. st. 1. ZPP- a propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili pobija navode i dokaze protivnika. Nadalje, odredbom čl. 221.a. ZPP- a propisano je da će sud ukoliko na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja.

12. Iz preslike potvrde (str. 4 spisa) proizlazi da je tužitelj tuženiku 12. travnja 2007. posudio iznos od 2.000,00 kn, a da mu je tuženik kao garanciju ostavio čekove, pri čemu je naznačeno da se radi o čekovima ČG iz [adresa], izdanim od Zagrebačke banke d.d. pod serijskim brojevima [serijski broj] i 115282532.

13. Iz preslike čekova (str. 5 spisa) proizlazi da su isti izdani od Zagrebačke banke d.d. pod serijskim brojevima [serijski broj] i 115282532, te vlastoručno potpisani, te se iz potpisa jasno iščitava prezime ČG. Iz čekova ne proizlazi da su isti isplaćeni: sama rubrika iznosa koji bi valjalo isplatiti nije ispunjena niti na čekovima ima ikakve potvrde da su isplaćeni.

14. Iz dopisa tužitelja tuženiku od 27. svibnja 2024. (str. 3 spisa) proizlazi da je tužitelj tuženika pozvao na povrat predmetne pozajmice u iznosu od 265,45 EUR, i to u roku od 30 dana, pri čemu iz preslike dostavnice navedenog dopisa (na istoj stranici spisa) proizlazi da je tuženik navedeni dopis uredno primio 5. lipnja 2024.

15. Iz iskaza tužitelja, saslušanog na ročištu 17. lipnja 2025., koji sud nalazi u cijelosti vjerodostojnim, stoga što je isti logičan i životan te komplementaran pisanoj dokumentaciji u spisu, proizlazi: da je tuženik tužitelja 2007. godine zamolio za pozajmicu; da se ne sjeća je li mu rekao zbog čega mu trebaju novci odnosno 2.000,00 kuna koje mu je tada pozajmio te su napravili potvrdu koju je tuženik vlastoručno potpisao, a koja prileži tužbi; da mu je tuženik za garanciju ostavio čekove od NG; da navedeni čekovi nisu nikad unovčeni, a tuženik mu nije vratio pozajmljeni iznos; da ga je više puta molio da mu vrati pozajmicu i to gotovo svake godine od kad je on primio novce, međutim da mu je on stalno govorio da će novac vratiti, ali idućeg tjedna ili idućeg mjeseca i slično. Pritom se napominje da je tužitelj na istom ročištu predočio originale čekova čija se preslika nalazi na stranici 5 spisa te je utvrđena istovjetnost preslika i originala.

16. Odredbom čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br 35/2005; dalje u tekstu ZOO) propisano je: "Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.

17. Odredbom čl. 504. ZOO-a propisano je: "Ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčeva zahtjeva.

18. Slijedom iznesenog, na temelju citiranih odredbi ZOO-a, kako iz provedenog postupka jasno proizlazi da je tužitelj tuženiku 12. travnja 2007. pozajmio iznos od 2.000,00 kn odnosno 265,45 EUR, te da tuženik pozajmljeni iznos nije vratio - pri čemu iz provedenih dokaza ne proizlazi da je tužitelj čekove koji su mu predani kao jamstvo za ispunjenje obveze unovčio, odnosno tuženik navedeno ničime ne dokazuje - osnovanim proizlazi tužbeni zahtjev na povrat pozajmljenog novca odnosno isplatu iznosa od 265,45 EUR. Međutim, kako iz dopisa tužitelja od 27. svibnja 2024. kojim ga se poziva na vraćanje pozajmice, odnosno priležeće preslike dostavnice za tuženika, proizlazi da je tuženik navedeni dopis primio 5. lipnja 2024., to mu je najkraći primjereni rok propisan odredbom čl. 504. st. 1. ZOO-a istekao 5. kolovoza 2024. Stoga je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tuženika na isplatu iznosa od 265,45 EUR zajedno sa zakonskim zateznima kamatama tekućim od prvog slijedećeg dana nakon dospijeća, odnosno 6. kolovoza 2024., a u pogledu zahtijevanih kamata za period od 6. srpnja 2024. do 6. kolovoza 2024. odbiti tužbeni zahtjev, odnosno odlučiti kao u točkama I. i II. izreke. Stopa zakonskih zateznih kamata određena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a.

19. Odluku o trošku sud je donio temeljem čl. 154. st. 5. te čl. 155. ZPP-a, te tuženiku naložio da tužitelju naknadi sve priznate troškove, uzimajući u obzir da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, i to u odnosu na dio zatraženih zateznih kamata (za period od 6. srpnja 2024. do 6. kolovoza 2024.), a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Visina troškova određena je sukladno vrijednosti predmeta spora, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa).

20. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 8. travnja 2025. u iznosu od 25,00 EUR (Tbr. 9. t. 2. Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 17. lipnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 6,64 EUR, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,28 EUR (Tar. br. 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi – "Narodne novine" br. 37/23.), odnosno ukupan trošak u iznosu od 144,92 EUR.

21. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Varaždinu 19. kolovoza 2025.

Sutkinja

Melita Šmentanec-Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl.467.st.1. ZPP-a).

Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, a koji rok se računa: od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila ili od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a ZPP-a, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. tužitelj – po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici iz Varaždina

2. tuženik – MG, [adresa]