REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2667/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivi Tisanić Vilček, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja TJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici, odvjetnici Mireli Blažević u Zagrebu, protiv ovršenika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Pisarnica Zagreb I., bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, dana 19. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 24. srpnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2180/2022 od dana 13. ožujka 2024., djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2963/2024 od dana 01. travnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od dana 01. kolovoza 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 24. srpnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2180/2022 od dana 13. ožujka 2024., djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2963/2024 od dana 01. travnja 2025.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2180/2022 od dana 13. ožujka 2024., djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2963/2024 od dana 01. travnja 2025., slijedom čega su mu zaplijenjena novčana sredstva na računu u iznosu od 109.990,44 eura. Navodi da je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2963/2024 od dana 01. travnja 2025. podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. Dalje, navodi da bi provedbom predmetne ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu budući da, u slučaju uspjeha sa revizijom, ne bi mogao od ovrhovoditelja ostvariti povrat prenesenih novčanih sredstava budući je ovrhovoditelj osoba slabog imovnog stanja. Naime, navodi da je ovrhovoditelj u svojoj tužbi u parničnom postupku u kojem je donesena ovršna isprava tražio oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi obzirom ne može platiti taj trošak bez štete za nužno uzdržavanje, kao i da je 2013. uputio molbu ovršeniku u kojoj moli za financijsku pomoć obzirom živi od mirovine u iznosu od 350,00 kn, ima troje malodobne djece te suprugu koja je domaćica. Dalje, navodi da ovrhovoditelj nema u svom vlasništvu nekretninu na području Republike Hrvatske te da je, prema podacima utvrđenim temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz 2011. i nalaza i mišljenja financijskog vještaka u postupku poslovni broj Pn-2180/2022 iz 2018., ovrhovoditelj s osnova invalidske mirovine primao mjesečni iznos od 162,07 eura, dok je na ročištu održanom dana 07. veljače 2018. ovrhovoditelj izjavio kako mu zadnja mirovina iznosi 146,00 eura. O navedenom kao dokaz dostavlja obavijest Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od dana 08. srpnja 2025. (list 26 spisa), molbu ovrhovoditelja upućenu ovršeniku od dana 28. kolovoza 2013. (list 32 spisa), tužbu ovrhovoditelja od dana 29. prosinca 2011. (list 33-38 spisa), zapisnik sa ročišta održanog dana 07. veljače 2018. (list 40-42 spisa), privremeno rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od dana 24. veljače 2011. (list 139-140 spisa) te financijsko vještačenje od dana 02. listopada 2018. (list 172-180 spisa). Stoga predlaže sudu odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o reviziji ovršenika.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se očitovao podneskom od dana 01. kolovoza 2025. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti te se protivi odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava. U svom očitovanju ovrhovoditelj navodi da ne postoji nikakva vjerojatnost za uspjeh ovršenika u revizijskom postupku u odnosu na cjelokupnu tražbinu koja je dosuđena ovršnim ispravama i koja je predmetom postupka izravne naplate iz razloga što je ovršenik uložio prijedlog za dopuštenje revizije samo za dio tražbine dosuđene ovršnim ispravama i to u iznosu od 5.450,33 eura i troškova za iznos od 1.000,00 eura, uvećano za porez na dodanu vrijednost. Isto tako, ne postoji nikakva vjerojatnost da ovršenik uspije s prijedlogom za dopuštenje revizije budući tijekom prvostupanjskog postupka nije isticao prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, a koje iznosi u prijedlogu za dopuštenje revizije, a niti je predlagao novo financijsko vještačenje. Stoga su prigovori na nalaz i mišljenje vještaka koje je ovršenik istaknuo tek u svom prijedlogu na dopuštenje revizije nedopušteni. Dalje, ovrhovoditelj navodi da, sukladno odredbi čl. 384. Zakona o parničnom postupku, prijedlog za dopuštenje revizije nije pravni lijek koji zadržava ovrhu pa, prema tome, nije ispunjen niti prvi uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. Ovršnog zakona. Dalje, ovrhovoditelj navodi da su neistiniti navodi ovršenika da je ovrhovoditelj slabog imovnog stanja navodeći da je u tužbi iz 2012. zahtijevao oslobođenje od dužnosti plaćanja sudskih pristojbi i pozivajući se na molbu ovrhovoditelja upućenu ovršeniku iz 2013. Prvenstveno, ne radi se o relevantnoj dokumentaciji kojom se dokazuje imovno stanje obzirom ista datira od prije 13 godina. Osim toga, ovrhovoditelj u tom parničnom postupku nije oslobođen od dužnosti plaćanja sudskih pristojbi, a u međuvremenu je došlo i do povećanja mirovine. Dalje, ovrhovoditelj ima pokretnine veće vrijednosti i to tri vozila marke Mercedes, marke Volkswagen Golf i marke Volkswagen Passat, a čije vrijednost je veća od iznosa zaplijenjene tražbine. Kao dokaz navedenom dostavlja prometne dozvole za navedena vozila (list 276-281 spisa). Ovrhovoditelj nema nikakve dugove, njegov račun, a niti imovina nisu blokirani te nad ovrhovoditeljem nije otvoren stečaj. U prilogu dostavlja potvrdu Financijske agencije od dana 01. kolovoza 2025. kao dokaz da račun ovrhovoditelja nije u blokadi (list 275 spisa).

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. U odnosu na pravni lijek na koji se ovršenik poziva – prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2963/2024 od dana 01. travnja 2025., sud je izvršio uvid u navedeni podnesak (list 141-156 spisa), kao i dokaz o njegovoj predaji sudu (list 27-31 spisa), te utvrdio da je isti podnesen.

9. Budući je ovršenik podnio prijedlog za dopuštenje revizije, ispunjena je pretpostavka propisana odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a, kojom je propisano da će sud odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ako je protiv odluke na temelju koje se provodi pljenidba i prijenos podnesen pravni lijek.

10. U tom smislu valja reći da prema stavu ovog suda okolnost što je u ovom trenutku još uvijek podnesen samo prijedlog za dopuštenje revizije, odnosno okolnost što Vrhovni sud Republike Hrvatske još uvijek nije odlučio o dopuštanju revizije, nije od utjecaja na postojanje pretpostavke iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a. Naime, navedenom odredbom je podnošenje pravnog lijeka propisano kao uvjet za odgodu ovrhe iz razloga što podnošenje pravnog lijeka može rezultirati odlukom kojom pobijana odluka trajno gubi svoj pravni učinak, a samim time gubi i svojstvo isprave na temelju koje se može provoditi ovrha. Obzirom se postupak povodom revizije pokreće podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije, a povodom tog prijedloga Vrhovni sud Republike Hrvatske može dopustiti reviziju i u konačnici donijeti odluku kojom ovršna isprava trajno gubi svoj pravni učinak, podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije ispunjena je pretpostavka iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a. Zauzimanje suprotnog stava bilo bi protivno smislu odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, a osim toga bi i sadržajno onemogućilo odgodu ovrhe iz razloga propisanog čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a budući, a zbog rokova propisanih čl. 389. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 I 155/23, dalje u tekstu: ZPP) za podnošenje odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, nije vjerojatno da bi Vrhovni sud Republike Hrvatske uvijek mogao odlučiti o dopuštanju revizije prije nego što ovršeniku protekne rok za podnošenje prijedloga iz čl. 210. OZ-a.

11. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a – da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

12. Uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2180/2022 od dana 13. ožujka 2024. utvrđeno je da je istom naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju na ime naknade štete iznos od 5.854,70 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom (točka I. izreke); na ime dospjelih, a neplaćenih mjesečnih iznosa rente s osnova izgubljene zarade za razdoblje od 18. prosinca 2009. do 31. kolovoza 2018. iznos od 22.403,48 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom (točka III. izreke); rentu s osnova izgubljene zarade u mjesečnom iznosu od 287,59 eura počevši od 01. rujna 2018. pa nadalje (točka IV. izreke); na ime dospjelih, a neplaćenih mjesečnih iznosa naknade štete s osnova tuđe pomoći i njege za razdoblje od 29. prosinca 2009. pa do 28. veljače 2019. iznos od 2.536,40 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom (točka V. izreke); rentu s osnova tuđe pomoći i njege u mjesečnom iznosu od 19,74 eura počevši od 01. ožujka 2019. pa nadalje (točka VI. izreke) te naknaditi parnične troškove u iznosu od 25.580,49 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom (točka VII. izreke). Navedena presuda potvrđena je i preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2963/2024 od dana 01. travnja 2025. na način da je potvrđena u točki II., III., IV., V., VI. i VII. izreke, dok je preinačena u točki I. izreke za iznos od 1.990,84 eura (preko iznosa od 3.863,86 eura do iznosa od 5.854,70 eura) te se sudi da se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev ovrhovoditelja kojim se nalaže ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju iznos od 1.994,84 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. siječnja 2012. pa do isplate.

13. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu (list 43-45 spisa) utvrđeno je da ovrhovoditelj zahtjeva naplatu temeljem gore navedene ovršne isprave u cijelosti.

14. Uvidom u prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2963/2024 od dana 01. travnja 2025. (list 141-156 spisa) utvrđeno je da ovršenik pobija samo djelomično ovršnu ispravu i to glede visine izgubljene zarade i glede visine parničnih troškova.

15. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu utvrđeno je da ovrhovoditelj nema u svom vlasništvu nekretninu na području Republike Hrvatske (list 26 spisa), da je vlasnik vozila marke Volkswagen Passat 2.0 TDI, godina proizvodnje 2009., vozila marke Mercedes Sprinter 316 CDI, godina proizvodnje 2003. te vozila marke Volkswagen Golf 1.9 TDI, godina proizvodnje 2008. (list 276-281 spisa), da nije u blokadi i u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koje vodi Financijska agencija nema evidentirane neizvršene osnove za plaćanje (list 275 spisa) te da prima invalidsku mirovinu.

16. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

17. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

18. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostalna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je provedbom ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju

19. Eventualna mogućnost izmjene pravomoćne presude u revizijskom postupku sama po sebi nije dostatan razloga za odgodu ovrhe obzirom su odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a kumulativno normirane dvije pretpostavke za odgodu ovrhe, kod čega je ovaj sud stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

20. Obzirom ovrhovoditelj u predmetnom postupku izravne naplate zahtjeva naplatu temeljem presude koja je pravomoćna i ovršna, obzirom će ovršenik imati pravo na povrat novčanih sredstava isplaćenih ovrhovoditelju u postupku izravne naplate samo ako Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti ovršeniku podnošenje revizije, nakon toga prihvati ovršenikovu reviziju i posljedično tome bude donesena odluka kojom se odbija dio tužbenog zahtjeva ovrhovoditelja u dijelu u kojem ovršenik pobija ovršnu ispravu, obzirom ovrhovoditelj u predmetnom postupku izravne naplate zahtjeva naplatu temeljem ovršne isprave u cijelosti, a ovršenik u prijedlogu za dopuštenje revizije pobija samo djelomično ovršnu ispravu i to glede visine izgubljene zarade i glede visine parničnih troškova, odnosno obzirom ovršenik u prijedlogu za dopuštenje revizije osporava (pobija) samo dio ovrhovoditeljeve tražbine, koji je potrebno dovesti u korelaciju s imovinom ovrhovoditelja, sud je stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a obzirom, prema stavu ovog suda, nije učinio vjerojatnim da ne bi mogao u postupku protuovrhe izvršiti povrat novčanih sredstava koja su u predmetnom postupku izravne naplate prenesena ovrhovoditelju, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ –a u vezi čl. 210. st. 1. i 2. OZ –a odbio ovršenikov prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

21. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 01. kolovoza 2025. na prijedlog ovršenika.

22. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan.

23. Odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

24. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršeniku.

25. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, valjalo je zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava očitovanja na prijedlog ovršenika odbiti kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 19. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Iva Tisanić Vilček

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. u spis

Z/ kal.30 dana