Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj Gž-620/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, po sucu tog suda Lani Putrić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Lovri Glušiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv 1. protivnice osiguranja AĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. protivnika osiguranja VĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po Matiji Zoriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krsnik & Partneri d.o.o. Zagreb, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi 1. i 2. protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Psp-37/2025-7 od 2. travnja 2025., dana 18. kolovoza 2025.,

r i j e š i o j e

I. Uvažava se žalba 1. protivnice osiguranja AĐ i 2. protivnika osiguranja VĐ te se preinačava rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Psp-37/2025-7 od 2. travnja 2025., na način da se odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

„I Određuje se privremena mjera kojom se nalaže odmah odnosno u roku od 24 sata da tuženici ad.1. AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ad.2. CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predaju tužitelju HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve primjerke ključeva ulaznih vrata stana, zemljišnoknjižne oznake 1. Suvlasnički dio: 47,09/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) Trosobni stan u prizemlju površine 70,15 čm, sa terasom površine 12,49 čm i spremištem u podrumu površine 16,73 čm, sve u nacrtu označeno crvenom bojom u kući [adresa], površine 101 m2 i dvorište u površine 77 m2, sagrađenoj na zkčbr. [katastarska čestica] u površini 178 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i jedan primjerak ključeva od ulaznih vrata dvorišta (kapije) koja vodi do kuće u kojoj se nalazi taj stan, sve pod prijetnjom novčanog kažnjavanja.

II Ova privremena mjera traje do pravomoćnosti rješenja u sporu za smetanje posjeda ili do drugačije odluke suda ukoliko se okolnosti na temelju kojih je donesena ne promjene.“

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da 1. protivnici osiguranja AĐ i 2. protivniku osiguranja VĐ nadoknadi trošak postupka osiguranja u iznosu od 700,00 EUR, u roku od 8 dana.

III. Odbija se zahtjev 1. protivnice osiguranja AĐ i 2. protivnika osiguranja VĐ za naknadom troškova sudskih pristojbi u ukupno zatraženom iznosu od 200,00 EUR.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

II Ova privremena mjera traje do pravomoćnosti rješenja u sporu za smetanje posjeda ili do drugačije odluke suda ukoliko se okolnosti na temelju kojih je donesena ne promjene.“

2. Protiv tog je rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijeli su 1. protivnica osiguranja AĐ i 2. protivnik osiguranja VĐ (dalje: protivnici osiguranja), i to zbog bitnih povreda odredbi postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Protivnici osiguranja predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da odbije prijedlog za određivanje privremene mjere, a predlagatelja obveže na plaćanje troška postupka, podredno da isto rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U podnesku od 19. svibnja 2025. predlagatelj osiguranja predlaže odbiti žalbu protivnika osiguranja i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba 1. i 2. protivnika osiguranja je osnovana.

5. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su predlagatelj osiguranja i 1. protivnica osiguranja (koja je upisana kao vlasnica predmetnog stana) imali sklopljen Ugovor o korištenju stana koji je trajao do 6. ožujka 2025. Nadalje, sud prvog stupnja ističe da protivnici osiguranja nisu predmetni ugovor otkazali, da nisu ustali vlasničkom tužbom radi predaje stana u posjed, već da su u stan stupili ključevima koje su posjedovali od ranije, nakon čega su tužiteljeve stvari spremili u vreće i pohranili su ih u podrum da ih tužitelj preuzme. U konkretnom slučaju po mišljenju suda prvog stupnja na navedeni način dokazana je osnovanost tražbine predlagatelja osiguranja odnosno činjenica da je na dan 10. ožujka 2025. isti bio posjednik predmetnog stana, pri čemu je neodlučno to što je nasljednički posjed imala i 1. protivnica osiguranja AĐ nakon smrti svoga brata pok. KĐ, koja je očito posjedovala i ključeve, a da je sve od 10. ožujka 2025. tužitelj u potpunosti isključen od izvršavanja bilo kakve faktične vlasti na predmetnom stanu. Time sud prvog stupnja drži da je predlagatelj osiguranja dokazao vjerojatnost postojanja svoje tražbine, pa time i prvu pretpostavku za prihvaćanje njegovog prijedloga za donošenje privremene mjere. Što se tiče ostalih pretpostavki, sud prvog stupnja smatra da ih je predlagatelj osiguranja također dokazao u dovoljnoj mjeri, odnosno da je dokazana samovlast u postupanju, s obzirom da iz iskaza tuženika doista proizlazi da je 2. protivnik osiguranja promijenio bravu na stanu i postavio lokot na dvorištu, a 1. protivnica osiguranja se od toga čina nije ogradila, niti ga je zabranila, iz čega je na dovoljan način dokazano da je izvršio uspostavu faktične vlasti protivnika osiguranja na predmetnoj nekretnini. Pritom od takvog samovlasnog postupanja protivnike osiguranja ne može ekskulpirati činjenica da je u stanu bio nered, kao niti to na koji način se tužitelj ponašao dok je tamo stanovao. Konačno, po mišljenju suda prvog stupnja dokazana je i šteta koju trpi predlagatelj osiguranja jer da se radi o izbacivanju iz stana, što predstavlja elementarnu ljudsku potrebu.

6. U žalbi protivnici osiguranja ističu da obzirom je Ugovor o korištenju stana bez naknade sklopljen na određeno vrijeme, to protivnici osiguranja suprotno stajalištu prvostupanjskog suda nisu trebali otkazati predmetni ugovor jer je protekao rok na koji je sklopljen. Vezano za prethodno navedeno smatraju da je neosnovan stav prvostupanjskog suda da su protivnici osiguranja trebali ustati s vlasničkom tužbom radi predaje stana u posjed, obzirom da prestanak najamnog odnosa ima za posljedicu gubitak prava na posjed. Također smatraju da je sporno da bi na dan 10. ožujka 2025. predlagatelj osiguranja bio posjednik predmetnog stana jer da iz priloženih dokaza i iskaza protivnika osiguranja (zapisnik od 2. travnja 2025.) jasno proizlazi da predlagatelj osiguranja već duže vrijeme tamo ne boravi. Dalje, ističu da je 10. ožujka 2025. sklopljen ugovor o najmu predmetnog stana sa LĐ (sve prileži spisu), odnosno isti se nalazi u posjedu stana (treća osoba), te da se ne može naložiti protivnicima osiguranja da predaju nekretninu u posjed, kada se isti ne nalaze u posjedu. Smatraju da je ovakva privremena mjera nedopuštena jer da u cijelosti konzumira i ispunjava tužbeni zahtjev, a predlagatelju osiguranja se vraća posjed kako je to tražio tužbom zbog smetanja posjeda. Ističu da sud prvog stupnja prilikom ocjene dokaza u cijelosti zanemaruje priložene dokaze, a to su da je predlagatelj osiguranja vlasnik tri nekretnine i da ima prijavljeno prebivalište kod svojih roditelja u obiteljskoj kući. Smatraju da je imao vremena (znajući za istek ugovora) osigurati si drugi smještaj, a ne na ovakav maliciozan način pokušati živjeti u kući 1. protivnice osiguranja. Zaključno protivnici osiguranja ističu da nema nikakve samovlasti od strane protivnika osiguranja kako to smatra prvostupanjski sud jer da je tužitelj napustio posjed nekretnine, posjed mu je prestao istekom Ugovora o korištenju stana bez naknade na dan 6. ožujka 2025., nije pokazao nikakvu volju niti želju do produži ugovor, protivnici osiguranja su ušli u posjed nekretnine bez uporabe sile i to vlastitim ključevima, nekretnina je bila zapuštena te uopće nije bilo naznaka da tamo netko boravi, a i s druge strane. protivnici osiguranja se više ne nalaze u posjedu nekretnine obzirom da je nekretnina predana u posjed trećoj osobi.

7. U skladu s odredbom čl. 346 st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Člankom 346. st. 2. OZ određeno je da se pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina primjenjuje odredbe čl. 344. st. 2. OZ, što znači da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

8. Suprotnu stavu prvostupanjskog suda predlagatelj osiguranja u odnosu na određenu privremenu mjeru nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i predložio dokaze iz kojih bi se na razini vjerojatnosti moglo utvrditi da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Predmetnim Ugovorom o korištenju stana bez naknade, koji po svome sadržaju odgovora ugovoru o najmu (osim najamnine), propisano je da ugovorne strane (predlagatelj osiguranja i 1. protivnica osiguranja) suglasno utvrđuju da se Ugovor sklapa na određeno vrijeme od 3 mjeseca, počevši od dana potpisa tog Ugovora (6. prosinca 2024.), te da su ugovorne strane suglasne da eventualno neovlašteno korištenje stana od strane stanoprimca nakon ugovorenog roka trajanja korištenja stana ni u kojem slučaju ne podrazumijeva automatsko produljenje tog Ugovora. Zaključno, ugovorne strane su suglasne da pravo korištenja stana prestaje istekom od 3 mjeseca na koji je sklopljen, odnosno istekom roka od 3 mjeseca od dana sklapanja tog Ugovora. Odredbom čl. 574. stavak 1. Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.), propisano je da ugovor o najmu sklopljen na određeno vrijeme ili mu je trajanje određeno zakonom prestaje istekom toga vremena.

10. Naime, iz okolnosti slučaja za sada proizlazi da predlagatelj osiguranja protiv ovdje 1. protivnice osiguranja ne raspolaže ugovorom o korištenju predmetnog stana jer je isti prestao protekom roka na koji je sklopljen, da ugovor nije produljen niti je novi sklopljen, čak što više da predlagatelj osiguranja prema vlastitim tvrdnjama nije htio oko toga komunicirati sa protivnicima osiguranja, te kada postoje okolnosti koje dovode u pitanje je li predlagatelj osiguranja uopće u sporno vrijeme boravio u predmetnoj nekretnini, a u parničnom postupku još nije pravomoćno utvrđen status predlagatelja osiguranja glede vlasništva predmetnog stana za koji predlagatelj osiguranja tvrdi da je stekao nasljeđivanjem iza pok. KĐ (brat 1. protivnice osiguranja), za kojeg ističe da je bio u neformalnom životnom partnerstvu osoba istog spola, to se pogrešnim ukazuje zaključak prvostupanjskog suda o tome kako je postojanje tražbine predlagatelja osiguranja utvrđeno s velikom vjerojatnošću.

11. Također, po mišljenju ovog suda predlagatelj osiguranja nije dokazao da postoji opasnost od nenadoknadive štete obzirom da je predlagatelj osiguranja vlasnik tri nekretnine i da ima prijavljeno prebivalište kod svojih roditelja u obiteljskoj kući. Također, kraj takvog ponašanja predlagatelja osiguranja za zaključiti je da se ne može od 1. protivnice osiguranja tražiti da u nedogled trpi da stan ne koristi kao vlasnik. To joj pravo na mirno uživanje vlasništva pripada sukladno čl. 1. Protokola 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine"- Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 1/06., 2/10. i 13/17.- dalje Konvencija). Nadalje, u okolnostima kada bi provedbom privremene mjere protivnici osiguranja ostali bez prihoda od najma predmetnog stana te s druge strane snosili režijske troškove ne može se smatrati da bi pretrpjeli samo neznatnu štetu u smislu čl. 344. st. 2. OZ.

12. U odnosu na prigovor prava na dom treba reći da je ovaj postupak osiguranja privremenom mjerom pokrenut u sklopu postupka zbog smetanja posjeda koji je hitan (čl. 440. ZPP), u kojem se i bez saslušanja protivne strane po službenoj dužnosti može odrediti i privremena mjera (čl. 442. ZPP), a rokovi za podnošenje tužbe su prekluzivni (čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje : ZVDSP), pa se predlagatelja osiguranja upućuje na shvaćanja iznesena u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIB-3391/2018 od 9. studenoga 2018. u kojoj se navodi da se u postupku zbog smetanja posjeda ne može raspravljati o pravu (vlasništva, pa da se stoga o tome ne može raspravljati ni u ovršnom postupku koji je proizašao iz tog parničnog postupka) i da bi se radilo o povredi ustavnog prava (na nepovredivost doma): „… samo kad bi radnja ili odluka suda očigledno dokinula samu srž nekog podnositeljičinog ustavnog prava, potpuno onemogućila njezino naknadno preispitivanje od strane nadležnog tijela ili Ustavnog suda ili "potkopala autoritet" državne vlasti koju donositelj odluke ili poduzimatelj sporne radnje obnaša.“; to proizlazi da u parničnim postupcima po tužbi zbog smetanja posjeda nema mjesta raspravljanju o pravu na posjed pa tako ni o „pravu na dom“. Dakle, u parničnom postupku koji se vodi zbog smetanja posjeda nije dopušteno isticati prigovor prava na dom iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda imajući u vidu da je odredbom čl. 441. ZPP u vezi s odredbom čl. 22. ZVDSP isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (čl. 441. ZPP), pa je pozivanje na pravo na dom u postupku osiguranja privremenom mjerom također bespredmetno u konkretnoj pravnoj stvari (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 3611/2019-2 od 29. studenoga 2022.)

13. Iz svega navedenog, dakle, proizlazi kako je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju pogrešno primijenio odredbe čl. 346. OZ kada je odredio predmetnu privremenu mjeru, pa je stoga valjalo prihvatiti žalbu protivnika osiguranja i preinačiti pobijano rješenje odbijanjem predlagateljevog prijedloga, ovo na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ.

14. Budući da su protivnici osiguranja uspjeli sa žalbom, priznat im je trošak iste u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 10. 2. u vezi s Tbr 13.1., Tbr. 46 i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine" br. 138/23., 107/25., dalje: Tarifa), kao i zatraženi trošak sastava odgovora na prijedlog za određivanje privremene mjere u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.11.2., Tbr. 46 i Tbr. 54. Tarife), te sastava žalbe na rješenje o Općinskog građanskog suda u Zagrebu Psp- 37/2025-10 od 30. travnja 2025. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 10. 2. u vezi s Tbr 13.1., Tbr. 46 i Tbr. 54. Tarife), a prema odredbi čl. 166. st. 2. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ. Zatraženi trošak sudskih pristojbi na žalbe u iznosu od 200,00 EUR nije dosuđen jer u spisu ne prileži dokaz da su iste plaćene. Trošak sudske pristojbe na odgovor na prijedlog za određivanje privremene mjere nije određeno zatražen niti u spisu prileži dokaz da je ista plaćena.

U Varaždinu 18. kolovoza 2025.

Sutkinja

Lana Putrić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte