REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: 12 Gž Ovr-169/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Branimiru Miljeviću kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja GRAĐEVINSKO PODUZEĆE VASILIĆ j.d.o.o. za graditeljstvo i usluge, OIB: 12081323747, Naselje Slavonija I 4/5, 35000 Slavonski Brod zastupanog po punomoćniku Tatjani Pracny-Novak, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv ovršenice JZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ulica 30. svibnja 1990. 37, 35000 Slavonski Brod zastupane po punomoćniku Krešimiru Pencingeru, odvjetniku iz Slavonskog Broda. radi ovrhe, radi odgode ovrhe, odlučujući povodom žalbe ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Ovr-860/2025-5 od 18. srpnja 2025., dana 19. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice JZ kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Ovr-860/2025-5 od 18. srpnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Ovr- 860/2025-5, od 18. srpnja 2025., riješeno je:
Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga o prijenosu zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate.
2. Protiv ovoga rješenja žalbu je uložila ovršenica zbog povrede odredaba ovršnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da se žalba uvaži i pobijano rješenje preinači i udovolji prijedlogu za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja postupka radi proglašenja nedopuštenom pljenidbe i prijenosa
2.1. U sadržaju žalbe ovršenica smatra da je prvostupanjski sud pogrešno odbio prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe budući i ona ima potraživanje prema ovrhovoditelju utvrđeno temeljem pravomoćne presude, a kako je potraživanje ovrhovoditelja bilo veće nego njezino, kada je podmirivala dug prema ovrhovoditelju, isti je umanjila u odnosu na potraživanje koje je ona imala prema ovrhovoditelju. Iako je ovršenica prebila iznos potraživanja ovrhovoditelja s vlastitim potraživanjem smatra da tražbina ovrhovoditelja više ne postoji, a da izravnom naplatom ovrhovoditelj potražuje iznos koji je ovršenica umanjila u odnosu na dug koji je ovrhovoditelj imao prema njoj. Stoga ovršenica smatra da bi u slučaju da tužbeni zahtjev tužiteljice bude usvojen, provedbom ovrhe nastala bi za nju nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, jer ovrhovoditeljev temeljni kapital iznosi tek 1,00 € pa je upitno bi li ovršenica u slučaju eventualnog usvajanja tužbenog zahtjeva mogla ostvariti povrat ovršenog iznosa.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP;), u svezi sa člankom 21. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20), ovaj drugostupanjski sud nije našao da donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud počinio bitnu povredu zakona ili pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Iz uvida u spis utvrđeno je da je ovrhovoditelj podnio 20. svibnja 2025. Financijskoj agenciji prijedlog za izravnu naplatu, na temelju presude Općinskog suda u Sl. Brodu br. Povrv-194/2020 od 21. prosinca 2021., te da je ovršenica 24. lipnja 2025. podnijela prijedlog za odgodu izdavanja naloga o prijenosu zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate s prijedlogom proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa po zahtjevu za izravnu naplatu od 20. svibnja 2025.
6.1. Zaključkom od 18. srpnja 2025. ovršenica JZ upućena je da u roku od 15 dana od dana primitka zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa po zahtjevu za izravnu naplatu od 20. svibnja 2025., a rješenjem je odbijen prijedlog za odgodu izdavanja naloga o prijenosu zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate.
7. Pravni okvir za odluku u ovom predmetu odnosi se na primjenu odredbe članka 209. st. 1. Ovršnog zakona kojom je propisano da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke ili nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora ne temelju odredbe čl. 186. a. Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanja Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine i koje imaju potvrdu ovršnosti odnosno obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.
8. Odredbom članka 210. st. 2. OZ, propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata na temelju isprava iz čl. 209. st. 1. OZ, odnosno obračuna poslodavca prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim dok je odredbom st. 2. propisano da se na navedena pravna sredstva odgovarajuće primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe odnosno odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ.
9. Nasuprot žalbenim navodima, drugostupanjski sud smatra pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da ovršni sud nije ovlašten ispitivati u ovršnom postupku pitanje osnovanosti eventualnog prijeboja, jer u ovršnom postupku sud postupa po načelu strogog formalnog legaliteta, pa je pravilno uputio ovršenicu u parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa po zahtjevu za izravnu naplatu.
10. Glede prijedloga za odgodu ovrhe, sud može odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika sukladno odredbi članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje i ako je ispunjen jedan od uvjeta taksativno navedenih točkama 1. - 11. stavka 1. citiranog članka OZ.
10.1. U konkretnom slučaju ovršenica nije u prijedlogu dostavila nijedan dokaz, odnosno, nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, pa je drugostupanjski sud ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 65. st. 1. Ovršnog zakona za odgodu ovrhe, pa je i u toma dijelu odbio žalbu ovršenice kao neosnovanu.
11. Naime, u prijedlogu za odgodu ne navodi da ovrhovoditelj nema novčanih sredstava ili imovine iz kojih bi, u slučaju uspjeha u parnici na koju je upućena, mogla namiriti štetu nastalu provedbom izravne naplate, čime bi njena šteta bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, niti tvrdi da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.
12. Zbog iznesenog temeljem članka 380. točke 2. ZPP-a, u svezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud riješio je kao u izreci rješenja.
U Požegi 19. kolovoza 2025.
Sudac
Branimir Miljević
