Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-480/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja DDM Invest III AG, Baar, Schochenmuhlestrasse 4, Švicarska, OIB: 42497989050, zastupanog po punomoćniku Davoru Jonjiću, odvjetniku iz Zagreba protiv ovršenika ČK iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Željku Matijeviću, odvjetniku iz Rijeke, radi ovrhe na nekretninama, rješavajući žalbu ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-507/2023-11 od 15. siječnja 2025., 18. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba ovršenika se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-507/2023-11 od 15. siječnja 2025. osim u dijelu u kojem je žalba izjavljena iz razloga propisanog članka 50. stavak 1. točke 7. , 9. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24. - dalje: OZ).
II. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu, kao i o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu, odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci o troškovima postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda odlučeno je:
"Sud određuje predloženu ovrhu prema Prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja DDM Invest III AG, Švicarska, Baar, Schochenmuhlestrasse 4, zast. po pun. Davoru Jonjiću odvj. iz Zagreba protiv ovršenika ČK, OIB: [osobni identifikacijski broj], od 31.12. 2020.god.
Troškovi ovrhovoditelja odmjeravaju se u iznosu od ukupno: 1.167,20 eura.
Trošak se sastoji od troška zastupanja po odvjetniku u iznosu od 835,38 eura (PDV uključen), te troška sudske pristojbe na prijedlog i rješenje o ovrsi u iznosu od 331,80 eura.
Pristojba na prijedlog i rješenje o ovrsi u iznosu od 331,80 eura plaćena."
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu izjavio je ovršenik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., i 155/23. - dalje: ZPP). U žalbi ukazuje na pomanjkanje aktivne legitimacije na strani ovrhovoditelja i promašene pasivne legitimacije na njegovoj strani, ističe prigovor zastare, nepostojanja ovršne isprave te se poziva na povredu prava na dom, kao i da je poslovanje ovrhovoditelja, a tako i sama ovršna isprava protivna prisilnim propisima i moralu društva. Predlaže da se u pobijanom dijelu preinači rješenje suda prvog stupnja u skladu sa žalbenim navodima. Zahtjeva i trošak sastava žalbe.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj u cijelosti osporava osnovanost žalbenih navoda ovršenika, predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje te nastavi s ovršnim postupkom na nekretnini ovršenika. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba ovršenika nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji mu je prethodio kao i žalbene navode ovršenika utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ- a, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.
6. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud donio rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave Ugovora o [broj kredita] sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišne knjige, zaključen 12. listopada 2004., solemniziranog kod javnog bilježnika Marije Grozdanić-Dekleva iz Rijeke pod brojem OU-2252/2004.
7. Suprotno žalbenim navodima, aktivna legitimacija ovrhovoditelja nije sporna. Naime, pretpostavke za određivanje ovrhe na prijedlog osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik jesu da ovrhovoditelj javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže prijenos tražbine. Ako prijenos tražbine ne može dokazati na taj način, ovrhovoditelj ga je dužan dokazati pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku.
8. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu priložio ugovor o cesiji (ugovor o prijenosu sredstava osiguranja) zaključen 18. rujna 2017. kojim Addiko Bank d.d. Zagreb, pravni slijednik, kreditora HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb, ovrhovoditelju ustupa i prenosi potraživanja iz predmetnog ugovora o kreditu, kao i osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišne knjige, a koji je solemniziran po javnom bilježniku Ilinki Lisonek iz Zagreba pod brojem OV-10111/2017. Ovrhovoditelj je time sukladno čl. 32. st. 1.
OZ, dokazao valjani prijenosa tražbine.
9. Pritom je potrebno naglasiti kako je predmetno potraživanje preneseno prije pokretanja ovršnog postupka te se ne radi o situaciji da bi novi ovrhovoditelj stupio u već pokrenuti ovršni postupak.
10. Daljnji prigovor ovršenika je prigovor prava na poštivanje doma iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 10/6., i 2/10.).
11. Kako je u konkretnom slučaju ovrha određena na nekretnini na kojoj je dobrovoljno zasnovano založno pravo ovršenik se ne može osnovano pozivati na pravo na dom, a sukladno čl. 77. st. 1. OZ-a, kojom je propisano da, ako je ovrhovoditelj na temelju ravnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz čl. 75. st. 5. i 7. ovog Zakona tena druge odredbe ovog Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe čl. 4. st. 4., 5. i 6. ovog Zakona, a što je sukladno i pravnom shvaćanju sa zajedničkog sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022.
12. Dakle, neosnovan je žalbeni prigovor ovršenika utemeljen na čl. 75. st. 5. OZ- a obzirom je njegov pravni prednik novčano potraživanje ovrhovoditelja osigurao dobrovoljnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini koju je ovršenik naknadno stekao pa se time i suglasio da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj nekretnini. U skladu s navedenim pozivanje ovršenika na postojanje kaznenih djela od strane njegovog pravnog prednika po toj osnovi nema utjecaja na činjenicu da isti ne raspolaže s dokazima u svezi valjanosti uknjižbe predmetnog založnog prava i činjenice da je nekretninu stekao s upisanim založnim pravom.
13. Ovršenik u žalbi ukazuje na ništetnost predmetne ovršne isprave.
14. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak prema kojem su sudovi u ovršnim postupcima, u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava, koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti dužni preispitati sadrže li potrošački ugovori nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
15. U skladu s navedenim zaključkom, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredbi potrošačkih ugovora, neovisno o tome da li je takav prigovor bio istaknut.
16. S tim u vezi, valja navesti, kako je u Obavijesti Europske komisije – Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4. - 92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravno shvaćanje cit.:
„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).
17. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud, u skladu s iznesenim zaključkom i Smjernicama, po službenoj dužnosti ispitao sadrži li predmetna ovršna isprava na temelju koje je doneseno pobijano rješenje o ovrsi nepoštene (ništetne) odredbe, a napose kolika je visina tražbine ovrhovoditelja koja bi se trebala naplatiti u ovom ovršnom postupku na predmetnoj nekretnini, budući je po traženju prvostupanjskog suda ovrhovoditelj, između ostalog, dostavio originalnu dokumentaciju kako u vidu ovršne isprave, tako i izvadak iz poslovnih knjiga iz kojeg je razvidna visina dugovanja s osnova glavnice i kamata, a sve kako bi se utvrdio kontinuitet tražbine u pogledu visine i dospijeća.
18. Preostali žalbeni navodi u kojima ovršenik osporava postojanje dugovanja i priloženu dokumentaciju, ukazuje da predlagatelj osiguranja nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave i da je tražbina prestala nakon ovjeravanja javnobilježničke isprave, kao i isticanje prigovora zastare, predstavljaju žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točke 7., 9. i 11. OZ-a, a uslijed kojih je ovršenika potrebno uputiti na pokretanje parnice.
19 Također je potrebno naglasiti kako eventualno vođenje parnice radi utvrđivanja ništetnosti ovršne isprave ne predstavlja žalbeni razlog slijedom kojeg bi došlo do suspenzije učinka ovršne isprave.
20. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu, kao i o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci o troškovima postupka (čl. 14. st. 6. i 7. OZ-a).
21. Sud prvog stupnja donijet će zaključak kojim će uputiti ovršenika da u roku od 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog istaknutih žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. OZ-a.
22. S obzirom na navedeno valjalo je primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
Osijek, 18. kolovoza 2025.
Sudac
Berislav Babić
