Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Zk-22/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja SC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Snježana Burić, odvjetnica u Pregradi, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini poslovni broj Z-8153/2024-7 od 27. veljače 2025., 18. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja SC, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini poslovni broj Z-8153/2024- 7 od 27. veljače 2025.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

"I. Odbacuje se prigovor podnositelja SC od 28. lipnja 2024. godine izjavljen na istinitost i potpunost upisa u zemljišnoj knjizi u odnosu na upis prava vlasništva, opis čestice, površine čestice i grafičkog prikaza, na nekretnini Zk. č.br. 3223, [adresa], oranica, površine 809 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II. Nakon pravomoćnosti ovog Rješenja izvršit će se brisanje zabilježbe pravigovora podnositelja."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga, odnosno zbog pogrešne primjene materijalnog prava, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog bitne povrede odredaba postupka, a posebno zbog bitne povrede odredaba iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, ističući da odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsko rješenje, te predmet vrati na ponovno rješavanje uz uputu prvostupanjskom sudu da provede dokazni postupak u svrhu ispitivanja navoda iz prigovora.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), u vezi sa člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19 i 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice, donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žaliteljica. Pobijano prvostupanjsko rješenje nema nedostataka radi kojih se ne bi moglo ispitati. Izreka tog rješenja je razumljiva i nije u proturječnosti sa jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju.

6. Predmet zemljišnoknjižnog postupka je prigovor predlagatelja upisu prava vlasništva, opisu čestice, površine čestice, grafičkom prikazu čestice, te međi između nekretnina 3225/1 i 3223, upisane u k. o. [katastarska općina].

7. Iz stanja spisa, odnosno rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1397/2019 od 22. listopada 2019., izvatka iz BZP-a posjedovnice, zk. ul. [broj ZK uloška], kao i povijesnih promjena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da podnositelj prigovora predmetnu česticu nije nasljedio kao vanknjižnu imovinu iza svog pok. oca GC, kako to tvrdi u prigovoru.

8. Naime, iz povijesti promjena na katastarskim česticama koju je dostavio područni ured za katastar [adresa], Državna geodetska uprava, nije bila u posjedu prednika podnositelja prigovora, pa stoga nije mogao biti ni izvršen unos podataka od strane nadležnog katastra na ime i prezime podnositelja prigovora.

9. Člankom 6. stavak 1. ZZK-.a propisano je da se zemljišne knjige vode elektronski, u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra (dalje: ZIS). Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da je ZIS, informacijski sustav u kojem se pohranjuju, održavaju i vode svi podaci iz zemljišnih knjiga i katastra. Stavkom 3. istog članka propisano je da usklađeni podaci zemljišne knjige i katastra se vode u bazi zemljišnih podataka (BZP) unutar ZIS-a. Stavkom 4. članka 6. ZZK-a propisano je da sukladno ovom zakonu u BZP-u podatke o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, adresi katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe katastarske čestice vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina, a sudovi vode podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

10. Nadalje odredbom članka 203. stavak 1. ZZK-a propisano je da ustanovi li sud, da bi za postupanje po prijavi ili prigovoru bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku, adresi, načinu uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, on toj prijavi ili prigovoru neće udovoljiti već je odbaciti bez provođenja rasprave, a zabilježbu prigovora brisat će po službenoj dužnosti kada rješenje o odbacivanju postane pravomoćno.

11. Međutim, jedini izuzetak kada zemljišnoknjižni sud ne odlučuje meritorno o prigovoru ili prijavi propisan je upravo člankom 203. stavak 1. ZZK-a, a odnosi se na slučaj da bi bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku, ili izgrađenosti katastarske čestice promijeniti suvlasničke omjere, tj. kao što podnositelj prigovora predlaže u svom prigovoru.

12. U konkretnom slučaju sporan je upis prava vlasništva, opis čestice, površine čestice, grafički prikaz čestice, suvlasnički omjeri, a također je sporna i međa, kako je to pravilno utvrdio i zaključio prvostupanjski sud.

13. Odredbom članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) propisano je da ukoliko su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u posebnom izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među.

14. Dakle, tek kada sud označi međašnim znakovima među postoji vlasništvo do te međe s tim da svatko može u parnici dokazivati vlasništvo, ali susjed koji sudjeluje u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe (članak 103. stavak 6. ZV-a).

15. U odnosu na sadržaj žalbenih navoda predlagatelja potrebno je odgovoriti da sukladno odredbi članka 116. ZZK-a zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak u kojem zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje po stanju u zemljišnim knjigama, prijedlogu za upis i njegovim prilozima u času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, a prema odredbi članka 117. stavak 1. istog Zakona, zemljišnoknjižni sud će nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu, ako nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena, ako utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i ako isprave imaju potrebni oblik.

16. Kako je u konkretnom slučaju sporna međa, to je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je odbacio prigovor predlagatelja primjenom odredbe članka 203. stavak 1. ZZK-a, budući predlagatelj svoje zahtjeve može ostvarivati u parnici ili pred nadležnim upravnim dijelom kako je to pravilno navedeno u prvostupanjskom rješenju

17. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je suprotno svim žalbenim navodima predlagatelja pravilno utvrdio i zaključio da zemljišnoknjižni sud nije nadležan provoditi promjene u posjedovnici već podnositelj prigovora može svoje zahtjeve ostvarivati u parnici ili pred upravnim tijelom.

18. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 149. stavak 3. ZZK-a odbiti kao neosnovanu predmetnu žalbu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja, te naložiti brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnoj knjizi.

U Gospiću, 18. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Milka Vraneš