REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] K 5

Poslovni broj: Us I-1795/2024-9

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice KH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik iz Odvjetničkog ureda Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 18. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/409, URBROJ: 443-02-01-12-24-8 od 19. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/409, URBROJ: 443-02- 01-12-24-8 od 19. rujna 2024. naređeno je tužiteljici da u roku od 15 dana ukloni građevinu tlocrta 7,00 x 8,00m, etaže prizemlje, max. visine prizemlja 2,90m, te pomoćnu drvenu građevinu tlocrtnih dimenzija cca 1,50 x 1,50 m, etažnosti prizemlje, max. visine 2,00 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, na tlu oznake: ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, bez izvršne građevinske dozvole (t. 1.), te je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka 10. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, koja je obustava na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja (toč. 2.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3. -7.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi ističe da joj nije dana mogućnost sudjelovanja i očitovanja, budući da protivno čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) nije obaviještena o održavanju očevida i provođenju inspekcijskog nadzora. Nastavno ističe da je tužiteljica slovenska državljanka koja govori i razumije slovenski jezik, dok hrvatski jezik ne govori i ne razumije, te joj je u postupku povrijeđeno pravo na služenje materinjim jezikom. Ukazuju da je u dostavljenom očitovanju istaknula da se radi o jednostavnim građevinama za građenje kojih nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Zaključno ističe da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da se ne izvode građevinski radovi, te da je stoga nezakonito postavljen službeni znak kojim se obustavlja daljnje građenje. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljici.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja, te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 17. srpnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 10. travnja 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/409, URBROJ: 443-02-01-17-24-1 (dalje: zapisnik). Iz zapisnika proizlazi da je neposrednim opažanjem inspektora utvrđeno da se na navedenoj nekretnini u (su)vlasništvu tužiteljice nalaze izgrađene građevine opisane u tom zapisniku i izreci pobijanog rješenja, pri čemu su zapisniku priložene fotografije lica mjesta. Nastavno je izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Umaga utvrđeno kako se navedena nekretnina nalazi izvan građevinskog područja. Također, izvršen je uvid u dokumentaciju nadležnog Upravnog odjela Grada Umaga te je utvrđeno da za građenje predmetnih građevina nije izdana izvršna građevinska dozvola. Predmetni Zapisnik s prilozima dostavljen je tužiteljici zajedno s dopisom od 25. travnja 2024. kojim ju se poziva da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Tužiteljica je 10. lipnja 2024. putem opunomoćenika (odvjetnika) dostavila svoje očitovanje, navodeći da nije stvarna vlasnica navedene nekretnine. Nakon što je građevinski inspektor naknadnom provjerom utvrđeno da se predmetne građevine nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (a ne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), tužiteljica je ponovno pozvana na izjašnjenje. Ista je u novom očitovanju od 26. srpnja 2024. (također dostavljenom putem opunomoćenika) potvrdila da je vlasnica nekretnine i investitor predmetnih građevina, koje da su postavljene još 2001. i 2020., navela da za gradnju istih nije potrebna izvršna građevinska dozvola, te prigovorila provođenju očevida u njezinoj odsutnosti i postavi službenog znaka zabrane građenja.

8. Među strankama nije sporna lokacija i opis spornih građevina, kao i da je tužiteljica vlasnica istih. Međutim, sporno je, je li tužiteljica za gradnju istih bila dužna ishoditi građevinsku dozvolu. Također je sporno je li tužiteljici u postupku omogućeno sudjelovanje i očitovanje u postupku, te je li povrijeđeno njezino pravo na služenje vlastitim jezikom. Konačno, sporno je, je li tuženik zakonito naredio obustavu daljnjeg građenja.

9. Prema članku 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. -130. tog zakona, koje su precizirane odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik)

10. U bitnome jednake odredbe sadržavali su i ranije važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 10/12, 55/12, 80/13, 153/13, 78/15), Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 175/03, 100/04, 76/07, 101/07, 106/07, 86/08, 152/08) i Zakon o gradnji („Narodne novine“ 32/99, 57/99, 75/99, 17/01, 47/03, 175/03, 76/07), čija bi primjena eventualno dolazila u obzir s obzirom na navode tužiteljice o vremenu gradnje, a koje je ista istaknula u očitovanju dostavljenom u postupku.

11. Suprotno navodima tužiteljice, predmetne se građevine ne mogu podvesti pod građevine koje se sukladno odredbama sada važećeg Pravilnika, odnosno sukladno odredbama ranijeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 79/14, 41/15, 75/15, 112/17, dalje: Pravilnik/14), i ranije važećih Pravilnika, mogu graditi samo na temelju glavnog projekta, odnosno čak i bez glavnog projekta.

12. Naime, predmetne građevine ne predstavljaju pomoćnu građevinu u smislu čl. 2. st. 1. t. 1. b) i c) Pravilnika (vrtna sjenica, nadstrešnica), odnosno čl. 4. t. 1. a) Pravilnika (pomoćna građevina koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine, a koja se može graditi u skladu glavnim projektom), kao ni radove izvršene radi uređenja građevne čestice u smislu čl. 3. st. 4. Pravilnika (ognjište), jer nisu izgrađene na građevnoj čestici postojeće građevine, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Također, predmetne građevine ne mogu se podvesti ni pod odredbama čl. 2. st.1. t. 16. i 17. Pravilnika opisane građevine i opremu namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom i zatvorenom prostoru, a za čiju je gradnju također potrebno sačiniti glavni projekt, kojim tužiteljica ne raspolaže. Naime, navedena se odredba ne odnosi na građevinu poput predmetne, već na građevinske zahvate i opremu pomoću kojih se podižu biljni nasadi na otvorenome (potporni stupovi za biljke, ograde oko mladica koje služe na zaštitu od životinja i ljudi, instalacije za navodnjavanje i sl.), odnosno u zatvorenom prostoru (plastenici, staklenici), dakle na građevine strogo i usko vezane uz sam uzgoj, a ne namijenjene odlaganju alata i strojeva (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, posl.br. Usž-1749/18-2 od 20. veljače 2019., posl.br. Usž- 3279/18 od 15. studenog 2018.).

13. Stoga je riječ o građevinama koje se ne mogu podvesti pod iznimke iz čl. 128. - 130. Zakona o gradnji, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te se stoga gradnji spornih građevina moglo pristupiti tek na temelju pravomoćne ili barem izvršne građevinske dozvole.

14. Nastavno, prema odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

15. Budući da tužiteljica za gradnju spornih građevina nije ishodila akt za gradnju odnosno pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe čl. 106. Zakona o gradnji, to je tužiteljici kao vlasnici i investitoru zakonito osporenim rješenjem naređeno uklanjanje istih na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu.

16. Nastavno, ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tužiteljice da joj u postupku nije omogućeno sudjelovanje i očitovanje, kao i da joj je povrijeđeno pravo na služenje vlastitim jezikom. Naime, tužiteljici je dostavljen zapisnik s inspekcijskog pregleda zajedno s pozivom na očitovanje, koja su pismena sukladno čl. 14. ZUP-a, koja propisuje da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, zakonito sastavljena na hrvatskom jeziku. Nastavno, tužiteljica je svoje očitovanje u postupku, kao i predmetnu tužbu, dostavila na hrvatskom jeziku, pri čemu je bila zastupana po kvalificiranom opunomoćeniku, odvjetniku registriranom u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, koji poznaje hrvatski jezik i pismo, te se stoga prigovor tužiteljice ukazuje neosnovan. Stoga proizlazi da je tužiteljici prije donošenja pobijanog rješenja omogućeno očitovanje o svim relevantnim okolnostima i sudjelovanje u postupku (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Usž-915/2024-2 od 6. studenog 2024., Usž-3719/2024-2 od 20. studenog 2024.).

17. Pritom nije postojala obveza nadležnog inspektora da tužiteljicu obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. ZUP-a o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

18. Zaključno, neosnovani su i prigovori tužiteljice glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.

19. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

20. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljici, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 18. kolovoza 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenicima tužiteljice, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8