Poslovni broj: 45 Psp-34/2022-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sucu tog suda Gordani Mirosavljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Ivani Binički Ložnjak, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika IG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivani Brdarević, odvjetnici iz Samobora, radi smetanja posjeda, dana 18. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužitelj ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tuženik ĐG iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] neutvrđenog dana tijekom 2022. godine, što je tužitelj utvrdio 30. travnja 2022. smetao tužitelja ĆG iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu k. č. br. [katastarska čestica], gospodarske zgrade i dvorište u Strmini površine 260 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da je na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji je tužitelj koristio kao pristupni put do svojih objekata širine cca 3 m izgradio sjenicu čime je bitno onemogućio tužitelja u dotadašnjem načinu korištenja k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] onemogućivši tužitelju pristup objektima u njegovom vlasništvu.

II Nalaže se tuženiku ĐG iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] da uspostavi ranije posjedovno stanje odnosno da ukloni izgrađenu sjenicu koja se nalazi na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], gospodarske zgrade i dvorište u Strmini površine 260 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koji tužitelj koristi kao pristupni put te da omogući tužitelju ĆG iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] nesmetani pristup i korištenje navedenom nekretninom na do tada uobičajen način te mu se zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda, sve u roku od 8 dana.

III Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove vođenja ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, obračunatom po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

IV Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.".

II Nalaže se tužitelju AG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tuženiku IG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10435 A naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 875,00 Eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sukladno čl. 29 ZOO-a računajući od donošenja ovog rješenja 18. kolovoza 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi da je izvanknjižni vlasnik dijela z.k.čl.br. 558 gospodarske zgrade i dvorište u Strmini, ukupne površine 260 čhv, odnosno 935 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji dolazi upisan u Odjel za katastar nekretnina Samobor u z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Pl., br. 1343, dvorište površine 320 m2, sa upisanim pravom posjeda:

GG, LG, r. OG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/ dijela, OG, LG, [adresa] u 1/9 udjela, OG LG, LG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/9 udjela, RG, LG, r. OG, ulica 9 . svibnja 5, 10430 Samobor u 1/9 udjela, OG I, LG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/9 dijela, ČG, LG, r. OG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/9 dijela, OG UG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/9 udjela, VG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/9 udjela, ĆG, [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/9 udjela, svi nasljednici SG koji je imao devetoro djece koja su doživjela odraslu dob te su svi naslijedili po devetinu udjela, a prednici tužitelja ĆG, sukladno Ispravku rješenja o nasljeđivanju O-297/90 za pok. SG od 2. srpnja 1990.g. te sukladno Rješenju o nasljeđivanju iza pok. OG, O.370/982, od 25. lipnja 1997.g., Rješenju o nasljeđivanju iza pok. RG rođ. OG, posl.br. O-189/2008, UPP/OS- 355/2008-7 od 02. rujna 2008.g., Rješenju o nasljeđivanju iza pok. EG posl. br. O-1988/2020, UPP/OS-130/20-6 od 15. rujna 2020.g. i temeljem Izjava HG, Ć, ŠG, LG, NG, UG i VG od 12. svibnja 2022. godine pri čemu je tužitelj izvanknjižni vlasnik dijela predmetne čestice temeljem poštenog i nesmetanog posjedovanja njega i njegovih prednika kroz vrijeme dulje od 60 godina, no od nedavno smetanog od suvlasnika ĐG (tuženika).

Nadalje tužitelj navodi da je putem Pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uvedenog pod brojem Z-13390/2022 od 16. svibnja 2022. od zemljišnoknjižnog odjela naslovnog suda zatražio ispravak vlasništva u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.č.br. 558, gospodarske zgrade i dvorište u Strmini, površine 260 čhv, odnosno 935 m2 upisanog u korist:

ĐG IG, [adresa] 10435 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 177/260 dijela,

ĐG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 83/260 dijela, na ispravno:

ĆG, Đ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 320/935 dijela,

ĐG, [adresa] 10435 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 320/935 dijela,

ĐG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 295/935 dijela,

a sve nakon što je tužitelj kao zadnji mirni posjednik da na 30. travnja 2022 bio na svom posjedu te utvrdio da je dio posjeda bez njegove suglasnosti i saznanja oduzet odnosno zatekao je posjed smetan od strane tuženika. Tuženika nije zatekao na posjedu, a kasnijim telefonskim pozivima neuspješno je pokušavao uspostaviti kontakt. Nadalje tužitelj navodi da pripremajući spise za predaju navedenog pojedinačnog zk. ispravno postupka te uvidom u zemljišne knjige na dan 12. svibnja 2022. je utvrdio da je tuženik sklopi i predao Ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine od dana 2. svibnja 2022. pod brojem OV-3379/2022 na naslovni sud, dakle odmah prvi radni dan nakon saznanja tužitelja o smetanju posjeda. Istog dana tužitelj navodi da je utvrdio da je 11. svibnja 2022. zaprimljena i izvršena zabilježba, opravdanje predbilježbe temeljem tabularne izjave od 10.05.2022., odnosno izvršena je uknjižba prava vlasništava sa prodavateljice BG NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

Nadalje, tužitelj navodi da nemogućnost pristupa objektu iz kojeg je obitelj tužitelja planirala preseliti određene predmetne na drugu lokaciju, a s obzirom na veličinu tih predmeta je potreban širok nesmetan i nenadsvođen put služnosti kakav su oduvijek uživali, potvrđuje da je tuženik samovlasno smetao posjed tužitelja. Dakle, tuženik je na novostečenom dijelu vlasništva nekretnine samovlasno pokušao okončati pošteni posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika.

Nevezano samo za posjed tužitelja, dana 15. svibnja 2022. na predmetnoj nekretnini intervenirala je i policija, a sve po dojavi susjeda ZG zbog smetanja posjeda na više čestica, po saznanju tužitelja u zk. ul. [broj ZK uloška] (predmeta k. č. [katastarska čestica]), zk. ul. [broj ZK uloška] (k. č. [katastarska čestica]), zk. ul. [broj ZK uloška] (k. č. [katastarska čestica]) zk. ul. [broj ZK uloška] (k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]), sve k. o. [katastarska općina].

Tužitelj navodi da nije koristio dopuštenu samopomoć iz razloga što bi silom trebao srušiti izgrađenu nadstrešnicu, a zato što je smatrao da bi to mogao riješiti mirnim putem, no tuženik se nije odazvao na pozive, te slijedom navedenog tužitelj predlaže naslovnom sudu da nakon provedenog postupka donese presudu.

Tuženik je u svom odgovoru na tužbu u kojem navodi da je on u isključivom posjedu i vlasništvu nekretnine označene kao:

- kč. br. [katastarska čestica], gospodarske zgrade dvorište u strmini, površine 79 m2, upisan u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 dijela, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel [adresa].

Nadalje tuženik navodi je predmetne nekretnine kupio temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od dana 02.05.2022. od prodavateljice DG te platio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 20.000,00 kn, te za istu platio i porez.

Tuženik ističe da je pravna prednica tuženika i prodavateljica BG zajedno sa svojim prednicima bila u mirnom posjedu predmetnih nekretnina preko 20 godina, te je iste naslijedila od svoje pokojne majke TG, tuženik dostavlja i rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-316/2021 izdano od javnog bilježnika Bore Bubnjića.

Stoga tuženik iznosi prigovor promašene pasivne legitimacije i općenito vrste pravnog postupka, jer ovdje nema govora o smetanju posjeda, kada se tuženik nalazi u posjedu na svojim nekretninama i to upisan kao vlasnik.

Kako ovdje nema mjesta smetanju posjeda s obzirom da je tuženik vlasnik nekretnina, tuženik opreza radi također prigovara subjektivnom roku za podnošenje ovakove tužbe, koji je prekluzivne prirode a dok u tužbi nigdje nije ni spomenut već se navodno- neutvrđenog dana a dok je također tužba podnesena i nakon proteka roka od 30 dana od saznanja , te također iz tužbe uopće nije dokazano a ni razvidno tko je uopće izvršio čin smetanja, kada i kako.

S obzirom na slijedeće nesporne činjenice tuženik navodi da ovdje nema mjesta smetanju posjeda s obzirom da se tuženik nalazi u posjedu i vlasništvu nekretnina na kojima je upisan kako vlasnik u udjelu 1/1 i da u tužbi nije dokazan rok za podnošenje prekluzivne tužbe za smetanje posjeda a niti osoba koja bi počinila takvo smetanje.

Zbog svega gore iznesenoga tuženik predlaže odbaciti tužbu kao nedopuštenu (protek prekluzivnog roka i promašene pasivne legitimacija) a podredno tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška, budući da je tuženik vlasnik nekretnina koje su predmet postupka.

U provedenom dokaznom postupku sud je na ročištu 25. rujna 2024. saslušao svjedokinju ŠG koja je navela da je teta tužitelja ĆG, odnosno on je njen nećak, da ima 79 godina i od kad zna za sebe njena obitelj je koristila taj sporni put jer su tamo bile gospodarske zgrade i to podrum, svinjac, kokošinjac, štala za krave, jedan veliki prostor gdje su imali odložene daske i gdje se ispod krova spremalo sijeno. Međutim navodi da ona tamo nije bila već 15 godina no tužitelj tamo odlazi pješke i njena nećakinja G. Svjedokinja navodi da se taj put koristio od kad ona zna za sebe a po pričanju i ranije nego što je ona rođena. Međutim, navodi da su te zgrade zapuštene i da ona nije tim putem prošla već 15 godina. Koliko joj je poznato čula je od tužitelja, svog nećaka da je tuženik stavio nadstrešnicu i da se više tim putem ne može prolaziti. Svjedokinja navodi da nije osobno vidjela tu nadstrešnicu jer kako je rekla 15 godina nije prošla tim putem ali zna da njen nećak tužitelj prolazi tim putem i njena nećakinja G, a sada se više ne bi usudila ići s obzirom da je nećakinja G rekla da je došla sa bratićem vidjeti što se urušilo i parkirala se s autom i tuženik joj je rekao da nema pravo prilaza i provoza, te mu je ona htjela objasniti da on nije u pravu, te joj je rekla da je tuženik na nju fizički nasrnuo. Svjedokinja navodi da je sve zna iz pričanja svojih nećaka. Navodi da tužitelj ide često tamo jer ima tamo jedan dio nekretnine što je po svojoj majci naslijedio gore. Svjedokinja iskazuje da je tuženik "dotepenac".

Na ročištu 4. prosinca 2024. sud je saslušao svjedoke MG, ŽG i JG.

Svjedok UG je u svo iskazu naveo da je tužitelj njegov nećak i da zna da je njegova mama naslijedila jedan dio zemlje gore i na toj čestici štale, podruma, a sad su to već ruševine. Navodi da je on sada u staračkom domu u Zagrebu, godinu dana i više. Čuo je od AG da sad više ne može prolaziti do svoje čestice jer postoji nadstrešnica. On osobno nadstrešnicu nije vidio. U cijeloj Konščici nije bilo ograde i prolazili su svi svuda gdje se moglo, između ostalog i ovaj prolaz isto tako. Navodi da je teško pokretan pa nije bio gore, a zadnji put je možda bio prije dvije godine, a inače je teško pokretan.

Na tom prolazu gdje se sad spore bilo je nekakvo granje, prije godinu i pol dana, ali nije bio prisutan kad se to granje stavilo, ali je bilo.

Svjedok PG u svom je iskazu naveo da mu je poznato da su njegova majka FG i KG prodale tuženiku IG kuću i zemlju, oko 320 m2. Poznato joj je da se koristio put kraj te kuće koju je sad kupio IG, ali koristio se i gornji put. Ovaj put kraj kuće IG koristili su obitelj ĆG, njegova obitelj i obitelj KG, ali oni su sad svi pokojni. Koliko ona zna ima i gornji put iznad sada Komšićeve kuće koji su koristile sve ove obitelji koje je naveo i još druge obitelji, jer gore vodi put za šumu, a puno obitelji ima šumu.

Tim gornjim putem se može prolaziti traktorom i kamionom. Svjedok ističe da je vidio nadstrešnicu koju je izgradio ĐG, ali ne može reći da li pored te sjenice koju je napravio ĐG može proći auto ili bager, jer nije osobno vidio. Drugo nema što za iskazati.

Svjedokinja JG je u svom iskazu navela da poznaje obitelj ĆG jer su dugi niz godina bili u prijateljskim odnosima s njima, a poznaje i gospodina IG od kad se doselio. Zna da je g. ĐG kupio kuću, a sjeća se da su njen tata i njegov brat imali dolje ispod te Komšićeve kuće dva štaglja pa se vozilo sijeno. Koristio se pristupni put do tih štagljeva a koristio se taj pristupni put ispod kuće tuženika. Poznato joj je da postoji sada sjenica, ali ne zna točno od kada. Koliko zna sada se taj put ne koristi jer je taj susjed umro a prezivao se JG, a ĆG i njegova obitelj više nemaju potrebe za korištenjem tog puta jer ne obrađuju zemlju i tamo su hranili krave i skladištili sijeno a toga godinama više nema.

Na ročištu 11. lipnja 2025. saslušani su svjedoci CG i BG, te svjedok AT.

Svjedok CG je iskazao da poznaje tužitelja iz viđenja jer je još kao dječak dolazio kod MG, a oni su nekakva obitelj, a ĐG zna od kad je kupio nekretninu tamo. Svjedok iskazuje da živi u [adresa], to je neka 2 km od kuće tuženika, ima 59 godina i sjeća se da se uvijek koristio put iznad kuće ĐG, tamo su ljudi prolazili, obitelj MG i drugi.

Međutim, UG je umro, a sad tamo dolaze IT i njen brat ĆT. Koliko on zna nikad se nije prolazilo pored kuće koju je sad kupio ĐG. Poznato mu je da tamo ima nadstrešnica, ali tamo je odmah međa i ne zna kako bi se tu uopće i prolazilo. Koliko zna IT i njen brat dolaze automobilom gore i tim putem iza kuće od ĐG. Svjedok navodi da je on tu nekad dolazio, brao je gljive i poznato mu je to, tako da nijem viđao ljude da prolaze kraj kuće tuženika, tu gdje je nadstrešnica.

Uvijek su ljudi tu prije prolazili traktorima i zaprežnim vozilima ali tim gornjim putem iznad kuće od ĐG. To je tako od kad on zna. Svjedok pretpostavlja da je gosp. ĆG naslijedio dio nekretnina od MG i ostala je tamo ruševina iza MG.

Nitko ne ide tamo, to je sve zarašteno i pitanje je kad će se sve to srušiti. Tamo nije nitko prolazio dok gosp. ĐG nije to kupio.

Svjedokinja BG je navela da je vidjela dva puta gospodina ĆG u životu, a ĐG poznaje jer mu je prodala dio nekretnina. Koliko joj je poznato kraj kuće ĐG je nadstrešnica i tamo je sve bilo zarašteno i drača i nije se prolazilo koliko je njoj poznato. Navodi da je bio jedan stari bunar koji je zatrpan. Navodi da je njena obitelj imala šumu odnosno roditelji i da bi došli do šume išli su gornji putem i njen otac je pitao g. MG da li može prolaziti i on mu je dao odobrenje i rekao da je to mapirani put. Moj otac nije želio dolaziti u sukob pa je tražio odobrenje od gospodina MG koji mu je to dopustio i rekao da je to mapirani put jer smo vozili drva iz šume. Ovim gornjim putem se jednim dijelom može proći s autom, jednim dijelom je zarašteno, a ovdje dolje kod nadstrešnice tuženika to je drača, odnosno dijagonalno od njegove nadstrešnice tu su dvije ruševne kuće. Koliko ona zna a ima 43 godine ovo kraj nadstrešnice od tuženika nikad nije bilo put, to je bilo dvorište, ona je uvijek mislila da je to dvorište i nikada nisu tu prolazili u šumu. Sve dok g. ĐG nije došao u selo tu je kraj kuće bilo zarašteno i obraslo. Kad je tuženik kupio kuću počeo je to čistiti.

Svjedok AT je u svom iskazu naveo da živi u [adresa] i poznaje AG a poznaje i tuženika IG. Navodi da se rodio 1970. godine, a 1960. odnosno 60-tih godina obitelj od tužitelja se odselila. Kad se on kao dijete s drugom djecom tu igrao roditelji su im rekli da paze jer je sa te stare štale padao crijep. To je napušteno i koliko on zna tu nitko ne dolazi. Nije vidio da netko koristi taj put kod nadstrešnice IG i koliko zna nitko nije dolazio, a on tamo živi i nije nikad vidio da tko ide kraj kuće od ĐG. Nije nikad vidio da netko prolazi kad nitko ne prolazi.

Svjedok nadalje navodi da iznad kuće ĐG postoji put i tu gore idu. Idu gore ljudi u šumu tim gornjim putem iznad kuće, uglavnom u šumu i jedan susjed ĆT i IT koriste da idu do svoje kuće, idu na svoju parcelu i susjed ĐT ga koristi. Oni koriste taj gornji put.

Po čl. 22 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u daljnjem tekstu: ZVDSP) sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Iz naprijed navedenog razvidno je da sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda.

U konkretnom slučaju iz iskaza svjedoka BG i GT koji nisu u rodbinskim odnosima sa strankama utvrđeno je da predmetnim putem nitko nije išao jer je taj put bio zarastao u trnje i grmlje.

Svjedok GT je iskazao: Dok ĐG to nije kupio ispod njegove kuće je raslo trnje i grmlje i trebalo mu je puno vremena da on to počisti što znači da nitko nije tu prolazio.

Svjedokinja BG iskazala je: Sve dok g. ĐG nije došao u selo tu je kraj kuće bilo zarašteno i obraslo. Kad je tuženi kupio kuću počeo je to čistiti.

Svjedokinja BG nadalje je navela da ona ima 43 godine i od kada ona zna to je cijelo vrijeme od kad se sjeća bilo zarašteno.

Svjedokinja JG u svom iskazu je navela: Meni je poznato da postoji sada sjenica ali ne znam točno od kada. Koliko znam sada se taj put ne koristi jer je taj susjed umro, a prezivao se JG a ĆG i njegova obitelj više nemaju potrebe za korištenjem tog puta jer ne obrađuju zemlju i tamo su hranili krave i skladištili sijeno a toga godinama više nema.

Svjedok AT u svom iskazu je naveo da je rođen 70-te godine te kad su se igrali kao djeca roditelji su im rekli da paze jer sa stare štale pada crijep. Navodi da je to napušteno i koliko zna tu nitko ne dolazi. Ističe da nije vidio da netko koristi taj put kod nadstrešnice ĐG i koliko zna nitko nije dolazio.

Svjedok ističe da tamo živi i nikad nije vidio da se ide kod kuće ĐG, odnosno nikad nije vidio da netko prolazi.

Svjedok je istakao da iznad kuće ĐG postoji put i tim gornjim putem iznad kuće se ide, uglavnom u šumu, a jedan susjed ĆT i L koriste put da idu do svoje kuće, kao i susjed ĐT. Svi oni koriste taj gornji put.

Svjedok AT je na poseban upit da li mu je poznato što se sa strane kuće nalazilo, isti je naveo da se nalazio kukuružnjak i zdenac, te na upit da li se moglo proći od tog kukuružnjaka i zdenca isti iskazuje da se moglo proći samo pješice, a na upit čiji je bio kukuružnjak i zdenac isti iskazuje od gazde od kojeg je tuženik kupio kuću.

Sud je saslušao svjedoka MG i ŠG koji su u srodstvu sa tužiteljem.

Svjedokinja ŠG je teta od ĆG, odnosno isti je njen nećak. Svjedokinja je istakla da ima 79 godina te je njena obitelj koristila taj sporni put i da su tamo bile gospodarske zgrade i podrum, svinjac, kokošinjac, štala za krave, jedan veliki prostor gdje su imali odložene daske i gdje se ispod krova spremalo sijeno. Međutim ističe da tamo nije bila već 15 godina.

Dakle, navedena svjedokinja ŠG sudu nije mogla iskazati zadnje stanje posjeda jer ista nije bila tamo 15 godina. Također nije mogla iskazati niti o eventualnom smetanju posjeda s obzirom da nije bila očevidac istog nego ono što je čula, čula je od drugih ljudi.

Svjedok UG koji je ujak tužitelja u svom iskazu naveo je da je tužitelj njegov nećak i zna da je njegova mama naslijedila jedan dio zemlje gore i na toj čestici štalu, podrum, sad su već ruševine.

Svjedok ističe da se već nalazi u staračkom domu u Zagrebu, godinu dana i više. Navodi da je čuo od AG da ne može prolaziti do svoje čestice, da postoji nadstrešnica.

Svjedok navodi da osobno nadstrešnicu nije vidio. Ističe da u cijeloj Konščici nije bilo ograde i prolazili su svi svuda gdje se moglo. Između ostalog i ovaj prolaz isto tako.

Svjedok je naveo da je teško pokretan pa nije bio gore a zadnji put je možda bio prije dvije godine. Navodi da je na tom prolazu gdje se sada spori bilo nekakvo granje prije godinu i pol dana i nije bio nazočan kad se to granje stavilo ali je bilo.

Svjedok PG u svom je iskazu naveo da mu je poznato da su njegova majka LT i KG prodale tuženiku kuću i zemlju oko 320 m2. Poznato mu je da se koristio put kraj kuće ĐG. Koristili su obitelj ĆG, te obitelj svjedoka kao i obitelj KG ali oni su sada svi pokojni. Svjedok ističe da ima i gornji put iznad Komšićeve kuće koji su koristile sve ove obitelji koje je naveo i još druge obitelji jer gore vodi put za šumu a puno obitelji ima šumu. Svjedok navodi da se tim gornjim putem može prolaziti traktorom i kamionom.

Uobzirujući sve naprijed navedeno ovaj sud smatra kako je već narečeno da sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Dakle, iz naprijed navedeno razvidno je da sud pruža pravnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda.

U konkretnom slučaju i z iskaza svjedoka JG utvrđeno je da tužitelj i njegova obitelj više nemaju potrebe za korištenje spornog puta jer ne obrađuju zemlju i tamo u hranili krave i skladištili sijeno a toga godinama više nema.

Iz iskaza svjedok GT utvrđeno je da dok ĐG nije to kupio ispod njegove kuće je raslo trnje i grmlje i trebalo mu je puno vremena da on to počisti što znači da nitko nije tu prolazio.

Iz iskaza svjedoka BG također je utvrđeno da dok tuženik nije došao u selo tu je kraj kuće bilo zarašteno i obrašteno, a kad je tuženik kupio kuću počeo je to čistiti.

Sam tužitelj u svom iskazu na poseban upit da li je održavao svoje zemljište, makiju, uređivao unazad 10 godina, tužitelj je iskazao da nije i da je njegov otac umro 2016., a mama 2017. Ostala braća i sestre su svi stari dosta ih je pomrlo tako da nakon smrti roditelja nisu održavali.

Uobzirujući sve naprijed navedeno ovaj sud smatra da je tijekom postupka utvrđeno da je sporni put bio zarašten i obrastao te da zbog istog tu nitko nije prolazio. Dakle, navedeni put zbog naprijed navedenog nije korišten, a kako proizlazi iz iskaza svjedoka GT i BG.

Sam tuženik je naveo da kad je kupio kuću 2017. ili 2018. od OT i KG iste su ga uvele u posjed, pokazale su što je njegovo i kraj kuće je vidio da je bilo jako zarašteno tako da nije ni slutio da je nekakav put. Tu je bila drača, raslinje, drveće od 4-5 metara. Ističe da je počeo sa čišćenjem te je čistio od 4. mjeseca 2018. do 9. mjeseca 2018. te nikoga nikad nije vidio da bi prolazio jer da je bilo kakvih naznaka da je put, ne bi to kupio.

Svjedokinja JG sasvim je određeno navela da se taj put ne koristi jer je susjed umro, a prezivao se JG, a ĆG i njegova obitelj više nemaju potrebe za korištenjem tog puta jer ne obrađuju zemlju i tamo su hranili krave i skladištili sijeno a toga godinama više nema.

Uobzirujući sve naprijed navedeno ovaj sud smatra da tužba i tužbeni zahtjev tužitelja nisu osnovani jer je evidentno iz iskaza svjedoka da je to sporno zemljište koje je nekad davno bilo put bilo zarašteno u trnje i grmlje te istim nitko nije prolazio godinama.

U konkretnom slučaju dakle sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju.

Iz utvrđenog činjeničnog stanja razvidno je da godinama navedeni put nije bio korišten zbog zaraštetnosti, zbog drača i raslinja.

Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tuženik kupio kuću 2017. ili 2018. i da nije za to vrijeme nikoga vidio da prolazi tim putem.

Sam tužitelj je iskazao da nakon smrti roditelja nisu održavali posjed dok su ostali braća i sestre svi stari i dosta ih je pomrlo, tako da ga nakon smrti roditelja nisu održavali.

U petitu tužbenog zahtjeva tužitelj navodi da je tuženi neutvrđenog dana tijekom 2022. godine smetao tužitelja ĆG u posljednjem mirnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] gospodarske zgrade i dvorište u Strmini upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je tužitelj koristio kao pristupni put do svojih objekata širine cca 3 metra izgradio sjenicu čime je bitno onemogućio tužitelja u dotadašnjem načinu korištenja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Iz iskaza tuženika utvrđeno je da je on nadstrešnicu montirao 2019. godine u proljeće, te na upit da li mu je nitko 2019. od kada je montirao nadstrešnicu do 2022. kada je podignuta tužba rekao da mu nadstrešnica smeta, tuženik je iskazao da nikad nitko.

Dakle, imajući u vidu činjenica da je nadstrešnica podignuta 2019., a što je u svom iskazu naveo tuženik, a tužitelj je tužbu podnio 2022. godine, za zaključiti je da ista ili nije smetala tužitelju ili nije prolazio spornim putem pa ju nije vidio.

Uobzirujući sve naprijed navedeno sud je odlučio kao u izreci rješenja.

Temeljem čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku sud je odlučio o troškovima parničnog postupka s obzirom da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove nastale vođenjem postupka.

Prilikom odlučivanja ovaj sud je imao u vidu odredbu Tb.r 7 st. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika a u kojoj se navodi da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do 4 radnje za svaki prvostupanjski postupak i to u postupku radi smetanja posjeda. Kako je 1 bod = 2,00 Eura, to tuženiku pripada 250,00 bodova x 2,00 Eura što je 500,00 Eura. Kako navedeno dosuđenje obuhvaća 4 radnje, dakle odgovor na tužbu, zatim ročišta 15.6.2023., 25.9.2024. i 4.12.2024., to je sud tuženiku priznao pristup na ročište 11. lipnja 2025. u iznosu od 50 bodova x 2,00 Eura = 100,00 Eura, te ročište 10.7.2025. u iznosu 50 bodova x 2,00 Eura = 100,00 Eura, a što sveukupno iznosi 700,00 Eura, a što uvećano za PDV od 25% a koji iznosi 175,00 Eura ukupno iznosi 875,00 Eura.

Na navedeni iznos sud je tuženiku dosudio i kamate od presuđenja pa do isplate sukladno čl. 29 ZOO-a, a kako je traženo u troškovniku.

U Samoboru, 18. kolovoza 2025.

SUDAC

Gordana Mirosavljević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu odluke, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem je ovo rješenje objavljeno. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je odluka objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. tužitelj po pun. I. Binički Ložnjak, odvj.

2. tuženi po pun. I. Brdarević, odvj.