REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-512/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sutkinji toga suda mr. sc. Marčeli Štefanuti temeljem pisanog prijedloga sudske savjetnice Ivane Liović u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Tola gradnja d.o.o., OIB: 56134057950, iz Rovinja, Porečka ulica 7, protiv ovršenika Villa Baderna j.d.o.o., OIB: 53181700781, iz Baderne, Baderna 87, zastupan p.p. AD iz Odvjetničkog društva Garankić & Partneri d.o.o., odvj. u Poreču, radi isplate,19. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika od 8. srpnja 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Snježane Nazarević posl. br. Ovrv-298/2025 od 13. veljače 2025.

II Odbacuje se kao nedopuštena žalba nakon proteka roka podnesena 8. srpnja 2025. protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika Snježane Nazarević posl. br. Ovrv- 298/25 od 13. veljače 2025. iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 2. i 3. Ovršnog zakona.

III Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 8. srpnja 2025. za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Snježane Nazarević posl. br. Ovrv-298/2025 od dana 13. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 8. srpnja 2025. podnio prijedlog radi odgode ovrhe i prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa zahtijevanog od strane ovrhovoditelja putem zahtjeva za izravnu naplatu od 26. lipnja 2025. u postupku izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Snježane Nazarević posl. br. Ovrv-298/2025 od 13. veljače 2025. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenik navodi da je saznao za predmetni postupak kada je isti već bio pravomoćno okončan, a kako prije uopće nije bio upoznat da se protiv njega vodi ovršni postupak po prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja. Ovršenik drži da je sud (javni bilježnik) u provedenom ovršnom postupku počinio bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. tč. 6. jer da nezakonitim postupanjem odnosno propuštanjem uredne dostave ovršeniku nije bila dana mogućnost raspravljanja pred sudom. Iz toga razloga, ovršenik da je dana 8. srpnja 2025. podnio naslovnom sudu prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti. U bitnome, u podnesenom prijedlogu za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti ističe da mu nije bila dana mogućnost ostvarivanja svojih prava zbog neuredne i nezakonite dostave tog rješenja. Naime, da je predmetno rješenje o ovrsi dva puta dostavljano poštom, no oba puta je pošiljka vraćena s naznakom “nepoznat”, iako je adresa predlagatelja bila pravilno prijavljena i označena poštanskim sandučićem, uz to, da je to adresa koja je i navedena u sudskom registru. Treća dostava da je izvršena putem e-oglasne ploče 18. travnja 2025., čime da je rješenje postalo pravomoćno i ovršno 29. travnja 2025., bez da je predlagatelj imao stvarnu mogućnost da sazna za pokrenuti ovršni postupak. Dakle, da ovakva dostava predstavlja nezakonito postupanje javnog bilježnika jer je protivno čl. 8. st. 9. Ovršnog zakona („Iznimno od odredbi ovoga članka, kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije, ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku"), koji nalaže da se dostava pravnim i drugim subjektima mora obaviti putem sustava e- komunikacije. Znači, da je sam zakonodavac propisao mogućnost dostave pravnim osobama „na drugi odgovarajući način“ pa je odabir tog načina ostavio osobi koja upućuje pismeno. S tim u vezi, da je javni bilježnik mogao rješenje o ovrsi uputiti i na službenu e-mail adresu predlagatelja koja da je vidljiva na web stranicama sudskog registra. U navedenom prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi, ovršenik nadalje ističe da dug koji se pokušava prisilno naplatiti proizlazi iz građevinskog ugovora s ovrhovoditeljem, no iznos i kvaliteta izvedenih radova da su sporni. Određeni radovi da nisu uopće izvedeni, dok su drugi izvedeni s materijalnim nedostacima, zbog čega da je ovršenik već podnio prijedlog za osiguranje dokaza pred nadležnim sudom. Ovršenik da dostavlja i korespondenciju sa suprugom, zakonskom zastupnicom ovrhovoditelja iz koje proizlazi da se isti neće libiti blokirati sredstva ovršenika te skinuti dijelove fasade koji su plaćeni, te da je ovakav način komunikacije neprimjeren. Uz to, ukazuje i na bitne povrede postupka, posebice povredu prava na pristup sudu, na kontradiktornost postupka te na načelo jednakosti stranaka. Ovršenik ističe da nije bilo uredne (zakonite) dostave jer nije ostavljena niti pisana obavijest o pokušaju dostave, a nije bilo ni stvarnog pokušaja da se utvrdi tko je osoba na adresi. U navedenom prijedlogu ovršenik traži ukidanje pravomoćnosti i ovršnosti kako bi mu se omogućilo da pred sudom iznese svoje tvrdnje i dokaze u vezi s osnovanošću tražbine. Uvjeren je da se time ne bi ugrozila prava ovrhovoditelja, nego da bi se samo osigurala zakonitost i pravičnost postupka. Naime, čl. 65. Ovršnog zakona, koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 210. istoga Zakona, propisano je, između ostaloga, da: "Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu..“ Dakle, ovršenik je podnio prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi od 13. veljače 2025. u predmetu Općinskog suda u Pazinu koji se vodio pod poslovnim brojem Ovrv- 298/2025. Uz to, da bi provedbom ovrhe na novčanim računima ovršenika, isti pretrpio teško nadoknadivu štetu. Naime, ovršenik ističe da je tražbina ovrhovoditelja preuranjena iz razloga što je između istih sporna visina izvedenih radova i postojanje materijalnih nedostataka te da u ovom trenutku ovršenik nema namjeru dobrovoljno ispuniti tražbinu ovrhovoditelju dok se u postupku osiguranja dokaza ne utvrdi stvarno stanje na gradilištu. Ovršni postupak pokrenut na temelju ovakvog rješenja uzrokuje znatnu štetu ovršeniku, jer mu je blokiran račun i onemogućeno daljnje financiranje izgradnje kuće. S tim u vezi da ovršenik ne može zbog blokade računa izvršavati svoje druge obveze prema ostalim izvođačima pa tako ostaje otvorena mogućnost i prijetnja da i drugi izvođači pokrenu sudske postupke protiv ovršenika, uz to da mu prijeti otvaranje stečajnog postupka i brisanje društva, a sve zbog propusta u dostavi rješenja o ovrsi. Uz to, postoji izvjesna mogućnost da će ovrhovoditelj na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi pokrenuti ovrhu na nekretnini (nekretninama) u vlasništvu ovršenika, a čime bi zasigurno nastala znatna šteta. S druge strane da je ovrhovoditelj društvo koje nema u vlasništvu niti jednu nekretninu pa u slučaju ostvarivanja ove tražbine, postoji izrazito niska mogućnost da ovršenik uspije povratno naplatiti ovu tražbinu u slučaju da se uspostavi kako je tražbina ovrhovoditelja nepostojeća. Dakle, ukoliko sud usvoji prijedlog za odgodu prijenosa za ovrhovoditelja neće nastati nikakva šteta jer će ovršenik u svakom slučaju biti onemogućen u korištenju zaplijenjenih novčanih sredstava do završetka odluke po podnesenom prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti. U konkretnom slučaju da su se, kumulativno stekle zakonom predviđene pretpostavke za odgodu prijenosa zaplijenjene tražbine iz čl. 50. Ovršnog zakona, koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 210. istoga zakona, gdje je propisano, između ostaloga, da: "Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka …". U konkretnom slučaju, ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. tč. 2. Ovršnog zakona, odnosno da isprava nije stekla svojstvo ovršnosti te da žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. tč. 3. Ovršnog zakona, da je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno da je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka. Naime, kako je i toč. 3. prijedloga navedeno, isprava na temelju koje je podnesen zahtjev za izravnu naplatu (rješenje o ovrsi od 13. veljače 2025.) nije stekla svojstvo ovršnosti i to iz razloga jer je ovršeniku u tom ovršnom postupku bio onemogućen pristup sudu i raspravljanje pred sudom zbog neuredne dostave rješenja o ovrsi, ovršenik je podnio prijedlog radi ukidanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na predmetno rješenje o ovrsi, a o tom prijedlogu ovršenika da još nije odlučeno. U konkretnom slučaju ovršenik smatra da rješenje o ovrsi nije moglo sukladno zakonu steći svojstvo ovršnosti, uzimajući u obzir čl. 50. Ovršnog zakona i predviđene žalbene razloge, stoga ovršenik drži da je opravdano i po zakonu te predlaže sudu donošenje rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenima. Osim toga, budući da će zaplijenjena sredstava Agencija prenijeti na račun ovrhovoditelja protekom roka od 60 dana od dana zaplijene, radi žurnosti u donošenju rješenja o odgodi prijenosa, moli se sud, sukladno odredbi čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona odluku donijeti bez da se ovrhovoditelju u tom dijelu dostavi prijedlog na očitovanje. Slijedom svega navedenoga, sukladno odredbi čl. 209. i 210. Ovršnog zakona, u svezi s čl. 65. do 71. i čl. 50. i 53. Ovršnog zakona, predlaže se sudu donijeti rješenje kojim se prihvaća prijedlog ovršenika i odgađa izdavanje naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, posl.br. Ovrv-298/2025 od 13. veljače 2025. do završetka postupka po podnesenom prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti navedenog rješenja o ovrsi te da se proglasi nedopuštenim pljenidba novčanih sredstava sa računa ovršenika izvršena u postupku izravne naplate povodom zahtjeva ovrhovoditelja putem Financijske agencije temeljem rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, posl.br. Ovrv-298/2025 od 13. veljače 2025. godine, kao osnove za plaćanje.

2. Prijedlog ovršenika je sukladno odredbi čl. 65. st. 2. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/1, 131/20, 114/22, 6/2024, dalje u tekstu: OZ) dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju, na koji se prijedlog ovrhovoditelj nije očitovao.

3. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

4. Slijedom navedene zakonske odredbe proizlazi da je pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju ovršeniku temeljem odredbe čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim - dopušteno isključivo u postupku izravne naplate koja je pokrenuta sukladno odredbi čl. 209. OZ-a.

5. S obzirom na navode ovršenika sadržane u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim od dana 8. srpnja 2025., kao i uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu, sud je utvrdio da je ovrhovoditelj sukladno odredbi čl. 284. st. 1. OZ-a Financijskoj agenciji dostavio na provedbu rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Snježane Nazarević poslovni broj Ovrv- 298/2025 od dana13. veljače 2025., a kojim rješenjem o ovrsi je određena ovrha općenito na imovini ovršenika.

6. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari ne radi se o postupku izravne naplate predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a.

7. Stoga ovršenik ne može koristiti pravna sredstva zaštite u postupku izravne naplate iz čl. 210. OZ-a, već jedino i isključivo može koristiti pravna sredstva propisana odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a ( žalba nakon proteka roka te zatražiti odgodu ovrhe).

8. Slijedom navedenog, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim nije dopušten s obzirom da u konkretnoj pravnoj stvari nije riječ o postupku izravne naplate pa ovršenik ne može raspolagati pravnim sredstvom zaštite sukladno odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

9. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka, dok je odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a.

10. S obzirom da se u konkretnoj pravnoj stvari radi o izvansudskoj ovrsi iz čl. 284. OZ-a, sud je prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim od dana 8. srpnja 2025. cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je, kao što je navedeno, sud cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a, ovršenik navodi da podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 2. i 3. OZ-a.

11. Žalba nakon proteka roka sukladno odredbi čl. 53. st. 1. OZ-a ne može podnijeti zbog tih žalbenih razloga (razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a), već samo zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. - 11. OZ-a, a na koje se razloge ovršenik ni ne poziva, valjalo je žalbu ovršenika izjavljenu nakon proteka roka iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 2. i 3. odbaciti kao nedopuštenu i odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

12. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe zatraži od suda da odgodi ovrhu.

13. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.

14. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

15. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a.

16. Protiv gore navedenog rješenja o ovrsi sud je obzirom da se u konkretnoj pravnoj stvari radi o izvansudskoj ovrsi iz čl. 284. OZ-a, prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim od dana 8. srpnja 2025. cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a. Međutim s obzirom da je sud žalbu nakon proteka roka odbacio kao nedopuštenu, ne postoji ni jedna od taksativno određenih okolnosti propisanih odredbom čl. 65. OZ-a, stoga ostali navodi vezani za postojanje vjerojatnosti nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete, nisu posebno obrazlagani, pa je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan te odlučio kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Poreču-Parenzo, 19. kolovoza 2025.

S u d a c

Mr.sc. Marčela Štefanuti

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.

DNA:

- ovrhovoditelju

- ovršeniku p.p.,